Saborski Odbor za obranu jutros je raspravljao o dokumentu pod nazivom „Izvješće o radu Državnog ureda za reviziju za 2012. godinu i Izvješće o obavljenim revizijama“, odnosno o onim dijelovima izvješća koja se bave Ministarstvom obrane. Radi se o revizijama poslovanja Ministarstva u 2011. godini, u kojoj je pretežiti dio godine ministar bio HDZ-ov Davor Božinović, da bi tek posljednjih 8 dana u godini (točnije od 23. prosinca 2011.) čelnu palicu preuzeo aktualni ministar Kotromanović. No budući je revizija poslovanja MORH-a u 2011. (kao i za druge državne institucije) rađena od 02. travnja do 31. kolovoza 2012. nalaz tog stanja tek se sada našao na dnevnom redu saborskih tijela. Tako se i aktualna postava Ministarstva obrane – personalizirana u zamjenici ministra Višnji Tafri i pomoćnici ministra Vesni Orlandini – našla u situaciji da pred članovima saborskog Odbora za obranu objašnjava poslovanje iz vremena bivše vlasti, dok su ispred Državnog ureda za reviziju sjednici Odbora prisustvovali zamjenik i pomoćnica glavnog državnog revizora Jozo Serdarušić i Vesna Kasum.
Predstavnici Ministarstva obrane i Državnog ureda za reviziju
Tijekom prošle godine, pod povećalom Državnog ureda za reviziju našla su se 447 subjekta, s ukupno 141 milijardom kuna javnih sredstava. Od tih 447 subjekta, 25 je korisnika državnog proračuna (ministarstva, zavodi i uredi), 3 izvanproračunska korisnika (Hrvatske ceste, Hrvatske vode i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost), 135 jedinica lokalne uprave, 133 trgovačka društva u većinskom vlasništvu države ili lokalnih jedinica, 74 druga korisnika državnog proračuna (škole, vrtići, galerije, kazališta i sl.), 31 neprofitna organizacija (među kojima su lučke uprave, turističke i vatrogasne zajednice), 25 političkih stranaka (sve parlamentarne i one vanparlamentarne koje su u posljednje 3 godine imale prihode ili imovinu u vrijednosti od 100 tisuća kn), 4 nezavisna zastupnika i 10 nezavisnih članova predstavničkih tijela lokalnih jedinica.
Jozo Serdarušić – puno posla za Državnu reviziju
Jedan od spomenutih 25 korisnika državnog proračuna svakako je i Ministarstvo obrane RH koje je, prema izvješću Državnog ureda za reviziju, u 2011. imalo ukupne prihode od oko 5,033 milijarde kuna, dok su rashodi iznosili oko 5,037 milijardi kuna. Najveći dio sredstava ostvaren je iz državnog proračuna – tako je za funkcioniranje OS utrošeno 3,024 milijarde kuna, za opremanje i modernizaciju 755 milijuna kuna, za mirovne misije – 330 milijuna kuna, a za upravne i opće poslove – 570 milijuna kuna. Koncem 2011. godine Ministarstvo obrane imalo je ukupno 19 696 zaposlenih, od toga 16 163 su bile DVO, a ostalo su bili državni službenici i namještenici, izvijestio je članove Odbora za obranu zamjenik glavnog državnog revizora Jozo Serdarušić.
Uvjetno mišljenje zbog javne nabave i financijskih izvještaja
Kao i do sada, Ministarstvo obrane je za poslovanje i financijske izvještaje u 2011. dobilo UVJETNO mišljenje Revizije, s napomenom da je to uvjetno mišljenje „u odnosu na ranije godine – do sada najbliže onom bezuvjetnom“. Sliku već uobičajeno kvare nepravilnosti i propusti koji se odnose na računovodstveno poslovanje i na postupke javne nabave. Na uvjetno mišljenje utjecala je i činjenica da Ministarstvo nije otklonilo nepravilnosti i propuste koji su utvrđeni revizijom za 2010., što je bilo dužno napraviti. Te nepravilnosti odnose se na neusklađenosti i nepotpunost podataka iskazanih u analitičkim evidencijama i financijskim izvještajima Ministarstva, na nepotpuni popis imovine i obveza, te na interne akte koji se odnose na područje javne nabave a nisu usklađeni ni međusobno ni sa zakonskim odredbama. Osim toga, nisu dostavljana ni propisana mjesečna izvješća niti izvješća o realizaciji ugovornih obveza.
