Posljednje sankcije Europske unije prema Iranu provodit će i 9 zemalja-aspirantica za EU, kao i zemlje koje naginju toj Uniji. To su Albanija, Hrvatska, Island, Lihtenštajn, Makedonija, Moldova, Crna Gora, Norveška i Srbija. Ista se ova grupa zemalja „devetorice“ u srpnju ove godine na sličan način pridružila i sankcijama EU protiv Sirije.
Unatoč dotadašnjim dobrim bilateralnim odnosima, pa i navodno uznapredovaloj robnoj razmjeni između Irana i Hrvatske tijekom posljednjih par godina, Lijepa naša pridružila se EU-sankcijama protiv Irana još u ožujku ove godine, kada je zabranjen uvoz, kupnja i prijevoz nafte i naftnih derivata iz Irana. Srbija je, međutim, sada po prvi puta o tome krugu – čime je, procjenjuje se, počelo izvršavanje njenih obveza kao zemlje-kandidatkinje za članstvo u Uniji. No, više od eventualnih posljedica po njeno gospodarstvo, Srbiju ipak zabrinjava otklon od ruske politike podrške Iranu.
Novi val sankcija protiv Irana, usvojen 15. listopada na sastanku ministara vanjskih poslova EU, odnosi se na izvoz iranskog prirodnog plina u zemlje Europske unije, na financijske transakcije između europskih i iranskih banaka (uz neke iznimke koje se odnose na prehrambene i medicinske namjene, kao i humanitarnu pomoć), na izvoz industrijskog softvera, grafita i metala za koje EU vjeruje da bi mogli biti upotrijebljeni u razvoju balističkih projektila, te na opskrbu plovila u vlasništvu građana ili kompanija iz EU što služe za transport ili skladištenje iranske nafte i plina. Europske tvrtke više ne smiju graditi nove naftne tankere za iranske naručitelje, baš kao ni prodavati ili ugrađivati u njih pomorsku opremu. Irancima se više ne smije prenositi tehnologija građenja i održavanja brodova, a zabranjeno je i pružanje usluga klasifikacija postojećih iranskih brodova i platformi.
Iranski ministar nafte: "Iran može i bez izvoza!"
Na crnoj listi Europske unije našla su se 34 iranska poduzeća aktivna na području nafte i plina, kao i državna ministarstva nafte i energetike. Tako se među „zabranjenima“ našla i Nacionalna iranska naftna kompanija (NIOC – National Iranian Oil Company), kao i nekoliko njenih podružnica u i izvan Irana, te Nacionalna iranska tankerska kompanija (NITC – National Iranian Tanker Company) i Nacionalna iranska plinska kompanija (NIGC – National Iranian Gas Company). Sva imovina i poslovi tih poduzeća na području EU automatski su zamrznuti već 16. listopada. No, analitičari upozoravaju da su ove posljednje sankcije više simboličke prirode, budući da zemlje EU ionako ne uvoze plin iz Irana.
Iz Tehrana već uobičajeno odmahuju rukom na novouvedene sankcije. „Ako se sankcije pojačaju, u potpunosti ćemo prestati izvoziti naftu. Imamo spreman plan o tome kako ćemo upravljati zemljom bez prihoda od prodaje nafte. Dosad nismo imali ozbiljnijih problema, ali ako se sankcije pojačaju, ići ćemo na taj rezervni, plan B“, komentirao je iranski ministar nafte Rostam Ghasemi posljednje vijesti iz Bruxellesa.
Od 15. listopada, Europljani više ne mogu gledati ni slušati 19 iranskih tv i radio stanica, koje je europski satelitski provider Eutelsat SA uklonio temeljem ranijih EU sankcija. Na ovo posljednje reagirao je pismom upućenim francuskom veleposlaniku u Teheranu Bruni Foucheru predsjednik Odbora za nacionalnu sigurnost i vanjsku politiku iranskog parlamenta (Majles-e Shorâ-ye Eslami), Alaeddin Boroujerdi, tvrdeći kako je ovaj potez Eutelsata čisto nasilje nad međunarodnim pravom i slobodom govora, kao i nepoštivanje osnovnih principa slobode i demokracije. Istodobno, iz Bruxellesa opovrgavaju tvrdnje europskih satelitskih kompanija da im je naređeno da „skinu“ iranske kanale iz etera, tvrdeći kako svaka kompanija postupa po svojem vlastitom nahođenju.
