Zrakoplovno-tehnički centar iz Velike Gorice povremeno u medije dospije uglavnom po lošim vijestima ili eventualno pri spomenu na bolje dane nekadašnjeg Remotnog zavoda „Zmaj“. Iako je prošle godine obilježio 10 godina od izdvajanja iz sustava Ministarstva obrane, kao i završetak velikog remonta helikoptera Mi-171Sh za potrebe HRZ-a, opće je mišljenje da je ZTC propustio priliku pozicionirati se na inače vrlo kompetitivnom zrakoplovnom tržištu. Dio odgovornosti za propuštene prilike leži i u dosadašnjim čelnim ljudima ZTC-a, ali jednako tako i u globalnim prilikama na tržištu koje Velikogoričanima ne idu u prilog. No čini se da se i tu stvari polako mijenjaju – aktualna Uprava ZTC-a, Ivica Grebenar i Zdravko Klanac, prvoga travnja obilježila je dvije godine na čelu ZTC-a, i došla je u priliku da se polako pohvali i određenim rezultatima na čelu ovog trgovačkog društva. U opširnom razgovoru za portal Obris.org, vođenim taman prije početka epidemije koronavirusa, Ivica Grebenar, predsjednik Uprave ZTC-a, odgovorio je na niz aktualnih pitanja.

Prije nekoliko tjedana potpisali ste godišnji ugovor s MORH-om. Na što se on točno odnosi?

To je redovni godišnji ugovor koji mi potpisujemo s MORH-om. On je temeljen na jednom sporazumu o poslovnoj suradnji koji se u biti nije mijenjao od 2010. godine, kada je ZTC izašao van. Taj sporazum daje neke okvirne stvari čemu u stvari služi ovaj ZTC. U međuvremenu je još izrađen dokument, jedan konceptualni dokument, koji određuje ulogu i obvezuje, da tako kažem, stavlja nekakve okvire za godišnje ugovaranje, određuje koje sposobnosti ZTC mora zadržati za sustav obrane i sigurnosti. I u tom ugovoru je u biti regulirano onaj financijski aspekt, ali su dati i određeni planovi koji nama onda daju osnove za naše poslovno planiranje – naravno, planovi održavanja koje radi HRZ, Hrvatsko ratno zrakoplovstvo, su kao i uvijek – to su planovi, a stvarna realizacija ide kako operativni zahtjevi traže. Tako da smo to stavili u pravne osnove i sad samo nastavljamo započeti posao. To je već 8. ili čak 9. put da je potpisan jedan takav godišnji ugovor. Svaki put se nešto nadograđuje. To su baš pregovori, financije, i tu nema… Mi smo u tom slučaju suparnici.

Hoće li biti kakvih novosti u u smislu vaših usluga koje ćete pružati MORH-u ove godine?