„S jedne strane, Izvješće je dobro zato što nisu utvrđene nove nepravilnosti u kalendarskoj godini za koju je ono obavljeno, ali s druge strane – nije dobro jer Ministarstvo obrane vuče posljedice svojih poslovanja iz prethodnih godina“,
rekla je zamjenica ministra obrane Višnja Tafra.
Ona je od Revizije istaknute nepravilnosti podijelila u 4 kategorije: (1) financijsko izvješćivanje, (2) poslovne knjige, (3) popis imovine i obveza, i (4) informatički sustav i postupci javne nabave. Financijski izvještaji Ministarstva obrane problematični su u dijelu koji se odnosi na pokazatelje vrijednosti dugotrajne nefinancijske imovine, te zbog toga nisu sastavljeni u skladu s Pravilnikom o financijskom izvještavanju i proračunskom računovodstvu. Iako raspolaže značajnom nefinancijskom imovinom, Ministarstvo obrane do sada nije provodilo izmjere vrijednosti te imovine (osim „odokativno“), pa nema ni utvrđene koeficijente koji bi pokazivali raste li ili opada vrijednost MORH-ove imovine. Zato je ove godine MORH pokrenuo veliki projekt utvrđivanja sve svoje nefinancijske imovine (nekretnina, opreme i naoružanja), kao i njene vrijednosti, na način da se ona fizički pregleda na terenu i uvede u evidenciju. Što se poslovnih knjiga tiče, tu je MORH također prihvatio nalaz Državne revizije, kojim se nalaže obavljanje ispravaka vrijednosti vojne nefinancijske imovine, te evidentiranje potraživanja za dane predujmove za nabavu roba i usluga u skladu s odredbama Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu.
„Potraživanja za nabave (za predujmove iz 2011.) iznosila su 17,8 milijuna kuna, i zatvaraju se u skladu s ugovornim rokovima. U 2011. je zatvoreno 3 milijuna kn potraživanja, do srpnja 2012. još dodatnih 1,2 mil kn, a ostatak otvorenih potraživanja je planirano zatvoriti do kraja 2012.“,
izvijestila je Tafra. Prihvaćen je i nalog Revizije za popis imovine i obveza u skladu s odredbama Pravilnika o proračunskom računovodstvu. Revizija je prigovorila da popisom nisu obuhvaćene licence, te fizički popis stanova, garaža, poslovnih prostora i vojnih nekretnina, pa će sve to biti obuhvaćeno novim popisom imovine i obveza Ministarstva obrane sa stanjem na dan 31. prosinca 2012. godine.
Dio članova Odbora za obranuo iznenađen je brojnim MORH-ovim problemima
Ove se godine započelo i s intenzivnim otklanjanjem problema u informatičkom sustavu Ministarstva obrane, koje unutar sebe i Oružanih snaga ima nekoliko, međusobno nepovezanih informatičkih sustava. Nepovezanost je, među ostalim, posljedica razvoja tek pojedinih dijelova sustava. Najkritičnije je nepostojanje povezanog sustava nabave sa sustavom financija, pa je iznimno teško tijekom godine pratiti ugovore o nabavi od trenutka njihovog sklapanja pa do izvršenja u odnosu na raspoloživi novac. Što se postupaka javne nabave tiče, prihvaćen je nalog Ureda za reviziju kojim se nalaže postupanje u skladu s naputkom o provedbi postupaka i uputom o načinu evidentiranja stvorenih financijskih obveza, a prihvaćen je i nalog Ureda o provođenju analize internih akata na području nabava (prvenstveno Pravilnika o načinu materijalnog zbrinjavanja OS RH i Naputka o provedbi postupka nabave u MORH-u). U novom ustroju Ministarstva obrane, područje nabave stavljeno je u samostalni sektor za javnu nabavu, on se više ne nalazi ni pod jednim pomoćnikom, nego izravno pod ministrom obrane, pa se u MORH-u nadaju da će se dobri rezultati te rošade pokazati već u sljedećem izvješću Državne revizije. Zahvaljujući tom ustroju, napomenula je Tafra, smanjeni su dijelovi nabave koji se dogovaraju izravnom pogodbom, i sve je manje postupaka javne nabave koji se obavljaju po zakonski dozvoljenoj mogućnosti izuzeća.
