Devet sati ujutro ipak je jučer bilo prerano za okupljanje uvaženih saborskih zastupnika – članova Odbora za obranu Hrvatskog sabora, kako bi raspravili prijedlog izmjena Zakona o službi u OS RH. Nije da je uvažene saborske zastupnike dirnulo što se ovim prijedlogom izravno utječe na sudbinu ljudi, pripadnika OS RH, jer, zaboga, ipak je 9 ujutro! Tako je saborski Odbor za obranu na jedvite jade uspio okupiti dovoljno ljudi potrebnih za kvorum, i to zahvaljujući jednom kuvertiranom glasu bolesnog zastupnika Damira Krstičevića. Prikupljanje zastupnika za kvorum trajalo je duže nego sama sjednica Odbora, na kojoj je ipak jednoglasno usvojena prva od ukupno dvije ovogodišnje planirane izmjene Zakona o službi. Da nije bilo Krstičevićeve kuverte, prijedlog izmjena Zakona o službi u OS RH išao bi na popravni ispit, valjda u terminu koji je uvaženim saborskim zastupnicima ipak komotniji nego 9 sati ujutro.

Kao što smo već pisali u nekoliko navrata, ovim izmjenama mijenja se članak 225 aktualnog Zakona o službi, točnije – mijenjaju se rokovi za izdvajanje vojnika i mornara primljenih u djelatnu vojnu službu na neodređeno vrijeme koji su skupili 20 godina staža, te izdvajanje časnika sa srednjom stručnom spremom – i to onih koji na ovaj ili onaj način skupe uvjete za neki oblik umirovljenja.

U ime zakonodavca, odnosno MORH-a, pred saborskim Odborom za obranu svoju premijeru u funkciji zamjenika ministra obrane imao je Tomislav Ivić, u prošlom mandatu predsjednik spomenutog Odbora. On je pojasnio da bi se do kraja ove godine iz sustava po sili zakona trebali izdvojiti svi vojnici/mornari primljeni u djelatnu vojnu službu na neodređeno vrijeme i svi časnici sa srednjom stručnom spremom – ako imaju navršenih 20 godina staža osiguranja. No, dodao je Ivić, „analizom je utvrđeno da do propisanog roka sve ove osobe neće ispuniti ostale propisane uvjete za umirovljenje što bi dovelo do toga da bi dio njih morao biti izdvojen bez prava na mirovinu“. Usput spomenuvši ovu činjenicu kao manje bitnu, Ivić je dalje iznio i neke brojeve koje pokazuju pravu prirodu stvari:

„Primjenom članka 225. Zakona o službi u OS RH do 31. prosinca 2016. godine trebalo bi izdvojiti 1150 vojnika primljenih u djelatnu vojnu službu na neodređeno vrijeme. Izdvajanjem ovako velikog broja djelatnih vojnih vojnika do kraja 2016. godine OS RH bi u toj kategoriji ostale bez znatnog broja osoba deficitarnih vojno-stručnih specijalnosti – npr. pirotehničari, rukovatelji građevinskih strojeva, vojni policajci, itd. Dio ovih vojno-stručnih specijalnosti neće se u kratkom roku moći kvalitetno popuniti novim vojnicima zbog određenih ograničenja u obuci i civilnim kvalifikacijama vojnika, što bi moglo dovesti do privremenog narušavanja određenih sposobnosti OS“.

Izdvajanje bi se trebalo nastaviti i nakon 31. prosinca ove godine, kada uvjete za mirovinu ispunjava još 385 vojnika, rekao je Ivić, dodavši kako svemu tome treba još pridodati i izdvajanje djelatnih vojnika/mornara po svim drugim zakonskim osnovama.