Opseg naših usluga je nepromijenjen. Dakle, mi radimo održavanje – najveći opseg prihoda koje ćemo ostvariti u ovoj godini je od održavanja protupožarnih zrakoplova, što korektivno što preventivno. Sudjelujemo u održavanju flote Mi-8 helikoptera – remont je završio prošle godine tako da nekih dodatnih prihoda u održavanju Mi-8 neće biti jer smo sve zatvorili u biti prije Nove godine. Sudjelujemo i u održavanju Pilatusa, Bellova, i to u održavanju komponenti – dakle, u popravcima i remontima. Pilatusi, Bellovi i Kiowe ne dolaze ovdje kod nas jer su Oružane snage kapacitirane sve povremene preglede na cijelom helikopteru tamo raditi, ali mi radimo održavanje komponenti, radimo popravke strukture, i tako. Pružamo im i usluge – pa nazvao bi je – djelomično integralne logističke potpore – znači, nabavu usluga i nabavu dijelova s međunarodnog tržišta, ono što ne možemo mi ovdje proizvesti, ovaj, u najvećoj mjeri za istočno tržište. Jer za zapadno tržište Ministarstvo obrane ima ‘basic core agreement’ ugovore i sa Pilatusom, i sa Bellom, itd., tako da u tom segmentu ne… iako bi mi kao ZTC zaista voljeli biti u situaciji da jedan od naših elemenata bude i da pružamo integralnu logističku potporu, da budemo sprega, jer to bi nam omogućilo i bolje prihode jer smo kao tvrtka ipak u situaciji lakše pronalaziti partnere, ugovarati… U konačnici Ministarstvo obrane bi u tom slučaju moglo smanjiti broj svojih djelatnika koji je angažiran za neke čisto komercijalne poslove. To nije situacija koju smo opet mi izmislili, da se ne kitimo tuđim perjem. Imamo primjera u našoj okolini – to je LOM Praha, to je LOTN, dakle, gdje ti zavodi (nekada remontni zavodia a danas su isto tako u reorganizaciji, i djelomično remontni zavodi) pružaju tu uslugu integralne logističke potpore. Na taj način oni pokrivaju svoje, da tako kažem, djelomične gubitke u onim segmentima koji su sami za sebe nerentabilni, ali ih zbog ugovora moraš sačuvati za sustav obrane. Pa onda nabavljaš dijelove, imaš nekoliko ugovora, tražiš najpovoljnije, i prihodima od toga se pokriju ovi gubici koje stvaraš na nerentabilnim segmentima.

Ovogodišnja velika novost je ugradnja dima za potrebe akro-grupe „Krila Oluje“. Kako teče taj projekt?

Projekt je u fazi realizacije i za sada ide prema planu: prototip je testiran na zemlji i u zraku, certificiran za uporabu (odobrena mu je uporaba), i nakon prototipa predana su korisniku na uporabu još 2 aviona (dakle, ukupno tri od deset planiranih za modifikaciju). Plan je završiti svih 10 aviona do kraja prvog tjedna u svibnju ove godine. Kako je objavljeno u medijima, Vlada je odgodila održavanje prvog hrvatskog aeromitinga ‘CROIMAS 2020’ za godinu dana, ali za sada projekt ide prema planu.

Za prošlu i ovu godinu ZTC će napokon biti u plusu. Kako ste to postigli? Koliko će on iznositi?

Neslužbeni poslovni rezultat u 2019. godini (nije odobrila Skupština niti je napravljena Revizija financijskih izvješća od BDO Croatia kao ovlaštenog/angažiranog revizorskog društva od strane Skupštine Društva) iznositi će 2.27 miliona kuna prije oporezivanja. Male promjene u odnosu na prethodne preliminarne rezultate  (oko 2,8 milijuna kuna) nastale su nakon provedenog godišnjeg popisa imovine i knjiženja svih dospjelih računa za 2019 godinu. U 2018. godini, kao što su i objavljeni rezultati, naše negativno poslovanje je bilo negdje oko 22 milijuna kuna. Ja ću samo vezano za to poslovanje u 2018. godini ponoviti – mi kad smo došli 1.04. ugovori su bili sklopljeni, i godišnji ugovor i ugovor o remontu, i u biti su to posljedice tih ugovora. Da se nešto moglo drugačije – vrlo vjerojatno je. Zašto mi očekujemo i u ovoj godini pozitivno poslovanje? Upravo iz razloga koji sam spomenuo, a to je da pokušavamo dio naših usluga pružiti i na civilno tržište. Nisu to veliki iznosi, ali otvaraju neka vrata. Dakle, u prošloj godini smo završili 3 makedonska Air Tractora – godišnji pregled. Predviđa se i ponovni dolazak makedonskih traktora (Sjeverna Makedonija), no međutim zbog trenutne situacije sa Covid-19 nismo u mogućnosti potvrditi njihov broj, budući je isti vezan uz trajanje i gospodarsku situaciju nakon završetka pandemije kod navedenog partnera. Ove godine smo sklopili ugovor sa ČLS-om, češkom tvrtkom, gdje zajedno izlazimo prema MORH-u i radit ćemo modifikaciju kanadera, CL-415, po komunikacijskoj i navigacijskoj opremi, koja će nam donijeti također značajan prihod. Naša ponuda koja zadovoljava apsolutno civilne zahtjeve je značajno jeftinija od opcije da tu modernizaciju radi originalni proizvođač, što je donekle i prirodno, jer originalni proizvođač se prvenstveno bavi proizvodnjom zrakoplova i svaka modifikacija, odnosno otklanjanje zastarijevanja, njega stavlja u situaciju da ne proda novi zrakoplov nego da manje zaradi kroz ovo. Prema tome, oni na taj način pokušavaju kompenzirati.