Tematska sjednica o javnoj nabavi
Kako saborski zastupnici – članovi Odbora za obranu – nisu imali što za reći nakon izlaganja revizora Serdarušića i zamjenice Tafre, riječ su preuzeli vanjski članovi Odbora. Antun Tus je zamjerio što se nikako ne pokreće stvarna promjena vezana za financiranje Oružanih snaga, koja bi u konačnici rezultirala dodatnim novcem za modernizaciju. Istodobno, Oružane snage, a prvenstveno Zrakoplovstvo, troše svoje financijska sredstva i druge resurse na civilne potrebe – za borbu protiv požara, zaštitu i spašavanje, i sanitetske potrebe. Tus je posebno istaknuo korištenje vojnih radara, uključenih u sustav Kontrole leta.
„Vrijeme je da Ministarstvo obrane krene u sređivanje naplate određenog iznosa u ostalim ministarstvima, kako bi se konačno podigao novčani iznos za modernizaciju“,
zaključio je Tus. Tafra je podsjetila da se još za vrijeme mandata bivšeg ministra Božinovića pokrenulo rješavanje odnosa s civilnim društvom. Tijekom prošle godine, dogovoreno je da Ministarstvo branitelja nadoknađuje troškove sudjelovanja pripadnika OS RH na pogrebima branitelja i polaganjima vijenaca, a naplata je počela i za radare koje koristi Kontrola zračne plovidbe. U tijeku je i revidiranje ugovora s lokalnim zajednicama, jer se do sada prečesto događalo da Ministarstvo obrane svoju imovinu preda lokalnoj upravi, a ona ne ispoštuje ugovorne obveze prema Ministarstvu. O jednom takvom slučaju, onom u Međimurskoj županiji, mogli ste čitati i na portalu Obris.org.
Vlatko Cvrtila primijetio je, prije svega, da je izvješće o radu Državne revizije napravljeno – politički korektno:
„Ja ću samo pročitati rječnik koji je upotrijebljen: ‘mišljenje prema kojem je postupljeno’, ‘Ministarstvo poduzima aktivnosti’ – ne znamo jel’ napravilo nešto, ‘poduzima aktivnosti’ – to je trajan proces, ‘u obavljanju aktivnosti više pozornosti posvećuje’ – jel’ to sad dovoljno dobro ili nije, itd. Dakle, dosta je tih eufemizama iskorišteno, i u tom smislu je izvješće korektno.“
Vlatko Cvrtila – puno pitanja, malo konkretnih odgovora
No ono što brine je činjenica da Ministarstvo obrane NIKADA do sada nije dobilo bezuvjetno mišljenje. U izvješću za 2010., Državni ured za reviziju dao je 10 preporuka – od toga se 2 preporuke izvršavaju, 3 su u postupku izvršenja, a 5 se nije izvršilo, pa se Cvrtila pita – u čemu se uopće vidi poboljšanje u poslovanju MORH-a u 2011.?! Muči ga i problem narudžbenica: „To je u odnosu na izvršenu javnu nabavu, po svim propisima javne nabave, ja mislim oko 2 i pol puta više nego što je sama javna nabava. Da li postoji rizik, uz te narudžbenice određenih zlouporaba u tim postupcima koji bi bili suprotni zakonu?“ Ako netko nije postupao prema napucima i uputama, pa nije dostavljao tražena mjesečna izvješća, da li je Ministarstvo obrane pokrenulo neki stegovni postupak zbog toga, pitao je dalje Cvrtila. Zato je predložio, a Višnja Tafra u ime Ministarstva prihvatila, da saborski Odbor za obranu napravi tematsku sjednicu o javnoj nabavi u obrambenom sektoru. Što se javne nabave tiče, izmijenjeni su naputci o postupku javne nabave unutar Ministarstva, pa su po novome iz javne nabave isključeni tehnički nositelji, izvijestila je Tafra. Naime, nakon što tehnički nositelj izradi tehničke specifikacije, on više ne sudjeluje u postupku javne nabave, niti ima kontakata s ponuditeljem opreme (ili nečeg drugog što se nabavlja u tom trenutku). To je samo jedna od mjera kojom se smanjuje, odnosno onemogućava bilo koju vrsta utjecaja na osobe koje odlučuju, nakon provedenog postupka javne nabave, koje, odnosno čije sredstvo će se kupiti. Promijenjena je i praksa koja je u MORH-u vladala od 2005. – od tada, naime, pojedini postupci javne nabave (npr. za linijski prijevoz, ili za odjeću i obuću) uopće nisu provođeni, već su postojeći ugovori produžavani čistom automatikom.