Nešto manje ima časnika sa srednjom školom koji bi, temeljem aktualnog članka 225 Zakona o službi, trebali izaći iz sustava do posljednjeg dana ove godine. Prema Ivićevim podacima, njih 73 ispunjavaju uvjete za starosnu mirovinu prema posebnom zakonu. Nakon toga kreće razdoblje tijekom kojeg se mogao primjenjivati članak 58., donesen u srpnju 2015. godine – koji je regulirao da osobe koje su za izdvajanje, a nakon kraja 2016. nemaju uvjete za mirovinu, ipak ostaju u sustavu do prvih uvjeta za umirovljenje – što bi se sada kozmetički mijenjalo. Sljedeće godine takvih ljudi ima još 9, te zatim po nekoliko osoba sve do 2030. godine, kada bi i posljednji od SSS-časnika trebao navršiti 30 godina mirovinskog staža (što je minimalna granica koju „Zakon o pravima iz mirovinskog osiguranja DVO i ovlaštenih službenih osoba“ – NN 128/99, 16/01, 22/02, 41/08, 97/12, 118/12 – propisuje za tzv. „prestanak službe zbog potreba službe“, prema odluci ministra, i bez obzira na životnu dob pojedinca). Prema predloženim promjenama, iako bi osnovni rok za izdvajanje ostao 31. prosinca 2016. godine, takvu se „socijalnu klauzulu“ iz nekog posebnog članka (famozni 58.) sada predlaže integrirati kao stavak 3 osnovnog članka 225, koji bi glasio:

„Iznimno od stavka 1 i 2 ovog članka, osobe koje ne steknu uvjete za umirovljenje do rokova propisanih stavkom 1, odnosno stavkom ovog članka, izdvojit će se iz OS u kalendarskoj godini u kojoj steknu uvjete za umirovljenje“.

Upravo je ova razlika u načelnim rokovima – produljenje izdvajanje vojnika i mornara s 20 godina staža na 31. prosinca 2019. umjesto dosadašnjeg 31. prosinca 2016. godine, uz ostanak roka za izdvajanje časnika sa SSS do 31. prosinca 2016. godine – bila i razlogom prijedloga amandmana na jučerašnjoj sjednici Odbora za obranu. Naime, zastupnik Josip Đakić (HDZ) tu je odmah vidio priliku za formalno izjednačavanje – tražeći da se i za časnike koji ne zadovoljavaju obrazovni kriterij opća granica izdvajanja pomakne na 31. prosinac 2019. godine, navodno da bi i tu MORH dobio više vremena za pribavljanje zamjenskih kadrova. Kako stvari stoje, nadležni iz Ministarstva obrane su se pokazali skloni ovakvome prijedlogu, uputivši zastupnika Đakića da o tome sastavi službeni prijedlog amandmana, kojeg bi se moglo službeno uzeti u proceduru.

Dok se tako produljenjima staža postojećeg osoblja zapravo krpaju rupe u odgovarajućoj i pravovremenoj pripremi mladih naraštaja ljudstva, posebno je smiješno bilo čuti jučerašnje izjave o tome koliko će koštati predloženi kadrovski zahvati. Prema zamjeniku ministra Iviću, „Treba reći da u financijskom smislu to ništa neće koštati, jer su ti ljudi ionako u OS, dakle nema novog zapošljavanja ili potrebnih novih sredstava da bi se osigurale isplate ovih plaća“ – što je točno samo na prvi, vrlo površan pogled. Naime, ako se na ovaj način otegne planirana izdvajanja, a ujedno bude zadržan planirani prijam novoga ljudstva – onda će ukupna potrošnja za kadrove ipak rasti, jačajući ionako visoku kvotu potrošnje za kadrove koju NATO jako gleda. S druge strane, ako prijam i njime uzrokovan uzlaz ukupno planiranog broja ljudi i ostavimo po strani (što je BiH kod ovakvih promjena ostvarila paralelnim uvođenjem obustave prijma), ostaje činjenica da se odgađanjem planiranih izdvajanja ujedno i sprečava ušteda na masi plaća – koja je zasigurno već bila planirana u doba donošenja prvotnih rokova, 2015. godine. Dakle, ako možda nema dodatnoga troška, definitivno nema ni ušteda na koje se računalo (i koje su dodatno podcrtane aktualnim proračunom). No, iako svi ti detalji nisu zanimali Odbor za obranu dovoljno da ih rasvijetli pitanjima, možda će se time pozabaviti plenarna sjednica Sabora, kada ove sitne izmjene Zakona o službi uskoro dođu na dnevni red.