Znači kvaliteta posla koji ćete vi odraditi sa češkim partnerom je apsolutno identična originalu?

Apsolutno kao i originalni proizvođač, jer se radi o poštivanju EASA-ine regulative i imanja certifikata Part-145 i Part-21. Mi imamo Part-145, naš partner ima Part-21, odnosno oni su ‘ovlaštena dizajn organizacija’.

Kažete da očekujete nastavak suradnje s Makedoncima. To znači da je suradnja u prošloj godini bila apsolutno uspješna?

Apsolutno. Predali smo sva 3 zrakoplova u roku, bez primjedbi, prošli završni audit, naplatili to, prema tome – to je uspješno.

Dakle, Makedonci nisu imali problema s ovim nekakvim događanjima koja su se spominjala u medijima…

Ne, nisu. Dakle, nije bilo negativnih posljedica po kvalitetu, nije bilo kašnjenja, nije bilo nikakvog negativnog utjecaja.

Moram pitati – s obzirom da se vidjelo po medijima te situacije oko proslave Nove godine, Božića… Tu je bilo nekih sankcija?

Bilo je sankcija, naravno. To je čisto iz poštovanja prema poslu koji se radi – takvo ponašanje nije dobrodošlo. Međutim, treba to staviti u kontekst. Prva navala informacija je bila da je ovdje bila neka zabava, da su došli tamburaši izvana, da se skakalo po hangaru… Dakle, dan prije toga imali smo ovdje tvrtkin službeni domjenak, odradili smo ga i ostalo je nešto hrane. To je bilo dan prije Badnjaka. Na Badnjak smo odlučili da ta hrana ne propadne, poslali smo je dolje u pogone, ljudi su se skupili onako spontano, zaista, pojeli to što je bilo… Napominjem – nije bilo alkohola, nije bilo stranih ljudi, nije bilo kretanja nelicenciranih nepozvanih osoba unutar prostora koji je licenciran za radove koje radimo i nije bilo apsolutno nikakvih materijalnih posljedica. Osim toga što je objavljena ta – po meni čak i zabavna snimka. Oni su u stvari htjeli svojim kolegama na toj jednoj Facebook stranici čestitati Božić. Međutim, često ljudi koji se ne bave Internetom ne shvaćaju u stvari do čega to može dovesti. A mi smo kao Uprava ipak morali malo osvijestiti – dakle, bilo je određenih stegovnih mjera, ali ništa dramatično, i bilo je nešto financijskih mjera – ponovno ništa dramatično, samo da se kaže da to nije dobrodošlo. To su naši dobri radnici i radnici koji pošteno rade svoj posao. Ponekad ih treba malo možda usmjeriti, evo da to tako kažem.

Spomenuli ste posao s MORH-om za modernizaciju kanadera. Da li je za to već sklopljen ugovor?

Mi smo MORH-u predložili opciju i MORH je prihvatio da iskoristimo sporazum o poslovnoj suradnji i godišnji ugovor koji ostavlja mogućnost i provedbe radova modernizacije i modifikacije. Dakle, samo smo iskoristili uvjete postojećeg ugovora.

Znači, to je uključeno ugovorom koji je 17. veljače potpisan u MORH-u?

