Već neko vrijeme, u godišnjem ritmu, periodično se u javnosti pojavljuje dokument zvan “Strateški plan Ministarstva obrane RH”, a o jednoj od njegovih prošlih inkarnacija (nazvanoj “Strateški plan Ministarstva obrane 2013-2015”) pisali smo opširnije na portalu Obris.org u lipnju 2012. godine. Pri tome, iako je načelno riječ o jednom redovitom te periodičkom dokumentu, čija je struktura poprilično formularna, Strateški plan MORH-a od 2011. do danas nije uspio uhvatiti ikakvu čvrstu satnicu donošenja. Njegova je pojava u javnosti (na internetskim stranicama MORH-a) zapravo vrlo hirovita – 2011. godine je objavljen 2. veljače (izrada lipanj 2010.), 2012. godine je objavljen 5. rujna 2012. (izrada navodno u siječnju 2012.), za 2013. godinu je objavljen 18. lipnja 2012. (izrada navodno u svibnju 2012.), za 2014. godinu objavljen je 21. siječnja 2014. (navodna izrada u svibnju 2013.), da bi “Strateški plan Ministarstva obrane 2015-2017” konačno osvanuo tek u četvrtak, 11. prosinca ove godine (uz navodnu izradu u lipnju ove godine).
U najnovijoj inkarnaciji Strateškog plana MORH-a riječ je o vrlo kratkome tekstu – ukupno tek 21 stranica teksta – koji u kratkim odjeljcima definira tri načelna cilja kojima streme djelatnosti Ministarstva obrane RH, da bi se onda te ciljeve i razradilo. Izneseni ciljevi su: (1) Razvoj i održavanje obrambenih sposobnosti, (2) Svrsishodan i održiv doprinos kolektivnoj obrani i međunarodnoj sigurnosti, te (3) Pomoć civilnim institucijama u zemlji. Svaki od navedenih ciljeva razlomljen je dalje na pojedine djelatne segmente, za koje je onda standardizirano opisan plan promjena i dosega, te dana definicija konkretnih parametara kroz koje se te željene promjene misli pratiti. Navedeni parametri uobličeni su i tablično – gdje je za svaki od njih navedeno polazno stanje 2014. godine, a onda i pojedinačna željena stanja krajem 2015., 2016. i 2017. godine.
Dok su na kraju svakog od tri pojedina odjeljka dokumenta, posvećena pojedinom načelnom cilju Ministarstva obrane, kratko definirani pokazatelji koje MORH smatra ključnima za ocjenu napretka u svakom od ciljeva – posljednjih 5 stranica dokumenta uvezuje sve spomenute pojedinačne parametre s obrambenim proračunom. Naime, tu su još jednom pobrojana sva 74 elementa čiji se godišnji napredak prati, te je za svakog od njih navedeno iz koje aktivnosti/projekta u obrambenome segmentu državnoga proračuna dolaze sredstva za njegovu redovitu provedbu. Ovo je s jedne strane zgodno, budući da ipak jača dojam da obrana u RH nije nešto neovisno od ostatka države – s druge strane, tu se jasno vidi činjenica kako obrambeni proračun koji dospijeva pred hrvatsku javnost nije dovoljno detaljan, budući da često ne daje dovoljno podataka da se odvojeno sagledavaju pojedine točke koje sam MORH smatra ključnima za praćenje pojedinih konkretnih aktivnosti u obrani. No, krenimo po redu.
1. Razvoj i održavanje borbenih sposobnosti
U sklopu ovoga cilja sadržana su četiri odvojena segmenta: (1) poboljšavanje materijalnih sposobnosti, objekata i infrastrukture, (2) kadrovska pitanja organizacijske, obrazovne i dobne strukture, (3) komunikacijsko-informacijska infrastruktura i opća potpora, te (4) obuka, uvježbavanje i logistička održivost OS RH. Pri tome, razrada elemenata ovoga cilja obuhvaća gotovo pa trećinu čitavog dokumenta – ukupno 8 stranica dokumenta.
