Sastancima sa predsjednikom Peterom Pellegrinijem, predsjednikom Vlade Robertom Ficom te s predsjednikom Narodnog vijeća Richardom Rašijem predsjednik RH Zoran Milanović završio je dvodnevni posjet Slovačkoj Republici. Prvi dan posjeta, ponedjeljak 15. prosinca, bio je rezerviran za susrete Milanovića i predstavnika hrvatske nacionalne manjine, dok je drugi dan posjeta – utorak, 16. prosinca – obilježen susretima s političkim vrhom Slovačke. Tu se Milanović snašao k’o riba u vodi, budući je odnedavno u Slovačkoj na vlasti politička garnitura koja razmišlja slično kao i on – s većim ili manjim simpatijama prema Rusiji te prilično skeptična prema EU. O tome najbolje govori objava Roberta Fice na društvenim mrežama o tome da je primio Milanovića “kojeg poznajem dugi niz godina i čija su mi mišljenja vrlo bliska“. “Slovačka je jedna od država čije političko vodstvo pripada onima koji misle svojom glavom i imaju čvrst stav o nekim pitanjima. Nikako ne želim uvrijediti ili podcijeniti neke druge u Europi, ali Slovačka i njezini lideri se u tome ističu“, zaključio je i Milanović nakon današnjih političkih susreta u Bratislavi.

Upravo  neformalnim doručkom s Ficom Milanoviću je počeo današnji dan u Bratislavi – osim što je zahvalio hrvatskom predsjedniku na brizi za slovačke turiste, što je i sam budući da ljetuje u Hrvatskoj i navodno ovdje posjeduje i kuću, Robert Fico je naglasio da je Slovačka zainteresirana za jačanje vanjske trgovine, čiji obujam stalno raste. “Tema sastanka bio je i nadolazeći summit EU u Bruxellesu, na kojem će se raspravljati o proračunu Unije za naredne godine, sukobu u Ukrajini, ali i proširenju Europske unije na zemlje zapadnog Balkana. Slovačka Republika dugogodišnji je pobornik integracije zemalja zapadnog Balkana u Uniju, što može donijeti sigurnost i stabilnost ne samo regiji, već i cijeloj Europskoj uniji“, stoji u kratkom priopćenju slovačkog premijera. “Direktno sam se informirao i saznao neke njegove poglede i stavove o onome što je pred njima i o čemu će se sutra odlučivati na Europskom vijeću, a u pitanju su velike odluke. O tome sam nastavio razgovarati s predsjednikom Pellegrinijem i to je bio i srž naših razgovora“, rekao je Zoran Milanović dodavši da su, osim toga, razgovarali i o ekonomiji, razmjeni, turizmu te industriji.

Potom je uslijedio glavni događaj dana – susret dvojice predsjednika, Zorana Milanovića i Petera Pellegrinija. “Slovačka i Hrvatska su zemlje sa sličnom pričom: od 1990-ih do članstva u EU, eurozoni i Schengenu. Danas već zajedno rješavamo pitanja kako ojačati Europu, a ne kako ući u nju“, rekao je predsjednik Slovačke Republike, objasnivši Milanoviću svoj stav o proširenju Unije. Prema Pellegriniju, dugoročni prioritet Slovačke je podrška zemljama zapadnog Balkana u njihovim nastojanjima da postanu članice EU. “Da ne blokiramo taj proces iz političkih razloga, već da zemlje koje ispunjavaju uvjete, kao što smo ih ispunili mi ili Hrvatska, mogu uskoro pristupiti EU“, napomenuo je Peter Pellegrini.

Trgovina između Slovačke i Hrvatske stalno raste – već dvije godine zaredom kreće se iznad milijardu eura: “Samo prošle godine porast je bio veći od 14 posto, što daje dobru osnovu da ova dinamika međusobne trgovine nastavi rasti“, istaknuo je Pellegrini, pohvalivši Hrvatsku i kao tradicionalno popularno turističko odredište za Slovake, jer više od pola milijuna ljudi svake godine posjeti hrvatsku obalu. Zauzvrat, Pellegrini bi želio da i Hrvati otkriju ljepote Slovačke, posebno slovačke planine, i tako dodatno prodube odnose između zemalja.

