Danas su u Ministarstvu obrane potpisani redovni, godišnji ugovori o nabavi opreme i usluga za potrebe OS RH. Ukupno 38 hrvatskih tvrtki potpisalo je ugovore vrijedne oko 453 milijuna kuna, što je za 140 milijuna kuna više u odnosu na prošlu godinu. Među potpisnicima je i splitsko brodogradilište Brodosplit, koje se kroz aneks ugovora o gradnji obalnih ophodnih brodova Ministarstvu obrane obvezalo isporučiti 4 broda kroz naredne 3 godine. Više od godinu dana nakon primopredaje prototipa, OOB-31 „Omiš“, trajalo je njegovo testiranje i ispravljanje nedostataka, što je rezultiralo nastavkom gradnje preostala 4 broda iz ove serije. Kako je najavio ministar obrane Damir Krstičević, rok za isporuku je sljedeći:
„Cilj je – danas je 17.02. – do 18.09.2021. godine, kada obilježavamo Dan HRM, predati HRM-u taj drugi brod. A nakon toga, 2022. predati HRM-u dva broda, i onda taj peti, završni, predati HRM-u do 18.09.2023. Mislim da je to realno, i da vi to možete napraviti, realizirati, u potpori hrvatske brodogradnje, ali i u potpori sposobnosti Hrvatske ratne mornarice“.
I sam vlasnik Brodosplita, Tomislav Debeljak, priznao je da je cijela priča oko prototipa trajala duže od očekivanog, međutim…
„…kad se gradi prototip to je uobičajeno u svijetu i u velikim jakim vojskama se događa određeni prolongat, ali na kraju je važno da smo napravili dobar i kvalitetan proizvod“.
U razgovoru s novinarima Debeljak je nekoliko puta napomenuo kako je gradnja ovih obalnih ophodnih brodova ekonomski neisplativa, jer se na svaku ugovorenu kunu državi, odnosno državnom proračunu, vraća 40 lipa. Nevoljko je priznao da je cijena jednog OOB-a „nekih šezdesetak milijuna kuna“ bez PDV-a, te da bi sličan brod vani bio čak i višestruko skuplji:
„Brod koji je sad… se pokazuje da je stvarno top u svijetu, praktički ne poznajem niti jedan brod sa boljim karakteristikama u navedenom segmentu. A, što se tiče cijene, ajmo reć… Čak i od nekih, i to i jeftinih zemalja – je tri puta jeftiniji“.
No gradnja ispod cijene, tako tipična u domaćoj bodogradnji, za hrvatsku državu ipak nije bačena u vjetar, drži Debeljak:
„Jedan razvoj, sve skupa, jedna reklama. Pogotovo kad trebaš rad za hrvatsku državu, onda ti nije žao… Ono što je ključno, stvarno, napravili smo jedan dobar, kvalitetan proizvod. Imamo jako puno zanimanja za izvoz, tako da ja mislim da će to bit… u nekako, desetak godina, jako velika odskočna daska. I hvala Hrvatskoj… Ministarstvu obrane i Republici Hrvatskoj, na ukazanom povjerenju“.
Ni kašnjenje u izgradnji prototipa nije neko veliko čudo. Projekt Brodarskog instituta star je 15-ak godina, kaže Debeljak, i već kao takav je imao određenih problema koje je trebalo ispraviti. „Godinu i pol dana je fenomenalno kratak rok“, uvjeren je Tomislav Debeljak, i nakon cjelokupnog iskustva – jamči da novih kašnjenja, posebno s obzirom na rokove koje je iznio ministar Krstičević, neće biti:
„Apsolutno smo sigurni da neće biti, zato što više nemamo šta razvijati. Razvijen je brod, tako da, ono što ste vi rekli… Jedna i pol godina je jako kratak rok. A, ja sam siguran da ga možemo čak i u godinu dana napraviti“.
Krajem 2018., prilikom primopredaje OOB-31 „Omiš“ HRM-u, Debeljak je bio spreman početi graditi dva broda istovremeno. Sada će se pojačati ritam, kaže vlasnik Brodosplita:
„Radimo sva četiri istovremeno. A ne samo to, nego imamo još i vanjske kupce, tako da ćemo vjerojatno u nekim trenucima radit u tri kolijevke, tri broda paralelno“.
U OOB-ove za Ministarstvo obrane uključeno je oko 80% domaćih, hrvatskih proizvoda, i kao takav brod je odlična reklama za domaću brodograđevnu industriju. Zato je Brodosplitovo ciljano tržište za daljnju prodaju ovakvih tipova brodova prije svega tržište NATO država, uključivši tu i susjednu Crnu Goru koja je pokazala ozbiljan interes. U ukupnoj proizvodnji Brodosplita, brodogradnja specijalnih objekata (prvenstveno vojne namjene), čini između 5 do 10% ukupne proizvodnje, ali kao odskočna daska je od velike vrijednosti. Trenutno je, tvrdi Debeljak, „jedno možda desetak zemalja koje su možda dosta zainteresirane za kupnju“.
Ugovor o izgradnji obalnih ophodnih brodova za potrebe Obalne straže i HRM-a potpisali su predsjednik Uprave Brodosplita i tadašnji ministar obrane Ante Kotromanović početkom prosinca 2014. godine. Ugovor je uključivao izgradnju ukupno 5 brodova na temelju projekta Brodarskog instituta, ukupne vrijednosti 385,4 milijuna kuna. Prema tadašnjim planovima, prvi brod trebao je biti izgrađen za 15 mjeseci, a posljednji, 5. po redu OOB – 2018. godine. Prema tome je i Vlada RH osigurala rate za plaćanje izgradnje 5 ophodnih brodova. No krajem 2018. godine je HRM-u i Obalnoj straži predan tek prvi, prototipni brod, a problemi koji su se pojavili kako tijekom njegove izgradnje, tako i tijekom testiranja, doveli su cijeli projekt u pitanje. S obzirom na dosadašnje iskustvo, ne bi čudilo ni da su danas izneseni vremenski rokovi ipak postavljeni ponešto optimistično. Međutim, čak i da se poštuju, ostala bi neugodna činjenica kako je Hrvatska 5 relativno malih ophodnih brodova gradila punih 9 godina.