Segment materijalnih sposobnosti gleda se kroz 6 pojedinačnih projekata opremanja naoružanjem i vojnom opremom (Patria, jurišne puške, motorna vozila, brodovi, modernizacija radara Enhanced Peregrine i PzH2000), 3 projekta opskrbe materijalnim sredstvima (prikrivne, službene i svečane odore), 5 projekata izgradnje vojnih kompleksa (Debela glava, Doljani, Petrinja, Remontni zavod i izrada dokumentacije za buduće radove), i još jedan projekt održavanja postojećih objekata i infrastrukture (u kome je sabrano više raznih adaptacija aktivnih vojnih nekretnina na raznim lokacijama).
Kadrovska pitanja gledaju se kroz 3 projekta vezana uz zaposlene u MORH-u i OS RH (ukupan broj zaposlenih, izdvajanje i izvođenje zdravstvenih pregleda), te još 3 projekta vezana uz prijam osoblja i izobrazbu (dragovoljni ročnici, pribavljanje novog vojnog osoblja i pohađanje izobrazbi).
Komunikacije, informatika i opća potpora razmatra se kroz 5 odvojenih skupina parametara. Komunikacijsko-informacijska infrastruktura se gleda kroz dvije skupine parametara: (1) ukupno 6 parametara o opremanju elektroničkim sustavima (novi moduli, nova računala, nove programske licence, vojni komunikacijski uređaji, broj korisnika na domenama i broj servera u podatkovnome središtu), i (2) ukupno 5 parametara vezanih uz održavanje komunikacijsko-informacijskih sustava (broj održavanih računala i poslužitelja, broj sustava i licenci, broj telefonskih centrala i zakupljenih podatkovnih i govornih vodova). Opća potpora se promatra kroz još tri skupine parametara: (3) 4 parametra opće potpore (broj vlastitih vozila, inspekcijskih nadzora, turnusa duhovnih vježbi i hodočašća), (4) još 3 parametra komuniciranja s javnošću (održavanje pozitivne percepcije obrambenog sustava, broj objava na internetu i količina raznih tematskih izdanja), i (5) dva parametra vezana uz sudske postupke (broj novih građanskih i upravnih postupaka).
Obuka, uvježbavanje i bazična logistika sagledava se kroz ukupno tri skupine parametara: (1) tri parametra vezana uz obuku i sve vrste vježbi (broj obučnih aktivnosti, vježbi i broj obučenih ročnika), (2) tri parametra vezana uz održavanje sredstava i sustava (održavanje aktivnih sredstava, broj sredstava po vrsti i namjeni, te količina održavanog UbS-a), i (3) održavanje objekata i infrastrukture (broj kotlovnica, trafostanica i količina zbrinutog otpada).
2. Kolektivna obrana i međunarodna sigurnost
Drugi po redu cilj MORH-a sadržan je na ukupno tri stranice teksta, na kojima su definirana ukupno dva odvojena segmenta: (1) Unaprijediti međunarodnu obrambenu suradnju, i (2) Aktivno sudjelovati u izgradnji sigurnosnog međunarodnog okružja.
Skupina parametara zabavljena međunarodnom obrambenom suradnjom obuhvaća dva segmenta: (1) ukupno 3 parametra vezana uz bilateralne i multilateralne suradnju, te pitanja organizacije vojno-diplomatske mreže (promatrano kroz odvojene parametre broja bilateralnih i multilateralnih suradnji, te broj vojno-diplomatskih predstavništava), i (2) djelovanje u NATO i EU procesima izraženo kroz 2 parametra (broj NATO odbora na kojima se sudjeluje, i broj djelatnika pri tijelima NATO i EU).
Pitanje aktivnog sudjelovanja u sigurnosnom međunarodnom okružju definira sudjelovanje osoblja obrambenog sustava Hrvatske u inozemnim misijama te operacijama. Pri tome, ovaj je segment podijeljen u tri skupine parametara/aktivnosti s (1) UN-om, (2) NATO-om, i (3) EU-om), gdje svaka obuhvaća po dva pojedinačna parametra (broj misija ili operacija, te broj djelatnika u tim aktivnostima).