Tako je. Mi ga onda reguliramo po ponudi – mi njima dostavimo ponudu na njihov zahtjev – oni traže zahtjev za ponudu, mi (isto kao obveznici javne nabave) tražimo nekoliko rješenja i kad smo vidjeli kolika je ponuda originalnog proizvođača, kolika bi bila s našim partnerom, odabrali smo jeftiniju, napravili o tome zapisnik, imamo to dokumentirano, poslali Ministarstvu obrane ponudu i oni su je prihvatili. Mi smo u biti već temeljem toga onda sklopili ugovor s prethodno dogovorenim uvjetima s našim partnerom.

Kad očekujete da će se to početi raditi i kad bi taj posao trebao biti gotov?

Ono što je naša prednost u svemu tome, osim financija, je to što smo mi cijelu dinamiku uklopili u dinamiku provedbe priprema zrakoplova za protupožarnu sezonu, jer ako je i upola jeftinije, a radi se usred ljeta pa nemate raspoložive avione – to nije to. Dakle, mi bi ove godine prema dinamičkom planu trebali završiti na 4 zrakoplova tu modifikaciju, ove fiskalne godine – do PP sezone bi trebalo biti na dva, nakon PP sezone na još 2, a onda u sljedećoj godini na preostala dva. Dakle, mi bi do početka one tamo sezone, 2021. godine, imali provedenu modifikaciju u potpunosti.

Kad smo kod tih nekih aktualnih poslova – moramo pitati: radi li se još uvijek na otklanjanju problema iz reklamacija za Mi-171Sh?

Pojedinačne reklamacije koje su bile aktualne u vrijeme provedbe našeg razgovora su riješene, međutim kako ugovoreni jamstveni period nakon završetka remonta još uvijek traje, tako se i novopristigle reklamacije koje su utemeljene na uvjetima Ugovora slijedno rješavaju, i u tome imamo jako dobru suradnju s ruskim partnerom. Napominjem da ovaj remont u pogledu reklamacija i gustoće kvarova nakon remonta ni u čemu ne odskače od očekivanja temeljnih na iskustvu. Ja bih napomenuo ono isto što je i zapovjednik HRZ-a napomenuo u svom obraćanju: broj samih reklamacija ne upućuje ni na što, ne upućuje na kvalitetu, upućuje samo na administrativni način rješavanja te problematike. Proces remonta je izuzetno tehnološki složen. Ruska sredstva, konkretno ovdje helikopter Mi-171Sh, svakih 8 ili 10 godina – zavisno koliki je međuremontni resurs, i svakog određenog broja ostvarenih sati naleta – u potpunosti se rasklapaju, skidaju se svi agregati, svi uređaji, skida se boja na trupu, trup se remontira, stajni trap se rasklapa do u detalje, amortizeri, kotači, svi uređaji i agregati se rasklapaju do najsitnijih dijelova – na njima se provjeravaju parametri i degradacije parametara, mijenjaju se sredstva, odnosno potrošni materijal obvezne zamjene, sve se to ponovno sklapa, svaki pojedinačni uređaj, pa onda malo veći sustav, pa se onda to sve skupa montira na helikopter. Helikopter se ponovno boja, zaštićuje, i onda se krene u zemaljska ispitivanja. Tako složena rasklapanja tih sredstava izazivaju da je potrebno jedno vrijeme ponovnog uhodavanja.

