Kada je u siječnju ove godine imenovana nova hrvatska Vlada predvođena Tihomirom Oreškovićem, jedan od temeljnih zadataka bila je uspostava „domovinske sigurnosti kao koncepta proaktivne zaštite Domovine“. Štoviše, Oreškovićeva se Vlada preko Domovinske koalicije kao svog sastavnog dijela obvezala „u roku od godinu dana postojeće elemente nominalno i organizacijski nedefiniranog sigurnosnog sustava, institucionalno i organizacijski transformirati i uspostaviti Sustav domovinske sigurnosti“. Ta je Vlada pala za manje od 6 mjeseci, no ni u tom razdoblju nije poduzela ni onaj minimalni korak prema formiranju sustava domovinske sigurnosti, osim vremenom čak i sve slabijeg verbalnog zalaganja za njegovu uspostavu.

2. sjednica Vlade RH u mandatu Andreja Plenkovića

Oreškovićev nasljednik na mjestu predsjednika Vlade Andrej Plenković taj prvi korak učinio je već na današnjoj 2. sjednici svoje vladajuće družine, usvajanjem odluka o osnivanju 2 povjerenstva – (1) jedno će biti zaduženo za izradu nacrta prijedloga Strategije nacionalne sigurnosti, a (2) drugo za izradu nacrta prijedloga zakona o sustavu domovinske sigurnosti.

„Ovo je također jedna od tema o kojoj smo govorili u našoj izbornoj kampanji, a riječ je o cjelovitom prijedlogu izrade nove Strategije nacionalne sigurnosti kao i Zakona o sustavu domovinske sigurnosti – tema koje su u globalnom i europskom ozračju, pa i u sredozemnom i istočnom, izuzetno važne za RH, te bih molio potpredsjednika Vlade i ministra obrane kolegu Krstičevića da pojasni nacrte prijedloga i Strategije i nacrt prijedloga Zakona o domovinskoj sigurnosti u smislu osnivanja povjerenstava koji će na njima raditi u sljedećim mjesecima,“

rekao je uvodno premijer Plenković, dajući potom riječ potpredsjedniku Vlade i ministru obrane Damiru Krstičeviću.

„U programu Vlade RH za mandatno razdoblje u dijelu u kojem govorimo o nacionalnoj sigurnosti i obrani istakli smo da je u RH važno uspostaviti sveobuhvatan, koordinirani, proaktivni pristup svih institucija hrvatske države smanjivanju ranjivosti društva, te oživotvoriti koncept domovinske sigurnosti. Strategija nacionalne sigurnosti iz 2002. godine nije u skladu s aktualnim uvjetima unutarnjeg i vanjskog okruženja. Paradigma sigurnosti se značajno promijenila. Imamo nove oblike ugroza, pa evo – vidimo ih i u Hrvatskoj ovih dana i ova događanja – to je hibridno djelovanje, to je informacijsko djelovanje, to je terorizam, kibernetički terorizam, izbjegličke krize, nezaposlenost, demografski trendovi, elementarne nepogode…

Stoga je potrebno redefinirati koncept nacionalne sigurnosti i s tim povezanih institucija, odnosno definiranje sustava sigurnosti koji će u skladu s recentnim i unutarnjim i vanjskim geopolitičkim i gospodarskim promjenama i okolnostima štititi vitalne nacionalne interese i promovirati temeljne vrijednosti hrvatskog društva, štititi integritet državnog područja i sigurnost svih naših građana. Područje sigurnosti se proširuje i produbljuje, te s obzirom na takvu orijentaciju dolazi do potrebe integracije sigurnosnog sektora u sve brojnijim aktivnostima na razini nacionalne i međunarodne zajednice, jer razvijaju se modeli participacije građana, poslovnog i privatnog sektora u onim pitanjima sigurnosti gdje postoje zajednički interesi. Novi sigurnosni model kojeg želimo izgraditi temeljit će se na: poštivanju ljudskih prava i sloboda, vladavini prava, razvoj demokracije, dijaloga, tolerancije. transparentnosti sustava, solidarnosti i integrativnog pristupa, čime će se sadašnji model sigurnosti promijeniti od reaktivnog prema preventivnom”,

pojasnio je Krstičević osnovnu intenciju pri izradi spomenuta dva dokumenta, dodavši još par praktičnih detalja:

“Ovim odlukama predlažem osnivanje povjerenstva za izradu nacrta prijedloga Strategije nacionalne sigurnosti i nacrta prijedloga Zakona o sustavu domovinske sigurnosti. Za nositelja izrade predlaže se potpredsjednik Vlade RH, znači ja, koji je predsjednik povjerenstva, te članovi povjerenstva koji su predstavnici određenih tijela. Također, zadužuje se povjerenstvo da do 30. travnja 2017. godine izradi nacrte prijedloga Strategije i Zakona koji će se onda uputiti u javnu raspravu“.

Prije nego je ova točka dnevnoga reda jednoglasno usvojena, premijer Plenković još je jednom naglasio važnost izrade ovih strateških dokumenata:

„Zahvaljujem na pojašnjenjima za budući rad ova dva povjerenstva u koja su uključeni predstavnici niza ministarstava i drugih tijela državne uprave. Smatram da je riječ o strateški gledano vrlo važnim dokumentima, osobito zbog činjenice da su, da je jedan od tih aktualnih dokumenata, Strategija, već poprilično zastarjela i da je treba prilagoditi i našem članstvu u EU i Sjevernoatlantskom savezu, a i brojnim sigurnosnim izazovima, kao i novi zakon koji će na sveobuhvatan način povezati rad svih nadležnih tijela.“

Sastav oba povjerenstva načelno je sličan – predstavnici ministarstava plus još nekoliko državnih tijela. No sastav (1) Povjerenstva za izradu Nacrta prijedloga Strategije nacionalne sigurnosti ipak je puno širi, i čine ga predstavnici: MORH-a, GS OS RH, VSOA-e, MVEP-a, MUP-a, Ministarstva financija, Ministarstva gospodarstva, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Ministarstva zdravstva, Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstva hrvatskih branitelja, Ministarstva zaštite okoliša i energetike, Ministarstva pravosuđa, Ministarstva uprave, Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, te Državne uprave za zaštitu i spašavanje (DUZS). Osim njih, tom su Povjerenstvu pridruženi još i predstavnici Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost, SOA-e, HNB-a, te po 2 predstavnika Ureda predsjednice RH i Ureda premijera.

(2) Drugo povjerenstvo, ono za izradu Nacrta prijedloga Zakona o sustavu domovinske sigurnosti, puno je manjeg sastava. U njega ulaze predstavnici MORH-a, GS OS RH, VSOA-e, MVEP-a, MUP-a, Ministarstva financija, Ministarstva gospodarstva, malog i srednjeg poduzetništva i obrta, Ministarstva pravosuđa, Ministarstva uprave i DUZS-a. Slično kao i u prethodnom povjerenstvu, i u ovom će biti prisutni predstavnici Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost i SOA-e, te po 2 predstavnika Ureda predsjednice RH i Ureda premijera. Sva ova tijela moraju u roku od 5 dana dostaviti konkretna imena svojih predstavnika u povjerenstvima.

Na čelu oba povjerenstva je, kako je i sam rekao, potpredsjednik Vlade Damir Krstičević, a rok za izradu oba nacrta je 30. travanj 2017. godine. Nakon toga će se ti prijedlozi uputiti u javnu raspravu, te nakon toga ponovno na doradu. U najoptimističnijoj varijanti, konačni prijedlozi Strategije nacionalne sigurnost i Zakona o domovinskoj sigurnosti mogli bi biti upućeni u saborsku proceduru još prije redovne ljetne stanke, no čini se izglednije da bi se to moglo dogoditi nakon ljeta, početkom idućeg jesenskog zasjedanja Hrvatskoga sabora. Pa ipak, zasnovano na iskustvu iz doba Vlade RH pod vodstvom Zorana Milanovića, kada se nacrt nove Strategije nacionalne sigurnosti očekivalo od sličnog širokog međuresornog povjerenstva, doduše u samo tri mjeseca 2012. godine (da bi onda taj projekt tiho nestao u ladicama Ministarstva vanjskih i europskih poslova) – riječ je o popriličnome optimizmu.