3. Pomoć civilnim institucijama
I treći cilj po redu – suradnja obrambenog resora s ostatkom države – također je definiran na ukupno tri stranice teksta. Pri tome, svi promatrani parametri su ovdje obuhvaćeni u jedan jedinstveni odjeljak, a unutar 5 odvojenih skupina: (1) protupožarna zaštita obuhvaća ukupno 3 parametra (broj angažiranih ljudi, sredstava i broj letova), (2) nadzor i zaštita na moru sadrži 2 parametra (broj pripadnika i raznih angažiranih sredstava), (3) hitni medicinski prijevoz se gleda kroz 2 parametra (broj zahtjeva, te ostvarenih letova helikoptera), (4) potraga i spašavanje sadrži još dva parametra (broj akcija i broj letova), te konačno (5) pomoć lokalnoj zajednici i državnim ustanovama koju se gleda kroz 4 odvojena parametra (broj djelatnika te inženjerijskih sredstava angažiranih na otklanjanju ruševina, broj sudjelovanja na sprovodima branitelja, te broj pružanja pomoći civilnim udrugama).
Što novi Strateški plan govori o MORH-u?
Kao prvo, treba pohvaliti sustavnu plansku aktivnost u obrani, čiji je i ovaj periodički dokument sastavni dio. Dok bi se u ranijim periodima vjerojatno čulo poprilično prigovora na periodično objavljivanje još jednog seta nekakvih obrambenih podataka – danas je nedvojbeno da i domaća i inozemna javnost tu neće otkriti bitno više no što je ionako poznato iz drugih službenih izvora. Dok je nedvojbeno da u poplavi informacija nisu baš sve stvari jednako bitne – ovdje je naglasak ipak više na prepakiravanju poznatih podataka, kojima su samo pridodani malo precizniji rokovi ostvarenja i dinamike razvoja. Time Strateški plan MORH-a daje još jedan alat za praćenje ionako objavljenih projekata, što je i prilično bezbolno dok se planirane aktivnosti odvijaju na sustavan i korektan način. S druge strane, ako tome nije slučaj – eto još jednog znaka za upozorenje, a što je nedvojbeno korisno.
I duhovnim vježbama u međunarodne misije?
Pa ipak, i ovakav dokument otkriva neke dodatne zanimljivosti po pitanju prioriteta, željenih trendova i smjera razvoja obrambenog sustava. Kao prvo, on jasno ukazuje na činjenicu da bi razinu obrambenog proračuna dostupnog javnosti trebalo ponešto produbiti – toliko da se uskladi s parametrima čija je kretanja samo Ministarstvo navelo kao bitno. Time se ne bi promijenilo mnogo na stvari (budući da tu nema previše ulaženja u detalje, ni spomena spremnosti pojedinih komponenti sustava), a ipak bi razina ukupne transparentnosti u obrani RH porasla. Kao drugo, tu se vide i neki trendovi koji su već sami po sebi zanimljivi – tako, dok se najavljuje stagnacija obuke i sudjelovanja u međunarodnim misijama, te opadanje broja vježbovnih aktivnosti, za provođenje duhovnih vježbi u OS RH najavljen je rast (uz zadržavanje dosadašnjeg broja vojnih hodočašća). Dok će polagano tek rasti neki segmenti opremanja, očekuje se spektakularni skok količina opasnog otpada za zbrinjavanje – sve zanimljivi trendovi na obzoru.
Osim toga, a kao treće, ovim dokumentom jasno na vidjelo dolaze i pojedine slabosti u planskom procesu. Naime, dok je nedavno usvojen novi Dugoročni plan razvoja OS RH planski dokument bitno više razine i željene trajnosti (te je i rađen pažljivije), Strateški plan MORH-a radi se godišnje te predstavlja dokument kratkoročnoga planiranja (koji ipak donosi i naznake trogodišnjeg, dakle već polagano srednjoročnog horizonta). Time je problematično ako se od njega odstupi brzo, posebice ako se odstupanja pojave već u vrijeme njegove izrade ili neposredno po njegovoj izradi, odnosno objavi. Naime, ako ništa drugo, takve pojave jasno govore o slaboj komunikaciji unutar sustava.
