Sastanak ministara obrane NATO-saveza, pod predsjedanjem glavnog tajnika Marka Ruttea, održan je danas (četvrtak, 04. lipnja) u Bruxellesu kao priprema uoči nadolazećeg summita NATO-a koji će se održati 24. i 25. lipnja 2025. u Haagu (Nizozemska). Glavne teme sastanka bile su povećanje obrambenih izdvajanja, nastavak pomoći Ukrajini, osnaživanje domaćih obrambenih industrija, kao i novi ciljevi sposobnosti članica NATO-a.
“Članice NATO-a blizu su dogovoru o povećanju obrambenih proračuna na 5 posto BDP-a“, izjavio je američki ministar obrane Pete Hegseth, dok s druge strane Španjolska – koja još nije dostigla ni cilj od 2% postavljen prije 11 godina – smatra da je tih 2% sasvim dovoljno i za obranu i za odvraćanje. Hrvatski ministar obrane Ivan Anušić naglasio je da je većina država članica Saveza podržala povećanje izdvajanja za obranu:
“Potvrdili smo svi, gotovo jednoglasno, i složili smo se da je 3,5 % ono što moramo dostići do 2032. godine, plus 1,5 % koji će biti usmjereni na ulaganja povezana s obranom i sigurnošću”.
Glavni tajnik Rutte je najavio da će na samitu Saveza potkraj ovoga mjeseca predložiti investicijski plan koji bi iznosio ukupno 5 posto BDP-a za ulaganja o obrambene sposobnosti, od čega 3,5 posto BDP-a za temeljna vojna ulaganja, a 1,5 posto za druga područja povezana s obranom, poput infrastrukture, industrije, itd.
U kontekstu razvoja obrambenih sposobnosti Oružanih snaga RH, Anušić je kao prioritete istaknuo kibernetičku sigurnost, sustave zaštite od informatičkih kibernetičkih napada, radarske sustave, protuzračne sustave srednjeg dometa, haubice, te svu ostalu opremu i naoružanje o čemu je Ministarstvo obrane RH već javno komuniciralo i što je u postupku nabave ili je već nabavljeno.
“U budućnosti ćemo se uglavnom baviti besposadnim letjelicama i dronovima. I danas sam na sastanku ponovio da je Hrvatska spremna preuzeti vodeću ulogu unutar Europske unije, a možemo reći i unutar NATO-a, za proizvodnju malih FPV dronova. Radi se o borbenim dronovima koje bi Hrvatska mogla proizvoditi u ozbiljnim količinama, i na taj način zadovoljiti potrebe i Europske unije i članica NATO-a”,
rekao je ministar Anušić nakon sastanka.
U okviru današnjeg NATO sastanka, potpisano je i pismo namjere o prekograničnom zračnom prostoru (Cross Border Airspace LOI). Potpisali su ga ministri obrane Hrvatske, Kanade, Češke, Luksemburga, Crne Gore, Nizozemske i Slovenije, čime su se te zemlje pridružile ostalim saveznicama – njih ukupno 21 – koje sudjeluje u inicijativi Prekogranične suradnje u zračnom prostoru. Ova inicijativa, pokrenuta 2023., osmišljena je kako bi se potaknula suradnja između savezničkih civilnih i vojnih vlasti u korištenju zračnog prostora za NATO-ovu obuku, vježbe i druge zračne aktivnosti diljem Europe.
*Photo: NATO
