Punih 12 godina je trebalo proći pa da iz domaćeg brodogradilišta izađe novi brod za potrebe HRM i OS RH. Lovac mina „Korčula“ (LM-51), porinut 2006. godine, kada je i ušao u sastav Flote, izgradilo je brodogradilište „Greben“ iz Vela Luka u suradnji s Brodarskim institutom i Pomorskim centrom za elektroniku. Nažalost, „Korčula“, opterećena brojnim problemima, nikada nije zaživjela u punini.

U petak, 07. prosinca ove godine, u ratnoj luci Lora u Splitu, HRM-u je predan prototip obalnog ophodnog broda OOB-31, kojeg od 2015. gradi splitsko brodogradilište „Brodosplit“. Višedesetljetno negrađenje ikakvih ratnih brodova, pomanjkanje iskustva u izradi projekata ovakve vrste, te sada već uobičajeno propadanje tvrtki koje sudjeluju na izgradnji ovakvih plovila rezultiralo je priličnim preinakama u projektu, kašnjenjem u izgradnji OOB-31, prebacivanjem odgovornosti i na koncu upitnikom nad nastavkom izgradnje naredna 4 obalna ophodna broda. No u petak je u Lori ipak bilo svečano, jer ne preuzima se novi brod baš svaki dan.

Najuzbuđeniji je ipak bio vlasnik Brodosplita Tomislav Debeljak, koji je najprije OOB-31 proglasio prvim brodom kompletno rađenim u „novoj“ Hrvatskoj (od „papira“, tj. projekta, do konačne izvedbe), pa bi tijekom govora počeo nabrajati neke od karakteristika broda.

„Znači, brod je dug 43,5 metara, opremljen je daljinski upravljanom oružnom strojnicom 30 mm, automatskim topom… dvije ručno upravljane strojnice 12,7 mm, 4 ručna prijenosna protuzrakoplovna raketna sustava. Glavne značajke stanice su daljinsko upravljanje, built-in sustav elektrooptičkog senzora s autonomnim djelovanjem, djelovanje danju i noću, stabilizirana kupola, automatsko praćenje cilja, može ispaliti 200 komada streljiva u minuti. Trup ophodnog broda je izgrađen od čelika povišene čvrstoće, a nadgrađe od aluminija. Osigurana mu je nepotopljivost u slučaju naplavljivanja svaka 2 susjedna odjeljka – znači po puno većim nivoima sigurnosti, kod naplavljivanja obje strojarnice brod se neće potopiti, neće potonuti. Opremljen je za zaštitu od nuklearno-biološko-kemijskog djelovanja posebnim sustavom filter-ventilacije, i hermetizacijom brodskih radnih i stambenih prostora. Opremljen je i krmenom rampom i diverzijskom brodicom krutog trupa sa 6 članova posade i propulzijskim dizel motorom, koji omogućuje brzine i preko 40 čvorova, i autonomiju plovidbe od preko 60 nautičkih milja.

Kapacitet broda je 16 ljudi, uz autonomiju plovidbe od 10 dana, vrlo je sposoban u pogonu i ostvaruje brzinu od preko 29 čvorova, koju mu osiguravaju glavni motori snage 2 puta po 2525 kilowata. Autonomija na moru je 10 dana, opremljen je aktivnim sustavom za stabilizaciju ljuljanja koji omogućuju brodu punu operativnost na stanju mora i do 6. Udovoljava NATO kriterijima za pomorstvenost, tako da može cijeli Mediteran u slučaju potrebe bit njegov. Kao posebna odlika ističe se optimiziranost brodskih sustava gdje s jednim ukrcajem goriva može otploviti 1.000 nautičkih milja pri brzini od 15 čvorova. Optimizirana potrošnja goriva – otprilike 10-ak posto manje od ostalih brodova na tržištu – dizajn oblika trupa odličnih plovidbenih svojstava omogućava vrlo efikasno korištenje, čime se ostvaruju znatne uštede u usporedbi sa sličnim brodovima“.