Malo su se sprdali mediji s izrazom ‘dječje bolesti’. To nije moj izraz, to je izraz koji se koristi u teoriji pouzdanosti. Nakon proizvodnje sredstva ili nakon ovakvog jednog remonta imate jedan period kad to sredstvo se mora uhodati – tu se javljaju… ima povećana gustoća otkaza, odnosno kvarova. Mi nismo imali ni jedan otkaz, imali smo kvarova i imali smo primjedbi. I sad dolazimo do ključne stvari – s obzirom da se prvi 50-satni povremeni pregled nije radio, nije ugovoren da se radi kao što je to do sada bilo – u ZTC-u, nego ga je radilo samo Ministarstvo obrane – nije bila mogućnost da se te primjedbe, koje u biti nisu prave reklamacije, riješe u okviru prvog 50-satnog pregleda i da se one ne bilježe kao reklamacijski akti. Taj 50-satni pregled je rađen u HRZ-u i onda su oni za svaku primjedbu… bila ona prihvaćena ili neprihvaćena, bila ona stvarna reklamacija ili samo primjedba, mora se pisati taj reklamacijski akt. Mi smo onda došli do nekog broja tih papira. To samo upućuje da HRZ ima razvijen sustav i da prati. Možda su malo prepedantni, pa to sve skupa… ne pedantni u smislu traženja da se to riješi nego da koriste dokumente koji su predviđeni za stvarne reklamacije, ne za otklanjanje nekih ovako banalnih primjedbi. Ali mi s tim nemamo problema. Dakle, važno je napomenuti da kvaliteta remonta nije upitna i apsolutno ja to mogu potvrditi iz svog osobnog iskustva – nakon svakog remonta, pa čak i nakon dolaska novih sredstava, ovi 171Sh helikopteri, Mi-171 su došli 2007. i identičan period usvajanja, odnosno ‘dječjih bolesti’, su prošli u samoj eskadrili kad su tamo bili. Tako da ništa ovo nije novo i to se uspješno rješava.

Hoće li se to sve uspjeti otkloniti u garantnom roku?

Tu je isto predviđeno – svako čekanje helikoptera i gubljenje helikopterskih dana, ukoliko je reklamacija opravdana, za to vrijeme se produžava reklamacijski period. Tako da – gledajući sa stajališta ZTC-a – nama je u interesu da smanjimo taj broj reklamacija. Za sve ono što ne drži vodu kažemo da ne drži vodu – jer inače ćemo se naći u situaciji da to beskonačno produžavamo i onda ne možemo naše radne sate upotrijebiti za održavanje koje naplaćujemo, nego ga moramo upotrijebiti za otklanjanje primjedbi. Ali, isto tako, ovdje nam po potrebi dolaze i ruski stručnjaci za dijelove za koje mi nismo ovlašteni.

Dakle, Rusi ne moraju dolaziti baš za sve?

Apsolutno ne. Oni dolaze pojedinačno, zaista, kad je nešto… kad je sumnja u nekakav ozbiljan kvar onda oni dođu. Kad su potrebne neke reglaže koje baš ne bi htjeli… jer i oni su u situaciji da hoće doći ovdje da im ne bi mi uvalili opet neki trošak. Jer onda im je jeftinije poslat stručnjaka ovdje pa da to sve skupa utvrde, njima je isto u interesu odbiti – čisto ekonomski gledajući – odbiti tu reklamaciju ako ikako mogu. Pa onda oni pošalju ponekad čovjeka čisto da se utvrdi do kraja situacija, ako se ona ne može fotografijama, snimkama i ostalim stvarima.

Temeljem tog ugovora o remontu, koji su to načelno tipovi radova za koje je ZTC trebao tog vanjskog partnera i koje su to stvari za koje trebate Ruse?

ZTC je radio jedan dio radova u tom cijelom remontu… Prvo ovako – ne postoji ni jedan zavod na svijetu koji može u potpunosti samostalno provesti remont ovog helikoptera. Dva su principa – jedan je da se specijalizirate za pojedine agregate – tako imate npr. ‘Motor Sič’ koji je ujedno i proizvođač, ali je i stručnjak u provedbi remonata motora TV3, AI-9… oni su čak i konstruktor motora AI-9, VR-14 reduktora… Onda imate u Azerbajdžanu zavod koji se bavi remontima motora TV2 i reduktora VR-8, itd. Ako pogledate zavode ovdje u Europi, to su LOM Praha – ni oni ne mogu u potpunosti samostalno napraviti svoje remonte, nego se ide na način da ovladaš jednim dijelom tehnologije toliko koliko je dovoljno da se dobije certifikat, a za sve ono drugo što ne možeš sam napraviti tražiš ovlaštenog izvođača. ZTC je nositelj certifikata remonta ovih starijih tipova – Mi-8, Mi-8 MTV1 i Mi-17 helikoptera, ali ne i Mi-171Sh. Čak i kad je samostalno nosio remonte morali su imati svoje partnere za remonte motora, hidro-servo-pokretača i ostalih, i to je išlo van.