Oba predsjednika zalažu se za to da se ratni sukob u Ukrajini završi. Prema riječima predsjednika Slovačke Republike, potrebno je pronaći diplomatsko rješenje i zato pozdravlja doprinos administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa na rješavanju ovog spora. Međutim, naglasio je da “pregovori moraju biti s Ukrajinom i da se konačna odluka o Ukrajini ne može donijeti bez Ukrajine“. “Nemam hrabrost davati savjet bilo kojem narodu što da radi u takvim trenucima. Ono što pouzdano znam je da će se cijena takvog razmišljanja brojati u glavama i životima Ukrajinaca i Rusa, a neće Nijemaca i Francuza”, komentirao je predsjednik Zoran Milanović prijedlog o mogućim teritorijalnim ustupcima koje bi Ukrajina bila spremna razmotriti u svrhu okončanja rata. “Lako je mahati i vitlati sabljom ili bacati koplje  koje ne padne na kraju na tvoju kuću ili u vrt“, dodao je te poručio kako su “teritorijalni ustupci i teritorijalne koncesije, koje bi Ukrajina trebala napraviti, stvar Ukrajine“. “Svaki savjet u smjeru prihvatite ili ne prihvatite u stvari ima jednu dijaboličnu crtu u sebi. Iza takvog stava – nemojte prihvatiti, na primjer, što čujem od mnogih pametnjakovića u Europskoj uniji, stoji još nekoliko stotina leševa“, rekao je predsjednik Milanović.

Što se tiče korištenja zamrznute ruske imovine, o čemu će čelnici EU raspravljati ovog tjedna, slovački predsjednik Pellegrini izjavio je da ako bi se taj novac koristio – to bi bilo prvenstveno za obnovu poslijeratne Ukrajine, dok ako bi se koristio za daljnje naoružavanje, postoji rizik da bi se rat samo produžio. Predsjednik Milanović imao je duže objašnjenje: “Ruska sredstva su rusko suvereno vlasništvo i to se ne dira, a ako se dira, to je trebalo napraviti prvi dan ili u prvoj godini rata. Činjenica da to nije napravljeno u prvoj godini rata nego na isteku četvrte godine rata govori o logičkoj i argumentacijskoj neodrživosti toga“.

“Ja neću reći da sam protiv toga, ali protiv toga je Europska centralna banka, niz aktera je protiv toga jer su svjesni kamo to vodi. Ono što mene fascinira je neodgovornost jedne grupe ljudi koja trenutno izdaju naređenja jer znaju da za to sutra neće odgovarati“, rekao je predsjednik Milanović. “To je jedno od prokletstava demokratskog sustava kojeg mi poznajemo i od kojeg nema boljeg. On često dopušta pristup – nakon mene potop, baš me briga što će biti iza mene, tko će vraćati te stotine milijardi eura, kako će na kraju rat stvarno završiti. To je istovremeno i ljepota i prokletstvo liberalne demokracije kakvu poznajemo i neodgovornost ljudi koji o sebi imaju jako visoko mišljenje. To je smišljeno drugdje, a Europska komisija to provodi i u tom lancu interakcije države kao Hrvatska, Slovačka i mnoge druge ne sudjeluju, mi s time nemamo veze. Osjećam sažaljenje prema onima koji misle da nešto predstavljaju, mi u tome ne sudjelujemo, ja u tome ne želim sudjelovati“, rekao je predsjednik Milanović.

Predsjednici su razgovarali i o energetici u kontekstu korištenja plinovoda za pouzdanu diverzifikaciju resursa. “Nakon zabrane uvoza ruskog plina, Slovačka mora pronaći partnere iz drugih krajeva Europe i drugih dijelova svijeta“, rekao je Pellegrini, dodajući da bi Hrvatska djelomično mogla zadovoljiti potrebu za diverzifikacijom naše zemlje korištenjem svoje infrastrukture i pristupa moru.

“Politički trenutak, političko razdoblje u kojem se nalazi Europa je kritično. Slovačka i ljudi koji je vode su neki od onih s kojima se o tome može otvoreno razgovarati. Jer, realno, mi pristup informacijama nemamo. Te informacije neki čuvaju za sebe i to je stvarnost u kojoj živimo“, rekao je predsjednik Milanović komentirajući sastanke koje je imao sa čelnicima Slovačke Republike. “Smatram da se od strane određenih snaga, država i krugova guraju odluke koje su i štetne i opasne za Europu i europske države. Europska unija, Komisija i europske institucije su tijela prema kojima – u odnosu prema njima i onome što govore, poduzimaju i rade – uvijek treba imati kreativnu skepsu“, upozorio je Milanović.  Predsjednik je pojasnio da smatra kako je to bazični pristup prema birokraciji i prema onima koji su neizabrani, odnosno “nisu demokratski izabrani“. “Ja to nikada nisam nazivao ‘duboka država’ iz razloga što Europska unija nije država i što se tiče mene i svih koji razmišljaju na taj način, neće nikada ni postati država jer to je put u propast. Ali, udruženje i način djelovanja europskih slobodnih država i nacionalnih država – to da“, rekao je predsjednik Milanović istaknuvši da Europsku uniju vidi kao prostor tolerancije, slobode, putovanja, ali nikako “kao okomiti, vertikalni pristup u kojem navodno svi odlučujemo u zajednici sretnih i razdraganih nacija, a u stvari odlučuje njih nekoliko”.

*Photo: Ured premijera Slovačke, Ured predsjednika Slovačke, P.Pellegrini/X