S Tusovim i Cvrtilim primjedbama složio se HNS-ovac Petar Baranović:
„Nevjerojatna je činjenica da jedno ministarstvo, kao što je Ministarstvo obrane, ima dugi niz godina uvjetno izvješće Revizije. Nevjerojatna je činjenica da danas svjedočimo izvješću koje kao pojašnjenje ima da Ministarstvo obrane do ove godine nije znalo s kojom materijalnom imovinom raspolaže, da nije bilo prave evidencije, da se evidencija tek ustrojava, da informatički sustavi koji trebaju podržavati funkcioniranje i rad Ministarstvo obrane, a samim tim i sustava obrane, su heterogeni i neuvezani, i da zapravo smo u situaciji i da Ministarstvo obrane, a samim tim i HV, do danas funkcionirali u situaciji u kojoj nisu znali s čim raspolažu. To je vrlo poražavajuća situacija.“
Baranović je potom zaključio i da je ovakvo neuredno stanje i u drugim segmentima države i društva. Zanimalo ga je što Ministarstvo obrane namjerava poduzeti da sljedeće revizorsko izvješće bude ozbiljnije, odnosno bezuvjetno, te kada se može očekivati da javne nabave budu vođene na prihvatljiv i zakonit način?
Oživljavanje rada Odbora za obranu?
I bivši ministar obrane, Davor Božinović, kojeg se ovo izvješće Revizije zapravo najviše tiče, složio se s ranijim konstatacijama, napominjući da se i tijekom njegovih nekoliko mjeseci vođenja Ministarstva uočilo da treba krenuti od temeljnih ustrojavanja evidencija, ali i drugih poslova.
„Mi jesmo krenuli, meni je drago što je izvješće Državnog ureda za reviziju kazalo da smo ovaj put najbliže bezuvjetnom mišljenju – ja sam uvjeren da će sljedeće mišljenje biti bezuvjetno“.
Davor Božinović – ojačati ulogu Sabora i Odbora za obranu
Božinović je također podržao Cvrtilin prijedlog o sazivanju tematske sjednice Odbora za obranu, kao znak da su Sabor i saborski zastupnici preko tog Odbora odgovorni i za funkcioniranje Ministarstva obrane, i obrambenog sustava u cijelosti. Na prošlotjednoj sjednici Sabora upravo je on predložio da se putem saborskog Odbora za obranu nadgledaju i odobravaju vojne nabave veće vrijednosti, kako bi se s jedne strane oživio posrnuli parlamentarizam u Hrvata, a s druge strane – ojačala transparentnost u tom, još uvijek mistificiranom području vojnih nabava.
Ove dvije rasprave – prošlotjedna na plenarnoj sjednici Sabora, i današnja na Odboru za obranu – kao da pokušavaju oživjeti rad i značaj ovog potonjeg saborskog tijela. Imenovanjem vanjskih članova Odbor je neizmjerno mnogo dobio na stručnoj i kvalitetnoj raspravi, koja se u ovom mandatu, nažalost, nije baš često čula. Uz to, u samo 10-ak dana, aktivnosti Odbora su se utrostručile – uz dvije sjednice (jedna o paketu obrambenih zakona i druga o izvješću Revizije), Odbor sljedeći tjedan gostuje u Ministarstvu obrane, na radnom sastanku upravo o Zakonu o obrani i Zakonu o službi u OS. Još kada bi taj sastanak bio obavezan za sve članove Odbora, a ne samo za one kojima se da potegnuti do Sarajevske ceste…. Odboru je danas na određeni način nametnuto i organiziranje posebne tematske sjednice. Prijedlog je i da predstavnik Odbora postane član Vijeća za obranu koje se, istini za volju, nije sastalo više od 2 godine, no s novim Zakonom o obrani – možda se i to čudo desi. Uspije li Božinović progurati svoju ideju o sudjelovanju Odbora u suodlučivanju o vrijednim vojnim nabavama – Odbor za obranu napokon bi mogao postati relevantno, ne samo saborsko, već i državno tijelo.