Konkretno u ovom remontu ZTC je nositelj ugovora s MORH-om, a ZTC-ov stručni inozemni partner u realizaciji remonta bila je tvrtka ‘Helikopteri Rusije’ sa svojom tehničkom podrškom. Ta je podrška bila osigurana kroz slijedeće licencirane institucije i zavode: AO ‘810 ARZ’ iz Čite (licencirani nositelj remonta helikoptera Mi-171Sh), AO ‘150 ARZ’ iz Kalinjingrada (remont osnovnih i pomoćnog motora), ‘Reduktor PM’ iz Perma (remont reduktora), AO ‘MVZ im. M.L. MILJ’ iz Moskve (konstruktor), te AO ‘U-UAZ’ iz Ulan Udea (proizvođač). ZTC je odrađivao rasklapanja helikoptera, remont strukture, remont stajnog trapa, remont dijela agregata. Najveći broj agregata je išao van, dakle upućivali smo ga u Rusku Federaciju i to je bio prilično zahtjevan dio posla zbog, da kažem, tih mjera i kontramjera, što EU što Ruske Federacije. Pa smo onda imali situaciju da nam zadnji motori AI-9 od zadnja dva helikoptera nisu mogli biti upućeni u Rusiju zbog promjena njihove carinske regulative i mjera prema Ukrajini, pa su onda na kraju oni morali naći podizvođača za te motore AI-9 da bi se remontirali – to je bila češka tvrtka LOM Praha. Dakle, mi smo radili jedan dio posla i bili smo ugovorni nositelj, a nositelj certifikata za cijeli remont je bila ruska tvrtka iz Čite.

Da riješimo nedoumicu – ZTC Velika Gorica NEMA certifikat za 171Sh, i ako sam dobro shvatio – ne mislite ga nabaviti. Zašto?

To je bila stvar posebnih poslovnih razgovora s ruskim partnerom ‘Russian Helicopters’. Da bi bili certificirani za 171-helikoptere od strane certifikacijskih vlasti iz Rusije, morali smo zadovoljiti određene zahtjeve koji su koštali određeni financijski iznos. Njihova ponuda je podrazumijevala samo izdavanje certifikata za remont helikoptera registriranih na području Republike Hrvatske, što je donekle i uobičajeno – s tim se i krene jer na taj način certifikacijska kuća štiti svoje remontne zavode i svoje kapacitete. S obzirom da 171Sh helikoptera na tržištu i nema toliko, a naši helikopteri koji su sad remontirani dolaze na red tek za 8 godina – ZTC je procijenio, dakle, da to ulaganje ni kratkoročno, a bogme ni dugoročno, teško bi se isplatilo… i mi jednostavno u tu priču nismo ušli. Mi i dalje držimo sposobnosti i certifikate koje imamo za Mi-8 i Mi-8T koje smo dobili od naših regulatornih vlasti. Zašto? Zato što te helikoptere održavamo već 30 godina pa smo onda i došli do dokumentacije i obučili ljude, i sve ovo ostalo.

Ima li sad već nekih jasnih naznaka da će ZTC naplaćivati penale prema svom ruskom partneru po bilo kojoj osnovi? Da li je Ministarstvo obrane ZTC-u naplatilo penale?

