Europski parlament u izvješću usvojenom u srijedu, 11. veljače, ističe partnerstva EU-a u području sigurnosti i obrane kao ključna za učinkovito reagiranje na nove prijetnje i jačanje globalne uloge EU-a. Tekst je odobren s 440 glasova “za”, 119 “protiv” i 85 “suzdržanih”. Također tijekom današnjeg dana Europsko vijeće stavilo je na raspolaganje program SAFE osam država članica EU-a i to: Belgiji, Bugarskoj, Cipru, Danskoj, Španjolskoj, Hrvatskoj, Portugalu i Rumunjskoj.
U tekstu, koji je pripremio Odbor za sigurnost i obranu EP-a , tvrdi se da su partnerstva EU-a za sigurnost i obranu (SDP) – koja nastoje ojačati zajedničke napore u sigurnosti i obrani između EU-a i ključnih bilateralnih partnera – ključna za učinkovito reagiranje na trenutne i buduće sigurnosne prijetnje te za jačanje uloge Unije kao globalnog strateškog aktera. Parlament smatra ta partnerstva nužnošću, a ne opcijom, jer podržavaju stratešku autonomiju EU-a, a istovremeno ostaju u potpunosti komplementarna NATO-u i utemeljena na multilateralnoj suradnji, objavio je EP.
S druge strane, Europsko Vijeće je danas usvojilo skup provedbenih odluka kojima se financijska pomoć u okviru programa SAFE stavlja na raspolaganje osam država članica EU-a: Belgiji, Bugarskoj, Cipru, Danskoj, Španjolskoj, Hrvatskoj, Portugalu i Rumunjskoj . “Današnje odluke pokazuju da EU ne govori samo o obrani – mi ostvarujemo rezultate. Kroz SAFE jačamo našu sigurnost tamo gdje je to najvažnije”, riječi su Vasilisa Palmasa, ministar obrane Cipra, čija zemlja trenutno predsjeda EU-om.
Veleposlanici EU-a odobrili su i drugu skupinu provedbenih odluka Vijeća o financijskoj pomoći Estoniji, Grčkoj, Italiji, Latviji, Litvi, Poljskoj, Slovačkoj i Finskoj, a očekuje se da će ih Vijeće formalno usvojiti 17. veljače. Današnja odluka uslijedila je nakon pozitivne ocjene Europske komisije o nacionalnim planovima ulaganja u obranu država članica. Njome se otvara put prvom valu pristupačnih, dugoročnih zajmova (SAFE) koje će Komisija odobriti, a koji će zemljama sudionicama omogućiti nabavu moderne obrambene opreme i jačanje njihove obrambene spremnosti.
Partnerstvo EU i Kanade kroz SAFE
Osim toga, Vijeće je donijelo odluku kojom se EU ovlašćuje da potpiše bilateralni sporazum između EU-a i Kanade o sudjelovanju kanadskih tvrtki i proizvoda podrijetlom iz Kanade u nabavi u okviru instrumenta SAFE. Kanada će biti prva ne-europska zemlja koja će sudjelovati u instrumentu SAFE. Nakon pregovora između stranaka, sporazum su prethodno podržali predstavnici država članica u Coreperu 19. prosinca 2025. Nakon potpisivanja, sporazum se može privremeno primjenjivati, ali će biti formalno sklopljen tek nakon što Europski parlament da svoju suglasnost. Tekst sporazuma uskoro će biti dostupan u Službenom listu EU.
Nakon donošenja provedbenih odluka, Komisija će sklopiti ugovore o zajmu s dotičnim državama članicama i nastaviti s isplatom predujma. Ukrajina i zemlje EFTA-e/EGP-a moći će sudjelovati u zajedničkoj nabavi u okviru SAFE-a i bit će moguće kupovati od njihovih industrija. Isto vrijedi i za Kanadu, koja je sklopila sporazum prema članku 17. uredbe SAFE. Zemlje pristupnice, zemlje kandidatkinje, potencijalne kandidatkinje i zemlje koje su potpisale Partnerstva za sigurnost i obranu s EU-om također mogu sudjelovati u zajedničkoj nabavi i doprinijeti ukupnoj potražnji.
EP: EU suočava s najozbiljnijom sigurnosnom situacijom od Drugog svjetskog rata,
A što se tiče EP-a, u usvojenom tekstu se naglašava da se EU suočava s najozbiljnijom sigurnosnom situacijom od Drugog svjetskog rata, potaknutom prvenstveno ruskom agresijom protiv Ukrajine, ali i širim hibridnim prijetnjama, terorizmom, kibernetičkim napadima i rizicima povezanim s kritičnom infrastrukturom, kao i onima povezanim s klimatskim promjenama. Rusija, uz podršku partnera poput Irana, Sjeverne Koreje i Bjelorusije, identificirana je kao glavna prijetnja europskoj sigurnosti, dok se Kina opisuje kao strateški konkurent čija podrška Rusiji zahtijeva od EU-a da preispita ekonomske odnose i ojača otpornost prema Pekingu.
NATO ostaje temelj kolektivne obrane
EU povjerenik za obranu Andrius Kubilius s ukrajinskim ministrom obrane Mihailom Fedorovim
Zastupnici Europskog parlamenta također naglašavaju potrebu za bližom suradnjom EU-a i NATO-a, potvrđujući NATO kao temelj kolektivne obrane, a istovremeno pozivaju na jači obrambeni stup EU-a kako bi se Uniji omogućilo da po potrebi djeluje autonomno. Naglašavaju važnost interoperabilnih vojnih sposobnosti diljem Europe, kao i zajedničke nabave, industrijske suradnje, standardizacije i usklađivanja s planiranjem NATO-a kako bi se izbjeglo dupliciranje i poboljšala spremnost.
Izvješće pozdravlja širenje SDP-ova s partnerima-istomišljenicima iz EU, uključujući saveznike NATO-a poput Norveške, Ujedinjenog Kraljevstva i Kanade, kao i druge partnere u Europi i Indo-Pacifiku. Poseban naglasak stavlja se na Ukrajinu kao strateškog prioritetnog partnera, a zastupnici u Europskom parlamentu pozivaju na održivu vojnu, industrijsku i političku podršku Kijevu, sigurnosna jamstva i korištenje zamrznute ruske imovine za obnovu Ukrajine u skladu s međunarodnim pravom. Također predlažu formaliziranje strateškog partnerstva s Ukrajinom.
Poruka Kubiliusa – osnažiti NATO
Uoči usvajanja ovog dokumenta EP-u se u utorak obratio i povjerenik Europske komisije za obranu i svemir Andrius Kubilius koji je upozorio da Europa ima odgovornost osnažiti svoju poziciju unutar NATO saveza. Europska unija je gospodarski div, ali na području obrane smo uspavani div. Probudimo zajedno uspavanog diva Europe, ocijenio je. On je naglasio kako je “NATO savez ključan za transatlantske odnose”, dodavši da je odgovornost Europe je osnažiti NATO na način da osnažimo Europu unutar tog savez”,
