Prošlo je punih mjesec dana otkako se u Hrvatskoj počelo s provođenjem strogih mjera radi suzbijanja širenja epidemije koronavirusa. Od tada je praktički stopirana ili odgođena većina aktivnosti koje su se trebale održati tijekom hrvatskog predsjedanja Europskom unijom. Jedan mali dio aktivnosti održava se virtualno, a ostatak njih je ili otkazan ili prolongiran za svibanj i lipanj, dakle pred sam kraj hrvatskog predsjedanja. Tako je jedan od glavnih događaja s područja obrane, koji je u sebi trebao objediniti i proslavu hrvatskog predsjedanja, i ponovno vraćeni datum obilježavanja Dana državnosti, i Dan OS RH – prvi hrvatski vojni air-show CROIMAS 2020 – prebačen za svibanj sljedeće godine, dok je konferencija o obrambenoj industriji (koja se trebala održati 23. i 24. ožujka) prolongirana za kraj lipnja ove godine (točnije za 25. i 26. lipnja, no to je tek okviran datum).
Početkom travnja je objavljeno da su svi neformalni sastanci, koji su se trebali održati u Hrvatskoj, odgođeni do 15. svibnja, dakle za još mjesec dana, ali i to će vjerojatno ovisiti o relaksaciji mjera kako u Hrvatskoj, tako i širom Europske unije. Jednako je izgledno da se neće održati ni Zagrebački sastanak na vrhu između država-članica EU i država jugoistoka Europe, koji je bio planiran za 6. i 7. svibnja u Zagrebu. Hrvatski premijer Andrej Plenković i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel traže drugo rješenje, pri čemu je najizglednije održavanje u formi video-konferencije, što je posredno najavio i ministar vanjskih poslova Goran Grlić Radman. Gostujući u emisiji „Točka na tjedan“ N1 televizije u nedjelju, 19. travnja, Grlić Radman je izjavio:
„Zagrebački summit će se održati, ali ne tako kako ste mislili. Ne možemo skupiti 1.000-1.500 ljudi, a odgoditi ga ili prolongirati bilo bi nemoguće. Premijer Plenković dogovara model održavanja Zagreb summita. Bit će u reduciranom, ali funkcionalnom obliku. Računat ćemo i na njemačku potporu kasnije kad se situacija normalizira, za održavanje klasičnog Zagrebačkog summita, ali ovaj će se održati jer nam je to prirotet, ne bi imalo smisla što smo do sada poduzeli“.
Smanjivanje aktivnosti neminovno prati i smanjivanje predviđenih financijskih sredstava, što je potvrdila i Vlada RH na svojoj 223. sjednici, prilikom usvajanja odluke o preraspodjeli sredstava planiranih u Državnom proračunu RH za 2020. godinu. O rezovima koji su tu zahvatili proračun Ministarstva obrane već smo pisali, pa pogledajmo što se i koliko smanjilo za potrebe hrvatskog predsjedanja Vijećem EU.
Reže li se reže…
Gledano unutar proračuna, troškovi predsjedanja Europskom unijom pojavljuju se kod četiri načelna tipa proračunskih korisnika. Kao prvo, tu je Hrvatski sabor, kao zakonodavna vlast u državi. Kao drugo, vidljive su stavke u pojedinim specijaliziranim uredima Vlade Republike Hrvatske (njih ukupno 3). Kao treće, troškovi predsjedanja se navode u proračunskim kvotama pojedinih ministarstava (njih ukupno 16). Konačno, kao četvrto, troškove predsjedanja Vijećem EU iskazale su i ukupno tri samostalne državne institucije. Ukupno gledano kroz sve te zasebne proračunske stavke, u svrhu jasno deklariranog financiranja poslova hrvatskog predsjedanja Vijećem EU, u proračunu za 2020. godinu bio je namijenjen iznos od 250.977.433 kuna. Od tih proračunskih planova koje je Hrvatski sabor usvojio 14. studenog 2019. godine, u travnju ove godine se odlučilo ne mijenjati troškove ukupno 6 ministarstava i dvije samostalne državne institucije, dok se mijenjalo iznose planirane za Sabor, sva tri spomenuta ureda Vlade RH, 10 ministarstava, te jednu samostalnu instituciju. Konkretno, izmjenama je obuhvaćeno ukupno 232.855.648,00 kuna ili 92,8 posto novca predviđenog za svrhe hrvatskog predsjedanja Vijećem EU. Od tog je iznosa proračunskom preraspodjelom skinuto ukupno 77.426.763 kuna – 33,25 posto od promjenama zahvaćene kvote, odnosno 30,85 posto od novaca ukupno planiranih za ovu svrhu u državnom proračunu za 2020. iz sredine studenog 2019. godine (NN 117/19 od 2. prosinca 2019. godine).
