Skoro u dan točno, devet godina i dva mjeseca nakon svog civilnog parnjaka u Hrvatskoj, od 29. kolovoza 2017. godine i Vojna sigurnosno-obavještajna agencija (VSOA) Republike Hrvatske ima svoju internetsku stranicu. No, do nje se došlo drugačije od civilne Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA), koja je te davne 2008. godine svoje postignuće medijima najavila ponešto unaprijed (uz prezentaciju budućih internetskih sadržaja) – pa onda nije čudilo ni široko prenošenje spomenute vijesti da će od 30. lipnja 2008. civilna obavještajna služba u RH biti prisutna i na internetu. Za razliku od toga, internetsko prisustvo VSOA došlo je tiho. I, da, istini za volju, nije tu riječ o vlastitoj internetskoj stranici (kao što je to https://www.soa.hr/), već se tu radi tek o odjeljku šire internetske stranice Ministarstva obrane RH. Pa ipak, stvar je ponešto povijesna.

Na tako uspostavljenom internetskom postojanju one druge obavještajne službe u Hrvatskoj, koju je još u srpnju 2006. godine definirao Zakon o sigurnosno-obavještajnom sustavu RH (NN 79/06 od 17. srpnja 2006.godine), jednako kao i civilnu službu SOA, baš i nema nešto posebno sadržaja. Naime, ukupno su tu tri odvojena odjeljka teksta: (1) O samoj agenciji VSOA, (2) O mogućnostima zapošljavanja u VSOA, te (3) kontakt stranica koja navodi načelnu adresu, telefon, fax i email. Nažalost, nema tu povijesnog dijela usporedivog s onim na stranicama civilne službe SOA, no tko smo mi da se bunimo što je izostao detaljniji spomen lika i djela Markice Rebića te njegovih nasljednika. A o svrsi i ustroju VSOA, da citiramo:

“Zadaće sigurnosno-obavještajnih agencija u Republici Hrvatskoj su sustavno prikupljanje, analiza, obrada i ocjena podataka koji su od značaja za nacionalnu sigurnost, s ciljem otkrivanja i sprječavanja radnji pojedinaca ili skupina koje su usmjerene protiv opstojnosti, neovisnosti, jedinstvenosti i suvereniteta Republike Hrvatske, nasilnom rušenju ustroja državne vlasti, ugrožavanju  Ustavom RH i zakonima utvrđenih ljudskih prava i temeljnih sloboda te osnova gospodarskog sustava Republike Hrvatske i koji su nužni za donošenje odluka značajnih za ostvarivanje nacionalnih interesa u području nacionalne sigurnosti. Sigurnosno-obavještajne agencije surađuju u obavljanju sigurnosnih poslova.

VSOA je ustrojstvena jedinica Ministarstva obrane za planiranje i provođenje potpore Ministarstvu obrane i Oružanim snagama za izvršenje zadaća obrane opstojnosti, suvereniteta, neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske. VSOA prikuplja, analizira, obrađuje i ocjenjuje podatke o vojskama i obrambenim sustavima drugih zemalja, o vanjskim pritiscima koji mogu imati utjecaj na obrambenu sigurnost te aktivnostima u inozemstvu koje su usmjerene na ugrožavanje obrambene sigurnosti zemlje. VSOA na području Republike Hrvatske prikuplja, analizira, obrađuje i ocjenjuje podatke o namjerama, mogućnostima i planovima djelovanja pojedinih osoba, grupa i organizacija u zemlji kojima je cilj ugrožavanje obrambene moći države te poduzima mjere otkrivanja, praćenja i suprotstavljanja ovakvim aktivnostima.

Ravnatelja VSOA-e imenuje se, odnosno razrješuje rješenjem koje supotpisuju Predsjednik Republike i predsjednik Vlade. Od 10. srpnja 2015. godine ravnatelj VSOA-e je brigadni general Ivica Kinder“.

Za osobe zainteresirane za posao u VSOA, tu je dostupan internetski formular upitnika, na isti način kao što je to već godinama viđeno i na stranicama civilne službe SOA. Jedina je konkretna razlika što vojna obavještajna služba uz ostale uvjete traži i da se zadovolji “uvjete određene propisima za prijam u državnu službu, odnosno Oružane snage Republike Hrvatske“. Pri tome, VSOA ne spominje unaprijed i davanje pisane suglasnosti za provođenje sigurnosne provjere kandidata, što i nije problem budući je to učestali uvjet za rad u OS RH. Nakon prijave i tu vrijedi pravilo “ne zovite vi nas, mi ćemo se javiti” – odnosno “Sve zaprimljene prijave bit će uzete u razmatranje, a kontaktirat će se samo oni kandidati čije kvalifikacije i znanja odgovaraju potrebama VSOA-e“.

Gledajući ovaj realno veliki, iako ponešto simboličan pomak u transparentnosti, teško se ne prisjetiti davnih dana – kada se svojedobnog već davno pokojnoga ravnatelja VSOA Gordana Čačića nagovaralo na potez sličan onome Tomislava Karamarka iz ljeta 2008. godine. No, za potez koji bi tada bio svojevrsni proboj u poslovnoj kulturi i otvorenosti u odnosima prema ostatku društva, danas se može tek zaključiti: “Konačno !!!”