Države članice EU za obranu troše 200 milijardi eura ili 1,4% BDP-a, dok SAD troše više od 500 milijardi dolara ili oko 3,3% BDP-a (zadnji podatak u bazi Svjetske banke). Američki predsjednik Donald Trump želi malo uravnotežiti ove odnose, te radi pritisak na Europljane da povećaju vojne izdatke sukladno NATO standardu koji iznosi 2% BDP-a. Taj zahtjev je naišao na plodno tlo u Vladi premijera Plenkovića. Stekao se dojam da i Predsjednica podržava takav stav, što se i očekuje od bivše službenice NATO-a.

Europski zaostatak od 0,6% BDP-a (= 2%-1,4%, koliko iznosi prosjek 28 članica EU, vidjeti donji graf) među državama je raspoređen nejednako. Grčka zbog teritorijalne izoliranosti, povijesnih odnosa i blizine Turske tradicionalno troši najviše u EU (u postotku BDP-a). Odmah iza nje je tradicionalni najbliži američki saveznik i druga okosnica NATO saveza, Velika Britanija s 2,1% BDP-a. Sve druge europske države troše manje od 2%.

Hrvatska se s izdacima od 1,3% smješta malo ispod prosjeka EU koji iznosi 1,4%. No, distribucija izdataka po zemljama prilično je zakrivljena. Medijalna vrijednost zapravo iznosi 1,1%, što znači da Hrvatska ima znatno veći udjel od vrijednosti udjela koja distribuciju izdataka po zemljama dijeli na dva jednaka dijela.

Izdaci za obranu u EU u % BDP-a 2016. (Eurostat)

Portal Ekonomski lab/Arhivanalitika (http://arhivanalitika.hr/) objavio je 7. lipnja 2017. godine ovaj kratki pogled na stanje hrvatskih obrambenih izdvajanja u EU kontekstu. Tekst prenosimo s dozvolom, a u originalu je dostupan na adresi: http://arhivanalitika.hr/blog/izdaci-za-obranu-kako-stoji-hrvatska/