Što se nije diralo?
Za početak, napomenimo da je škare proračunske preraspodjele izbjeglo ukupno šest ministarstava. Kao prvo, tu je Ministarstvo financija, koje troškove hrvatskog predsjedanja Vijećem EU ima u dvije odvojene stavke – (1) u proračunu samog Ministarstvo financija (T538079) – u iznosu od 2.450.000 kuna, kompletno namijenjenih rashodima za zaposlene, te (2) u proračunu svoje Porezne uprave (T541044) – gdje je netaknuto ostalo još 1.700.000 kuna, opet kompletno za rashode zaposlenih. Kao drugo, nije se mijenjalo ni 307.200 kn iz proračuna Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU (T758946) – novci od kojih je 261.000 HRK bilo za rashode zaposlenih unutar Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF), a još 46.200 kuna za rashode zaposlenih po pitanju Sredstava učešća za pomoći. Kao treće, ostalo je i 1.502.050 kuna pri Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja (T538081), od čega je 947.050 kuna bilo rashoda za zaposlene, 530.000 kuna materijalnih rashoda, i još 25.000 kn financijskih rashoda.
Kao četvrto, škare su mimoišle i Ministarstvo rada i mirovinskog sustava (T854027), čijih je 7.342.000 kuna bilo raspoređeno na 3,5 milijuna kuna rashoda za zaposlene, 1.440.000 kuna za materijalne rashode, te dodatnih 1.763.000 kuna za materijalne i kadrovske rashode po stavci “Pomoći EU”. Kao peto, nije dirano ni 983.000 kuna Ministarstva uprave (T757025) – koje je 583.000 HRK predvidjelo za rashode zaposlenika i još 398.000 HRK na ime materijalnih rashoda. Kao šesto, netaknuto je ostalo i 2.276.000 kuna Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku (T792018) – od čega 745.000 HRK rashoda za zaposlene, 1.504.000 kuna materijalnih rashoda, i još 27.000 kn financijskih rashoda.
Od spomenutih samostalnih državnih institucija, smanjivanja ovakvih namjenskih sredstava izbjegle su njih dvije – (1) Središnji državni ured za sport (T916024), kojem je ostalo 591.535 kuna (od toga 75 posto rashoda za zaposlene, i oko 25 posto za materijalne rashode), te (2) Državni zavod za statistiku (T658156) čijih je 970.000 kuna ostalo podijeljeno između 700.000 HRK rashoda za zaposlene i još 270.000 HRK materijalnih rashoda.
Što je smanjivano?
Hrvatski sabor je za aktivnosti svoje Parlamentarne dimenzije predsjedanja (A501041) izgubio većinu – od prvotno dodijeljenih 2.850.200 kn ostao je bez okruglih 2 milijuna, koji su u potpunosti skinuti sa stavke „Opći prihodi i primici“. Unutar te sume, najviše je novca otpalo sa stavke „Rashodi za usluge“ (921.000 kn), a slijede „Ostali nespomenuti rashodi poslovanja“ (627.000 kn), „Naknade troškova osobama izvan radnog odnosa“ (185.000 kn) i „Naknade troškova zaposlenima“ (130.000 kn).
Među specijaliziranim uredima Vlade RH, njih tri su iskazali zasebne proračunske stavke u svrhu financiranja troškova hrvatskog predsjedanja Vijećen EU, i sva tri su doživjela prilične rezove tih troškova u proračunskoj preraspodjeli početkom travnja 2020. godine.
(1) Vladin Ured za udruge je za potrebe predsjedanja RH Europskom unijom u Državnom proračunu dobio 380.000 kn (T509072), a preraspodjelom mu je oduzeta većina, odnosno čak 367.500 kn. Većina novca – čak 358.000 kn – uzeta je sa stavke Naknada troškova zaposlenima, dok je 9.000 kn uzeto s „ostalih nespomenutih rashoda poslovanja“, te 500 kn s „ostalih financijskih rashoda“. Tako Ured za udruge trenutno raspolaže sa svega 12.500 kn za potrebe aktivnosti vezanih uz predsjedanje Europskom unijom.
(2) Vladin Ured za ravnopravnost spolova je od početnih 730.910 kn (A532019) ostao bez samo 56.000 kn, odnosno trenutno raspolaže sa 674.910 kn. Od toga je najviše – 46.000 kn – uzeto sa stavke Opći prihodi i primici, gdje su naknade troškova zaposlenima ostale bez 10.000 kn, rashodi za usluge bez 22.000 kn, te „ostali nespomenuti rashodi poslovanja“ bez 14.000 kn. Stavka „Sredstva učešća za pomoć“ također je smanjena, i to za 10.000 kn, odakle je cijeli iznos uzet sa stavke „Naknada troškova osobama izvan radnog odnosa“.
