Predsjednik Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Ranko Ostojić (SDP) u četvrtak 7. studenog je izjavio da je od Vlade zatražio izvješće o padu drona u Zagrebu, s obzirom da je zamjenik glavnog tajnika NATO-a Boris Ruge kazao da Vlada zna sve o tome. Naravno, ni na Odboru, a ni od bilo kojeg predstavnika državne vlasti nema nikakvih službenih informacija o porijeklu drona Tu-141 koji je preklani, 10. ožujka 2022., pao na Zagreb. Ostojiću je logično da kao predsjednik Odbora za nacionalnu sigurnost pita Vladu što je to što „oni znaju, a mi ne znamo, nego nam očito mora doći netko sa strane i reći nešto o tome“, rekao je Ostojić nakon višesatne sjednice Odbora za nacionalnu sigurnost koja se primarno bavila izvješćima iz djelokruga vojno-obavještajne zjednice. Ostojić se, naime, referirao na nedavno održanu sjednicu Odbora za vanjsku politiku i Izaslanstva pri NATO Parlamentarnoj skupštini na kojoj je v.d. zamjenika Glavnog tajnika NATO-a, Boris Ruge, prisutnim saborskim zastupnicima objašnjavao smisao i važnost NSATU misije za Ukrajinu. Tek uzgredno, na insistiranje zastupnika Mire Bulja (Most), Ruge se dotaknuo i drona koji je u ožujku 2022. pao nedaleko studentskog doma na Savi.
Naime, Boris Ruge je 30. listopada u Saboru, govoreći na zajedničkoj sjednici Odbora za vanjsku politiku i izaslanstva pri Parlamentarnoj skupštini NATO-a, rekao kako je, što se pada drona tiče, situacija pomno analizirana.
„Sve informacije o tom incidentu su dostupne Vladi Republike Hrvatske i mislim da su te informacije podijeljene s NATO-om, i da je taj incident pomno istražen. Ali ja nemam saznanja o pojedinostima vezano za to“,
rekao je Ruge. No nakon nešto vremena, na inzistiranje drugog zastupnika Mosta, Zvonimira Troskota, Ruge se ponovno vratio na pitanje navodno neidentificiranog drona koji je neočekivano pao u Zagrebu.
„Koliko sam shvatio, to nije bio napad na Hrvatsku, bila je to tehnička nezgoda, greška koja se dogodila. Kada pogledamo Istočno krilo NATO-a, gdje je Rumunjska svakodnevno suočena sa dronovima koji ulijeću u njen zračni prostor, ili kada otpatci od zračnih naprava padaju na Rumunjsku… isto tako, u hrvatskoj smo imali taj jedan slučaj… Hrvatske vlasti su tu informaciju i analizu zajedno s NATO-om podijelile s NATO-om i zajedno smo analizirali tu situaciju, a rezultati te analize su klasificirani podatak i ne mogu ih ovdje podijeliti s vama na ovom sastanku. Međutim, nije da je NATO bio nezainteresiran za tu situaciju, ali moramo reći da to nije bio napad Rusije na Hrvatsku. To nije bio slučaj“.
Boris Ruge u Hrvatskom saboru – o NSATU, ali i o Tu-141
Za zaboravne podsjetimo da je 10. ožujka 2022. godine u zagrebačkom naselju Jarun kod Studentskog doma Stjepan Radić pala bespilotna letjelica Tu-141 sovjetske proizvodnje koja je prethodno preletjela Rumunjsku i Mađarsku. Da je ta bespilotna letjelica bila naoružana aviobombom, koja je eksplodirala pri udaru o tlo, tvrdio je tadašnji ministar obrane Banožić, no da u njoj nije bilo vojnog eksploziva poput TNT-a, rečeno je nekoliko dana nakon incidenta, na konferenciji za novinare Županijskog državnog odvjetništva.
Prošloga tjedna je predsjednik saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Ranko Ostojić (SDP) najavio kako želi napokon rasvijetliti taj slučaj. „Vidjet ćemo je li istina bila ono što se govorilo nakon što je dron pao, kao i čiji je dron, te jesu li se prikrivale informacije s tim u vezi“, poručio je Ostojić, kazavši da ne želi ništa prejudicirati nego će „pričekati odgovor Vlade“. Na primjedbu novinara da se Vlada već izjasnila da nemaju informaciju, Ostojić je rekao kako mu onda jedino preostaje da se obrati zamjeniku glavnog tajnika NATO-a i „pitam ga na što je mislio, odnosno, tko tu laže – Plenković ili zamjenik glavnog tajnika. Javnost to treba znat“.
Ovu temu, koji je u javnosti prošla relativno nezapaženo i u sjeni predsjedničkih izbora u SAD-u te predsjedničke kampanje u Hrvatskoj, komentirao je i predsjednik Vlade Andrej Plenković:
„Mi smo pitali Ukrajinu da nam kaže što je bilo. Koliko je meni poznato, ukrajinska država nam do sada nije rekla što se dogodilo. Postoje li nečije analize, spekulacije kako se dogodilo, to je nešto drugo. Ali čvrstu informaciju – a) bila je greška ili b) bila je namjera – ja nikad nisam vidio od onih odakle je dron krenuo“.
Odmah nakon incidenta, tadašnji ukrajinski ministar obrane Oleksij Reznikov je zatražio od hrvatskih vlasti da sve ispitaju i zabilježe, dok je njegov savjetnik Markijan Lubkjivski rezolutno odbio mogućnost da dron pripada Ukrajini. Istodobno, prema analizi putanje, bilo je nedvojbeno da je dron došao s teritorija Ukrajine, ali nije bilo jasno tko ga je ispalio – ukrajinska ili ruska strana.
Tu-141 – sve se zna i ništa se ne zna
Inače ovaj model bespilotne letjelice, kao i verziju Tu-143, Ukrajinci su koristili za napade na ciljeve u Rusiji, a neke od tih dronova srušila je i ruska protuzračna obrana te objavila fotografije oborenih letjelica. Tako je Roman Starovojt, sada bivši guverner Kurske oblasti u zapadnoj Rusiji, objavio u srpnju 2022. godine, na društvenim mrežama fotografije koje prikazuju olupinu repnog dijela drona Tu-143. Iako je dron na fotografijama jako oštećen, neovisni stručnjaci tvrde da je neosporno riječ o tom tipu letjelice. Starovojt je svoju objavu popratio navodom kako objavljuje fotografije drona kojeg je ruska vojska oborila nakon što je doletio iz ukrajinskog zračnog prostora te da je u tijeku istraga.