Prva stvar… 21 ili 22 mjeseca je planirana dinamika trajanja provedbe remonta ovih 10 helikoptera. S obzirom na složenost radova, s obzirom na složenost i na rizike upućivanja tih agregata u Rusku Federaciju na Daleki istok, dakle uzevši u obzir sve to – kašnjenje od nešto malo više od mjesec dana (trebalo je biti 8.08. gotovo, mi smo zadnji helikopter predali pred Dan ratnog zrakoplovstva negdje 15. rujna). Osobno mislim da je to nezanemarivo kašnjenje, međutim osobni stav ništa ne znači. Ali važno je u tome napomenuti da je u međuvremenu zaista došlo do promjena na koje ni ruska strana, niti mi, a niti MORH, nisu mogli utjecati – nije došlo do rata, ali je došlo do promjena u regulativi Ruske Federacije prema Ukrajini, gdje se jedni pomoćni motori AI9V nisu mogli na vrijeme remontirati i došlo je do kašnjenja. To, što se tiče ZTC-a, ulazi u kategoriju više sile. ZTC je MORH-u dostavio svu traženu dokumentaciju kojom je argumentirao ‘višu silu’ kao uzrok kašnjenja. Ono što ja mogu kao predsjednik Uprave reći, dakle, da ću iskoristiti sve argumente da ZTC ne bude izložen plaćanju penala jer to kašnjenje je bilo zanemarivo kratko, nije se izgubila ni jedna važna sposobnost, a iza toga stoji obrazloženje više sile. Vezano za tu problematiku, do sada nismo dobili odgovor od MORH-a niti je zatražena naplata penala. Pretpostavljamo da je obrazloženje prihvaćeno.

Malo da se vratimo… Bili ste spomenuli za ovu tekuću godinu – ovaj zanimljivi posao sa Slovenijom o modernizaciji njihove flote PC-9…

To je posao koji će trajati tijekom cijele ove godine, do kraja 2020. godine. S našim partnerom iz Češke radimo modernizaciju slovenskih Pilatusa PC-9 u smislu modifikacija na komunikacijskim uređajima i modifikacija na transponderu, odnosno ADS-B-u. Mi smo ugovor potpisali nedavno, prvi zrakoplov je stigao početkom veljače, i ti radovi su u biti već počeli.

Koliko aviona?

Jedan je prototip, i još 8 zrakoplova treba doći. Sad se radi na prototipu. Rad na prototipu pretpostavljam da nije nikakva novina, izrađuje se projektna dokumentacija, odrađuju se radovi na tom prototip avionu… Mora proći audit, odnosno certifikaciju, i ako se prihvati i projekt, dakle projektna dokumentacija, tehnička i ostala, i ako probe zrakoplova zadovolje, ide se na preostalih 8. Ne očekujemo sad tu neke probleme i nadamo se da ova situacija s pandemijom neće utjecati na projekt.

Slovenija je odabirala češkog i hrvatskog izvođača…

Ona je raspisala tender i postavila je tehničku specifikaciju, i pozvala je proizvođača i pozvala je imatelje… pozvala se na civilnu regulativu. Iako su to zrakoplovi koji su certificirani, odnosno koji su registrirani u njihovom vojnom registru, oni su se pozvali na civilnu regulativu i mi smo sa partnerom zadovoljili uvjete. U pitanju je bio Part-145 i Part-21 EASA-inih dokumenata, sustavno riješena potpora pričuvnim dijelovima i ostalo, rješavanje problematike zastarijevanja u budućnosti i ostalo. Dakle, naše dvije tvrtke su našle odgovore na sve to i dobili smo taj tender.

Slovenci su bili u provjeri ovdje?

Slovenci su bili u auditu ovdje kod nas da vide kakve su naše sposobnosti, da li je zaista ono što smo mi deklarirali. Dakle, nositelj ugovora sa Slovencima je češka tvrtka, a mi imamo ugovor sa češkom tvrtkom. Tako da u biti nemamo mi sa slovenskom… slovenskim Ministarstvom, nego sa češkom tvrtkom.

U sutrašnjem nastavku razgovora s Ivicom Grebenarom, predsjednikom Uprave ZTC-a, govorimo o budućnosti ZTC-a, upravljanju nekretninama, održavanju helikoptera Sikorsky UH-60 Black Hawka i razgovorima s potencijalnim stranim partnerima.