Danas je predsjednik Vlade RH Andrej Plenković u Hrvatskom saboru predstavio Godišnje izvješće Vlade o drugoj godini njenoga mandata. Naime, nakon nepunih godinu dana političke nestabilnosti i eksperimenta s Vladom premijera Tihomira Oreškovića, 19. listopada 2016. u Saboru je nakon provedenih parlamentarnih izbora bila izglasana nova Vlada na čelu s premijerom Andrejem Plenkovićem. Od samog početka u Plenkovićevoj je Vladi i Damir Krstičević kao ministar obrane i potpredsjednik zadužen za nacionalnu sigurnost, te kao jedna od najmoćnijih figura u aktualnoj Vladi.
Premijer Plenković jutros je održao jednosatni govor, podijelivši ga u 4 tematska područja: (1) jačanje vladavine prava, (2) konkurentnije gospodarstvo i ravnomjerniji razvoj, (3) zaštita obitelji, tolerantnog i pravednog društva, te (4) jača i sigurnija Hrvatska u Europi i svijetu. Ovo posljednje područje potom je podijeljeno na podteme: (1) Sigurnost, Schengen i migracije, (2) Obrana, te (3) Vanjska politika. Prva podtema o „Sigurnosti, Schengenu i migracijama“ tako spominje da je Hrvatska „globalno gledajući“ – sigurna zemlja, što se dokazuje padom kriminaliteta za 5,2%, te da Vlada želi do kraja godine ispuniti sve tehničke kriterije, „kako bismo sljedeće godine bili spremni za ulazak u Schengen do 2020.“ Hrvatsku granicu trenutno štiti oko 6.500 graničnih policajaca, među ostalim, i od nezakonitih migracija, što će se „još djelotvornije“ nastaviti i dalje.
U „Vanjskoj politici“ kao bitan cilj spomenuto je hrvatsko predsjedanje EU u prvoj polovici 2020. godine, za što „intenzivno radimo na pripremama“. Glavni prioriteti hrvatskog predsjedanja bit će „rast, razvoj i zapošljavanje“, zatim „energetska i prometna povezanost“, potom „sigurnost“, te „politika proširenja“ Unije na jugoistočnu Europu. Umjesto osvrta na posljednjih godinu dana djelovanja Vlade RH na području vanjske politike, premijer je najavio nekoliko predsjedanja i domaćinstava Hrvatske (prije svega sastanka na vrhu Kina+16), kao i vlastiti posjet Francuskoj sljedećeg tjedna te susret s francuskim predsjednikom Macronom. Premijer se osvrnuo i na stanje u BiH, gdje je na netom održanim izborima po njemu bila „izigrana stvarna politička volja hrvatskog naroda“, te na odnose sa Slovenijom i Srbijom. Hrvatska je i novoj slovenskoj Vladi ponudila rješenje graničnog pitanja koje bi bilo u uzajamnom interesu, dok su odnosi sa Srbijom opterećeni nizom otvorenih pitanja.
Poglavlje o obrani je sadržajno najslabije u ovom posljednjem tematskom području Izvješća, a moguće i u cijelom premijerovom Godišnjem izvješću o radu Vlade u drugoj godini mandata. Budući da je vrlo kratko, citiramo ga u cijelosti.
„Gradimo oružane snage na tradiciji uspješne i pobjedničke Hrvatske vojske, koja je na krilima branitelja izvojevala pobjedu u Domovinskom ratu. Povećan je obrambeni proračun čime poboljšavamo sposobnost Hrvatske vojske i dižemo međunarodni kredibilitet zemlje.
Nakon 15 godina, donesena je Strategija nacionalne sigurnosti i Zakon o sustavu domovinske sigurnosti. Razvijamo učinkovit sustav domovinske sigurnosti za koordinirano djelovanje različitih sudionika u svim izazovima – policije, vojske, tijela iz sustava civilne zaštite, sigurnosno-obavještajnog sustava, vatrogastva, diplomacije, gospodarstva i lokalne zajednice.
Vratili smo Hrvatsku vojsku u Sinj, Vukovar, Ploče, krajem godine ćemo vratiti u Varaždin, a kroz 2019. i 2020. u Pulu, čime smo povećali brzinu reakcije. Donijeli smo povijesnu odluku o nabavci višenamjenskog borbenog aviona F-16 od Izraela, čime podižemo spremnost Hrvatskog ratnog zrakoplovstva te osiguravamo sposobnost nadzora i zaštite nacionalnog zračnog prostora. Stalno poboljšavamo i životne standarde, radne uvjete i obrazovanje pripadnika Hrvatske vojske kojima vraćamo oduzeta prava“.
I to bi, bez ijedne brojke i bez ijednog konkretnog podatka, bilo sve što se tiče aktivnosti na području obrane u zadnjih godinu dana, tijekom razdoblja listopad 2017. – listopad 2018. godine.
Pogledamo li prošlogodišnje Izvješće o radu Vlade u prvoj godini mandata, primijetit ćemo da je ono vrlo slično ovogodišnjem, jer se premijer pohvalio: (1) usvajanjem nove Strategije nacionalne sigurnosti, (2) povećanjem obrambenog proračuna, (3) odlukom da se kreće u nabavu višenamjenskih borbenih aviona, (4) vraćanjem postrojbi OS u Sinj i Vukovar, te najavom povratka u Ploče i Varaždin, (5) hrvatskom obrambenom industrijom kao „generatorom razvoja i promotorom vrhunskih hrvatskih proizvoda“, te (6) povećanjem standarda života, rada i obuke vojnika, dočasnika i časnika OS RH. Uz to, prošle se godine premijer Plenković posebno osvrnuo i na prirodne nepogode te djelovanje pripadnika OS RH i vatrogastva, dok je ove godine takav osvrt izostao. To je prilično čudno uzme li se u obzir da je ovo prva godina praktičnog testiranja sustava domovinske sigurnosti, kojom se ministar obrane jako voli hvaliti. Upravo je u tu svrhu ovoga proljeća osnovano i Operativno vatrogasno zapovjedništvo u Divuljama, no za razliku od ministra obrane – premijer to očito ne smatra značajnom aktivnošću u drugoj godini mandata svoje Vlade.
Jednako tako, premijer očito ne smatra važnim ni povećanje proračuna – što je podatak vrlo bitan u Bruxellesu – pa ni tu brojku, odnosno postotak, nije spomenuo. Olako je prešao i preko toga da – unatoč odabiru budućeg hrvatskog višenamjenskog aviona – ugovor o tom velikom i važnom poslu još uvijek nije potpisan. Nije spomenuo ni uspješno sudjelovanje u 3 za OS RH važne misije i operacije – u Poljskoj i u Litvi unutar okvira NATO ojačane prednje prisutnosti (eFP), te u operaciji „Sea Guardian“ na Mediteranu.
Od područja „Obrane“ jedino je lošije opisana posljednja godina dana na području „Lokalne i područne samouprave“. Ta je tema zaslužila tek dvije rečenice u premijerovom Godišnjem izvješću, što pak postavlja pitanje opravdanosti jačanja utjecaja resornog ministra Kuščevića u samoj stranci. Za razliku od Kuščevića, ministar obrane Krstičević jaka je figura ove Vlade, pa se opravdano postavlja pitanje – otkud ovakvo krnje izvješće o aktivnostima na području obrane i sigurnosti. Da li je u pitanju sve manja transparentnost Ministarstva obrane, ili tu ima različitih gledanja predsjednika i potpredsjednika Vlade na poteze koji se posljednjih godinu dana povlače u ovom resoru?!