Ostala 4 broda bit će još samo bolja, zaključio je Debeljak nabrajanje karakteristika ovog prvog prototipnog primjerka.

Zapovjednik OOB-31 Ante Silić čeka imenovanje broda

„Teško je objasniti koliko smo sretni i koliko želimo početi samostalno raditi. Maknut se i cijeli Jadran osjetiti sa tim brodom, i u konačnici u potpunosti iskristalizirati taj brod“, kratko je izjavio zapovjednik OOB-31 „Omiš“, poručnik bojnog broda Ante Silić. Pod Silićevim zapovjedništvom na brodu je prisutno ukupno 16 članova posade – od toga je 7 mornara, 5 dočasnika i 4 časnika.

Primopredaja prototipa broda izvršena je potpisivanjem Zapisnika o primopredaji, kojih sat vremena prije svečanosti, no za OOB-31 „Omiš“ tu nije kraj testiranja. Štoviše, sada započinje 2. faza ispitivanja, kao i obuka posade, najavio je zapovjednik HRM-a, komodor Ivo Raffanelli.

„Iskoristit ćemo ovih 5 mjeseci koji po ugovoru trebaju proći za testirati i brod i posadu, izvršiti sva  prototipna ispitivanja, ići do krajnjih granica, da bi potvrdili da li je brod zadovoljio taktičko-tehničke zahtjeve, tj. da li je u potpunosti realizirano ono što smo tražili. Naime, s obzirom da će se zadaće provoditi u području ZERP-a, tj. na otvorenom moru, ovaj brod biti će na moru kada nitko drugi nije, što znači da mora biti sposoban i u potpunosti spreman – i brod i posada“,

najavio je Raffanelli. Brod je projiciran i dizajniran da može služiti za zadaće Obalne straže, a u nekim elementima i za zadaće HRM-a, u slučaju kriza i rata, rekao je zapovjednik Mornarice, najavivši da će se u dodatnim testiranjima provjeravati i može li OOB-31 ploviti brzinom od 28 čvorova, što je planirani maksimum (za razliku od brzine veća od 29 čvorova, koju je u nabrajanju naveo Tomislav Debeljak). Zanimljivo je Raffanelli komentirao i Debeljakovu pohvalu nepotopivosti broda: „Pa i za Titanik su rekli da je nepotopiv“, nasmijao se zapovjednik HRM-a. No zato je pohvalio Aselsanov top od 30 mm kao korak naprijed u odnosu na ovo čime HRM danas raspolaže.

Raffanelli je, međutim, preskočio novinarsko pitanje o tome kada bi se mogla početi graditi preostala 4 broda. Dok je MORH već ranije na pitanje na pitanje portala Obris.org odgovorio da „odluka o daljnjim koracima“ ovisi o „rezultatima prijemnih i prototipnih ispitivanja broda“, Tomislav Debeljak uopće ne sumnja u „supermoći“ novog obalnog broda, tako da će nakon prvih dječjih bolesti ostatak proći glatko i bez problema:

„Uvijek je stvar da nekakav prototip, kojeg hoćete napraviti idealnog, da kasni. Sad… može se tu nabrajati ovaj-onaj je kriv, itd… ali najvažnija je stvar da smo napravili jedan dobar, kvalitetan brod. Znači kad imamo sve skupa onda je sada to masovna proizvodnja, da tako kažem, tako da apsolutno sljedeći brodovi će izlaziti… Čak ćemo vjerojatno ići možda paralelno dva broda raditi zato što su i dosta velike nekakve potrebe za izvozom, tako da vjerujem da ćemo u sljedećih 10-ak godina napraviti jako puno takvih brodova“.

No priznao je Debeljak da je i za njega misterija kada će se početi graditi sljedeći, od MORH-a naručeni brodovi: „Ne znam, ja bih isto htio znati šta je sa time…“

Diverzantski čamac – sastavni dio OOB-31 “Omiš”

Između DMB-81 “Cetina” i BŠ-72 “Andrija Mohorovičić”, OOB-31 “Omiš” je prilično malen brod