U Bruxellesu na dvodnevnom sastanku ministara vanjskih poslova država članica NATO-a najavljeno je povećano izdvajanje za opći proračun, odnosno u svaku državu, i to više od 3%. Također, na sastanku nazočni američki državni tajnik Marco Rubio poručio je da američki predsjednik Trump nije protiv NATO-a, ali jest protiv NATO-a u kojem članice ne troše dovoljno na obranu. Kako je naglasio, cilj je službenog Washingtona da sve zemlje NATO-a izdvajaju 5 posto svojeg BDP-a za obranu, uključivši i SAD koji će morati izdvajati više. Inače, ovo je prvi posjet novog američkog državnog tajnika NATO-u, i to dan nakon što je američki predsjednik Donald Trump objavio novi politiku carina prema EU i ostatku svijeta.

“Želimo otići odavde s razumijevanjem da smo na putu, i to realističnom putu, na kojem će se svaka članica obvezati i ispuniti obećanje da će dosegnuti do 5 posto izdvajanja za obranu. To uključuje i SAD, koji će morati povećati svoj postotak. Jer ako su prijetnje uistinu strašne, kao što ja vjerujem da jesu, i kao što članovi ovog Saveza vjeruju da jesu, onda se s njima treba suočiti potpuno i sa stvarnom predanošću da se ima sposobnost suprotstaviti se tim stvarima“,

poručio je Rubio.

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte i aamerički državni tajnik Marco Rubio (Photo: NATO)

Iako SAD tvrde da Rusija ne  predstavlja prijetnju,  glavni tajnik NATO-a nije imao dileme na koju će stranu svrstati Rusiju:

“Naravno Rusija, koja je naša dugoročna prijetnja, ali i sve veći problemi koje imamo s Kinom. Naravno, Sjeverna Koreja, Iran … Ova četvorka se sve više povezuju i ta dva područja se sve više povezuju i djeluju isprepleteno.” 

Inače, američki državni tajnik na bilateralnom sastanku s danskim ministrom vanjskih poslova Larsom Lokkeom Rasmussenom potvrdio je “snažne odnose” SAD-a i Danske, priopćio je State Department nakon sastanka u Bruxellesu. To je istaknuto unatoč prijeporima SAD-a i Danske oko Grenlanda i političko vojnog rašomona oko tog otoka, o čemu je portal Obris.org već ranije pisao.

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte rekao je da su sve države povećale izdvajanja, te da se sada ubrzano izdvaja za obranu i obrambene kapacitete, i to više nego ikada poslije kraja Hladnog rata i rušenja Berlinskog zida, međutim ni to nije dovoljno. Rutte je naglasio kako SAD već godinama govore Europljanima kako moraju trošiti više. “I to se stvarno počelo događati nakon što je Trump došao na dužnost 2016. – 2017. Za sada trošimo više mi s ove strane Atlantika, ukupno 700 milijardi. Dakle, ta pitanja nisu nova. Nema planova da oni odjednom smanje svoju prisutnost ovdje u Europi“, rekao je glavni tajnik NATO-a Mark Rutte. Rubio tvrdi da razumije da je unutarnja politika država članica zhatijevala izdvajanja za socijalnu sigurnost, ali sada je vrijeme da nacionalna sigurnost postane prioritet:

“Mi želimo da NATO bude jači. Želimo da NATO bude održiviji. A jedini način na koji NATO može postati jači i održiviji jest ako naši partneri, nacionalne države koje čine ovaj važan Savez, imaju više sposobnosti. Ovo nije samo skup partnera i saveznika, već i naprednih gospodarstava, bogatih zemalja koje imaju sposobnost učiniti više. Razumijemo da je to kompromis. U našoj zemlji to moramo raditi svake godine. Uvjeravam vas da imamo i domaće potrebe. Ali dali smo prioritet obrani zbog uloge koju smo igrali u svijetu i želimo da naši partneri čine isto.”

Na sastanku je potvrđena i i potpora Ukrajini, a ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiga rekao je da ih NATO podupire, ali Ukrajina želi da je i dalje nastavi podupirati. Naglasio je da je Ukrajina prihvatila američki mirovni plan, dok ga Rusija nije prihvatila. “Taj plan je još uvijek na stolu, a dok se čeka hoće li ga Rusija prihvatiti, Ukrajina se mora još više naoružati Ukrajinu“, smatra Sibiga, istaknuvši i da Ukrajina jako puno izdvaja za naoružanje i da jako puno proizvodi. “Ono što je također ovdje bilo bitno je to hoće li SAD ne samo podupirati NATO, nego podupirati Ukrajinu koja nije članica NATO“, dodao je Sibiga.