(3) Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva za potrebe predsjedanja EU raspolagao je s 2.000.000 kn (T912010), a u preraspodjeli je izgubio većinu od 1.320.000 kn, odnosno za potrebe predsjedanja ostalo mu je 680.000 kn. I tu je cjelokupna ušteda ostvarena na stavci „Opći prihodi i primici“, gdje su „rashodi za usluge“ ostali bez okruglih 1.000.000 kn, a „ostali nespomenuti rashodi poslovanja“ – bez ostatka od 320.000 kn.
U nastavku navodimo i deset ministarstava kojima su proračunskom preraspodjelom od 9. travnja smanjivana sredstva za financiranje aktivnosti u okvirima predsjedanja RH Vijećem Europske unije.
(1) Ministarstvo unutarnjih poslova ostalo je bez 25.800.000 kn, pa mu je za potrebe predsjedanja EU od početno dodijeljenih 49.300.000 kn (T553173) ostalo 23.500.000 kn. Cjelokupni rezovi zahvatili su „Opće prihode i primitke“, gdje su najviše stradale „naknade troškova zaposlenima“ sa čak 18.000.000 kn manje, te u potpunosti bruto plaće s 4.500.000 kn manje. Sukladno tome, srezani su i doprinosi za plaće za 400.000 kn. Rashodi za materijal i energiju smanjeni su za 900.000 kn, a „Postrojenja i oprema“ za 2.000.000 kn.
(2) Ministarstvo vanjskih i europskih poslova kao nositelj većine aktivnosti u proračunu za 2020. dobilo je za potrebe predsjedanja Vijećem EU 74.630.300 kn (A778066), dok je nakon preraspodjele za istu potrebu ostalo na nešto više od polovice novaca, odnosno na 43.530.300 kn. Suma od 31.100.000 kn srezana je sa stavke „Opći rashodi i primici“, i to ponajviše s „ostalih nespomenutih rashoda poslovanja“ koji su ostali bez čak 22.000.000 kn. Nešto manjih 8.100.000 kn srezano je s „Rashoda za usluge“, te 1.000.000 kn s „Naknade troškova s osobama izvan radnog odnosa“. U istom tom Državnom proračunu za 2020. MVEP ima još jednu stavku vezanu za predsjedanje RH Europskom unijom pod oznakom T777067, kojoj je od prvotno namijenjenih 26.369.700 kn skinuto 1.500.000 kn, i to ponovno sa stavke „Opći prihodi i primici“. Od toga je većina novca – čak 1.135.000 kn skinuto sa stavke „Ostali nespomenuti rashodi poslovanja“, dok je za puno manjih 335.000 kn srezana stavka „Naknade troškova zaposlenima“, te za minornih 30.000 kn stavka „Naknade troškova osobama izvan radnog odnosa“.
(3) Za Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta je procijenjeno da može bez trećine novaca, pa na raspolaganju umjesto 6.100.000 kn (T648091) sada ima 4.100.000 kn. Svih 2 milijuna kuna oduzeto je iz sredstava namijenjenih „Općim prihodima i primicima“, i to 1.500.000 kn namijenjenih za bruto plaće, te 500.000 kn za naknade troškova za zaposlene.
(4) Ministarstvo kulture je za predsjedanje RH Europskom unijom dobilo 6.890.000 kn (T781015), koje su u preraspodjeli ostale bez okruglih 2 milijuna kuna. To su sredstva koja su, kao i u drugim resorima, otpala sa stavke „Opći primici i rashodi“, i to ponajviše – 800.000 kn – sa stavke „Prijenosi između proračunskih korisnika istog proračuna“, te 500.000 sa stavke „Pomoći proračunskim korisnicima drugih proračuna“, i 400.000 kn namijenjenih za „Tekuća donacije“. Zanimljivo je da Ministarstvo kulture unutar sredstava namijenjenih za predsjedanje raspolaže i „Subvencijama trgovačkim društvima, poljoprivrednicima i obrtnicima izvan javnog sektora“, koje su u preraspodjeli ostale bez 60.600 kn (od najprije planiranih i dodijeljenih 350.600 kn). Naknade za bruto plaće preraspodjelom su svedene na nulu (u potpunosti su ostale bez prvotno dodijeljenih 200.000 kn), te su se shodno tome u potpunosti smanjili i doprinosi na plaće (34.400 kn), kao i ostali rashodi za zaposlene (5.000 kn).
(5) Ministarstvo poljoprivrede je za predsjedanje EU raspolagalo s 4.859.443 kn (T828071; 5.115.202 kn u proračunu za 2020.), što je sada smanjeno za milijun kuna, u potpunosti oduzetih sa stavke „Opći prihodi i primici“ – za 600.000 kn smanjen je iznos bruto plaća, te za po 200.000 doprinosi za plaće i rashodi za usluge.