Pišem pa brišem!
Planski dokumenti – osnova razvoja ili tek nekakva skica?
U okviru Strateškog plana 2015-2017 ova je pojava planskog kolebanja jasno vidljiva na primjeru željene nabave plovila za potrebe HRM-a. Novi Strateški plan, navodno sastavljan u lipnju ove godine, tu za 2015. godinu navodi dodatak 2 plovila (spominju se finski zapovjedni brod “Pohjanmaa” i njemački minolovac klase “Kulmbach”), da bi onda za 2016. i 2017. tu bilo ukupno pribrojeno još 4 broda (vjerojatno iz planirane kvote nedavno ugovorenih OOB-ova). Pa ipak, još 8. svibnja ove godine (dakle, čistih mjesec dana prije kraja izrade ovog dokumenta) u hrvatskim se medijima već krenulo ozbiljno navoditi kako su u postupku pregovori za kupnju ukupno dva rabljena njemačka minolovca spomenute klase – što se onda u nadolazećim mjesecima i višekratno ponovilo. Time je došlo do vidljivoga razdora planske aktivnosti i stvarnosti – koju se može detektirati još u fazi izrade Strateškoga plana, da bi do njegove javne objave 11. prosinca ove godine to sve preraslo u očigledni činjenični lom.
Na izričito pitanje MORH-u o stanju stvari po pitanju finskoga broda, portal Obris.org dobio je slijedeći odgovor:
Bivši finski zapovjedni brod FNS ‘Pohjanmaa’
“Vezano za Vaš upit, možemo Vas izvijestiti da je, nakon posjeta stručnog tima OS RH Finskoj, donesena oduka da se odustane od nabave finskog minolovca. Što se tiče njemačkog minolovca (OSRH su zainteresirane za 2 njemačka minolovca), tek su u tijeku bilateralni razgovori s njemačkom stranom, te u ovom trenutku ne možemo govoriti o konkretnim informacijama, detaljima i uvjetima nabave“.
Ako konstatiramo da ta odluka po pitanju iznimno starog finskog zapovjednog broda (koji se, uz zadaće obuke kadeta, ponekad duplirao i kao minopolagač) i nije iznenađujuća – posebice imajući u vidu da je od slične kupnje u rujnu 2013. godine navodno odustala i Estonija – tu ipak ostaje nekoliko otvorenih pitanja.
Prvi od njemačkih lovaca na mine klase ‘Kulmbach’ (MJ 333)
Kao prvo, zašto u planu nisu spomenuta dva njemačka plovila o kojima se očigledno već raspravljalo u trenutku izrade ovog planskog dokumenta? Kao drugo i ne manje važno – zašto su spomenuta dva rabljena plovila za HRM uknjižena u plan za 2015. godinu? Uz sve ostale detalje koji bi mogli govoriti protiv ovakve brze satnice stavljanja u operativnu uporabu HRM-a spomenutih rabljenih plovila, tu moramo spomenuti i jučerašnji odgovor iz MORH-a, dobiven samo desetak dana po javnoj objavi Strateškoga plana za period 2015-2017. U njemu se, osim citiranog odgovora po pitanju finskoga plovila, izrijekom kazuje još i “Napominjemo kako je nabava minolovaca načelno planirana nakon 2016. godine“, a što je opet u oštroj suprotnosti s podacima iz Strateškoga plana.
Tim razmimoilaženjem se za promatrača sa strane ipak otvara jedna nova/stara dilema: “Što tu ne valja?” Je li problem u sustavu obrambenog planiranja, koje radi van dodira s realnošću? Ili je problem u HRM-u i sektoru Ministarstva zaduženom za opremanje naoružanjem i vojnom opremom? Ili je pak problem u komunikaciji svih tih segmenata OS RH i MORH-a, što je već i laiku jasna nužnost potrebna za izradu ikakvih razvojnih planova? Kakvi god bili odgovori na ova pitanja, jasno je da tu itekako ostaje dodatnoga posla na operativnome ujednačavanju želja, planova i vizija u raznim dijelovima nevelikog obrambenog sustava RH.
