Govoreći o perspektivi razvoja hrvatskih Oružanih snaga na Odboru za obranu i sigurnost Parlamentarne skupštine NATO-a, načelnik GS OS RH general Drago Lovrić dotaknuo se, među ostalim, i budućnosti hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Rekao je kako će se remontiranim zrakoplovima MiG-21 osigurati sposobnost nadzora i zaštite zračnog prostora Republike Hrvatske do 2019. godine, ali i da dugoročna zaštita zračnog prostora ostaje neriješeno pitanje. „Tu smatramo da kroz regionalni pristup trebamo pronaći optimalno rješenje“, rekao je Lovrić, potvrđujući tako riječi ministra obrane Ante Kotromanovića iz svibnja ove godine o tome da se vode razgovori o uspostavi srednjoeuropske zone leta. Takva jedna inicijativa, potvrdio je jučer Lovrić u Dubrovniku, jedini je način da se taj problem riješi na neko određeno vrijeme:
„Jedan od tih problema je sposobnost nadzora i zaštite zračnog prostora, tzv. air policing, gdje se kao jedino priuštivo dugoročno rješenje nameće regionalni pristup. Međutim, taj proces će biti vrlo zahtjevan zbog osjetljivog pitanja suvereniteta država i prvenstveno ovisi o spremnosti političkih autoriteta više zemalja članica Saveza. Snažnu privrženost regionalnom pristupu u ovom pitanju naglasio je ministar Kotromanović u svom izlaganju, gdje je naglasio da RH snažno podupire izgradnju regionalnog pristupa po pitanju zaštite zračnog prostora, tako da u RH mi nemamo problema s našim političkim autoritetima u prihvaćanju i odricanju suvereniteta u izgradnji zajedničkih regionalnih sposobnosti po pitanju zaštite zračnog prostora. Ali to je snažan izazov na koji je potrebno pronaći odgovor u budućnosti.“
Remont postojećih hrvatskih MiG-ova samo će privremeno riješiti problem, no da bi se on riješio na iole dugoročniji period, već sada treba ozbiljno razmišljati tko i što će naslijediti posao koji sada rade stari jugoslavenski zrakoplovi. Zato o ovakvom regionalnom air policing-u već neko vrijeme razmišlja, pa i razgovara, 5 srednjoeuropskih članica NATO-a: Hrvatska, Mađarska, Slovačka, Češka i Slovenija. Time bi se, smatra Lovrić, riješilo ne samo pitanje sposobnosti zaštite zračnog prostora, već i sve tanjih obrambenih proračuna zemalja u regiji:
„Ta sposobnost je problem, i vi znate da 7 zemalja-članica NATO-a nema tu sposobnost vlastite zaštite zračnog prostora, a ta sposobnost predstavlja problem i za financiranje i za obrambene proračune zemljama u regiji. Predstavlja problem za Mađarsku, koja izdvaja preko 116 milijuna eura godišnje za ovu sposobnost, predstavlja problem za Češku koja daje oko 100 milijuna eura za ovu sposobnost, predstavlja problem za Slovačku kojoj životni vijek za MiG-ove 29 ističe, također Slovenija ima bilateralno riješeno to pitanje s Italijom, tako da mi smatramo da o toj sposobnosti – uvođenje u operativnu uporabu novog zrakoplova traje 4 do 5 godina – da odluke o tome treba donijeti već sada za budućnost, i da je potrebito imati regionalni pristup izgradnji ove sposobnosti. Očekujemo od vas, kao parlamentaraca, da stvarate svijest, pogotovo u ovim zemljama, i da poduprete ovu ideju o izgradnji zajedničkih sposobnosti jer je upitno kakve će sposobnosti moći izgraditi male zemlje same.“
Misija i zadaće OS RH
Predstavnika izaslanstva iz Crne Gore zanimalo je da li ovaj model regionalnog pristupa zaštiti zračnog prostora obuhvaća i partnerske zemlje – Crnu Goru i BiH – da li se razmatra da i te dvije zemlje budu dio zajedničke zaštite zračnog prostora? Mnogi mediji u regiji proteklih su tjedana tvrdili da će se upravo kroz BRAAD Crnoj Gori nametnuti nadzor zračnog prostora od strane hrvatskog Ratnog zrakoplovstva. U svjetlu najave regionalnog air policinga, ta se mogućnost čini sve manje vjerojatnom, što je potvrdio i sam načelnik GS OS RH general Drago Lovrić:
„Po pitanju zaštite zračnog prostora – vi znate da postoji na ovom prostoru tzv. BRAAD inicijativa – to je Balkan Air Defence Aproach – u kojoj se pokušava popraviti rupe u osmatranju zračnog prostora, tj. nedostatak radarskih sustava. Tako da je kroz NATO studiju identificirano da nedostaju 4 radara u regiji, da bi Crna Gora trebala imati jedan suvremeni radar za osmatranje zračnog prostora, da bi Makedonija također trebala imati jedan suvremeni radar za osmatranje zračnog prostora, to se odnosi i na Albaniju i BiH. S time bi sposobnost osmatranja zračnog prostora bila upotpunjena. Po pitanju air policinga – to je već složenije pitanje jer se tu radi o zemljama-članicama NATO-a, jer je zaštita zračnog prostora, NATO-prostora, jedinstveni sustav, u kojem se štiti cjelokupni zračni prostor NATO-a, i prenosi se autoritet zapovijedanja NATO-zapovjedništvu, znači snage brzog odgovora nisu pod nacionalnim zapovijedanjem, već pod zapovijedanjem NATO-zapovjedništva za zračne reakcije. Ovo je samo inicijativa o kojoj smo govorili – ona je još u području inicijative, znači mi smo sugerirali kroz ministarske sastanke i sastanke na razini načelnika GS-a, također smo sugerirali i predsjedavajućem Vojnog odbora NATO-a, da pokrene ovu inicijativu – to bi bio značajan doprinos pametnoj obrani u okviru NATO-a kada bi zemlje-članice NATO-a (ovih 5 zemalja-članica NATO-a) uspjele postići zajedničku sposobnost provođenja air policinga nad ovim zračnim prostorom. Normalno, kada Crna Gora i BiH postanu članice NATO-a, ja sam siguran da će biti više nego dobrodošle da se uključe u ovu inicijativu i jedinstvenu zaštitu zračnog prostora. Za sada su ove zemlje kroz studiju uključene u izradu sposobnosti koje su potrebne da se nadoknadi nepostojanje kvalitetne zračne slike nad ovim dijelom prostora koji treba NATO štititi.“
Za sada, dakle, ni Crna Gora ni BiH ne trebaju brinuti o tome hoće li na svom nebu ugledati kakav hrvatski MiG, jer im je veća briga kako nabaviti moderne radare koji im se preporučaju za sam početak nadzora zračnog prostora.
“Krila Oluje” samo iznad Dubrovnika