Gordan Grlić-Radmn i Marco Rubio (Photo: GGR/X)

Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman izjavio je u Bruxellesu za hrvatske medije da je upozorio svoje kolege iz NATO-a na stanje na zapadnom Balkanu s posebnim naglaskom na Bosnu i Hercegovinu: “Upozorio sam na stanje u tom području s posebnim težištem na situaciju u Bosni i Hercegovini kako bismo spriječili destabilizaciju i dezintegraciju zemlje jer postoje neki političari koji raspiruju takvu retoriku“, rekao je Grlić Radman, koji u Bruxellesu sudjeluje na dvodnevnom sastanku ministara vanjskih poslova država članica NATO-a. Sastanak je započeo radnim ručkom na kojem se razgovaralo o raznim temama, između ostaloga i o Zapadnom Balkanu. “Naglasio sam važnost očuvanja jedinstva i teritorijalne cjelovitosti Bosne i Hercegovine, ali i upozorio na neravnopravan položaj hrvatskog naroda“, dodao je Grlić Radman.

Negdje u isto vrijeme, ali na drugom kraju kontinenta, u glavnom gradu Poljske potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar obrane Ivan Anušić sudjelovao je na drugom danu neformalnog sastanka ministara obrane članica Europske unije, koji se održava u Varšavi. Ministri obrane raspravljali su o povećanju vojne potpore EU-a Ukrajini te o Bijeloj knjizi o budućnosti europske obrane i planu ReArm Europe. Poljski ministar nacionalne obrane Władysław Kosiniak-Kamysz rekao  je da su rasprave bile usmjerene na pitanja daljnje vojne potpore i mogućih sigurnosnih jamstava Ukrajini koja se brani od ruske agresije.

“Ujedinjeni smo u podršci Ukrajini. Potpora koja je neophodna za postizanje mira. Ukrajina će dobiti mir – pravedan mir, jer je to jedini koji možemo uzeti u obzir. Nijedan drugi ne treba uzeti u obzir. Ukrajina će postići mir, Europa će postići mir samo ako bude jaka. Mir treba našu snagu – snagu naše vojske, snagu našeg saveza, snagu naših društava da se možemo obraniti. Stoga će se sve ove inicijative – prijenos oružja, vježbe, obuka ukrajinskih vojnika u zemljama Europske unije, cjelokupna vojna potpora i obučna misija koju provodi Europska unija, de facto od samog početka izbijanja rata u Ukrajini – nastaviti koliko god bude potrebno, sve dok Ukrajina bude trebala našu potporu.”

Kako je priopćilo Ministarstvo obrane (MORH) ovaj sastanak predstoji sastanku Europskog vijeća, koji će se održati u lipnju, a na kojem se očekuje donošenje konkretnih odluka.

Ivan Anušić s poljskim ministrom obrane Władysławom Kosiniak-Kamyszem i europskom povjerenicom za vanjsku politiku Kajom Kallas (Photo: Ministarstvo obrane Poljske)

“Razgovaralo se, naravno, o Bijeloj knjizi i o svemu onome što Bijela knjiga donosi Europi i nama kao članicama EU-a. Razgovaralo se i o daljnjoj pomoći Ukrajini. I financijskoj, i političkoj, te ekonomskoj potpori u njezinoj borbi za slobodu i neovisnost. Idućeg je četvrtka u Bruxellesu sastanak Koalicije voljnih na kojem ću sudjelovati zajedno s ostalim ministrima obrane. Razvijat će se načini pomoći Ukrajini kroz vojnu pomoć i djelovanje koje joj je Hrvatska i dosad pružala. Ono što je ključno naglasiti jest to da – iako ćemo biti u sastavu Koalicije voljnih – hrvatski vojnici neće ići u Ukrajinu. To treba naglašavati i to je, naravno, stanovište Hrvatske”,

poručio je ministar obrane Ivan Anušić. “Hrvatska će nastaviti pružati vojnu pomoć Ukrajini, a nužno je postići pravedan mir, koji jedini može biti održiv”, dodao je Anušić.