(6) Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture je za potrebe predsjedanja dobilo više novaca od Ministarstva kulture i Ministarstva poljoprivrede zajedno – čak 17.444.000 kn (T810061), pri čemu je preraspodjela „odnijela“ 4.800.000 kn, i to sa stavke „Opći prihodi i primici“. Najviše je ušteđeno na „Rashodima za usluge“ – 2.700.000 kn, te 1.000.000 kn na bruto plaćama. „Naknade troškova zaposlenima“ smanjene su za 700.000 kn, „Postrojenja i oprema“ za 200.000 kn, dok su po 100.000 kn smanjene stavke „Naknada troškova osobama izvan radnog vremena“ i „Ostali nespomenuti rashodi poslovanja“.
(7) Ministarstvo zaštite okoliša i energetike je za predsjedanje EU dobilo čak više novaca od ranije spomenutog Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. „Zeleno“ Ministarstvo raspolagalo je s 19.306.180 kn (T784050), što je preraspodjelom smanjeno za 3.980.000 kn, ponovno sa stavke „Opći primici i rashodi“. Unutar nje, za 2 milijuna kuna smanjene su „Naknade troškova zaposlenima“, bruto plaće su smanjene za 700.000 kn i doprinosi na plaće za 400.000 kn, dok su za pola milijuna kuna smanjeni „Rashodi za usluge“, te za 380.000 kn „Ostali nespomenuti rashodi poslovanja“.
(8) Ministarstvo znanosti i obrazovanja je od 9.131.760 kn (T733059) u preraspodjeli ostalo bez minimalnih 134.471 kn, koje su u potpunosti uzete sa stavke „Sredstva učešće za pomoći“, odnosno s tamošnje stavke „Rashodi za usluge“.
(9) Ministarstvo zdravstva je od početnih 5.980.355 kn (T808009), koliko je bilo namijenjeno aktivnostima vezanim za predsjedanje EU,u preraspodjeli ostalo bez 682.792 kn, i to sve sa stavke „Sredstva učešća za pomoći“ (5.297.563 kn je bila početna cifra u proračunu 2020). Najviše su tu pretrpjeli „Rashodi za usluge“, s oduzetom cjelokupnom prvotno dodijeljenom sumom od 357.862 kn, ali i sve ostale stavke unutar „Sredstava učešća za pomoći“ ostale su bez ijedne kune.
(10) Ministarstvo pravosuđa je ostalo bez 500.000 kn, pa sada umjesto sa 6.682.800 kn (T544098) raspolaže sa 6.182.800 kn. Svih pola milijuna kuna skinuto je s „Općih primitaka i rashoda“, odnosno s „Rashoda za usluge“.
Konačno, za razliku od ranije navedene samostalne državne institucije koje su u svojim proračunima navele stavke s novcem za troškove predsjedanja Vijećem EU, a kojima ta sredstva nisu smanjivana – manje je sreće tu imao Državni ured za reviziju, koji ove godine izuzetno sporo izlazi s izvješćima o provedenoj reviziji u institucijama korisnicima državnog proračuna. Ovo tijelo za predsjedanje EU od sada pa nadalje raspolaže sa simboličnih 13.414 kuna, jer je u preraspodjeli od početnih 200.000 kn (T665006) izgubilo većinu od 186.000 kn. Ponovno je tu u minusu stavka „Opći prihodi i primici“, koja je cjelokupnu sumu izgubila sa stavke „Ostali nespomenuti rashodi poslovanja“.
Zaključno…
Nužno je napomenuti kako ovi navedeni rashodi koje se smanjivalo proračunskom preraspodjelom ujedno i ne obuhvaćaju sva sredstva koja se u tu specifičnu svrhu namjerilo trošiti u Hrvatskoj tijekom predsjedanja 2020. godine. Naime, odmah u oči upadaju 4 ministarstva koja u svojim proračunima nisu navela zasebne stavke vezane uz predsjedanje Vijećem EU – Ministarstvo obrane, Ministarstvo hrvatskih branitelja, Ministarstvo državne imovine i Ministarstvo turizma – iako je prilično jasno da su barem neka od njih u planu i provedbi imala niz aktivnosti vezanih uz predsjedanje Vijećem EU (pa onda i s time vezane troškove. Ovakav izostanak jasnog deklariranja pojedinih kategorija proračunskih troškova teško da ima ikakvog opravdanja i jednostavno ukazuje na manjak transprentnosti u prikazivanju potrošnje javnog novca u pojedinim resorima.
Ulaz u prostore NSK već mjesec dana zjapi prazan
Osim toga, treba imati na umu i da je šestomjesečni period predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije za sada moguće lako podijeliti na tri odvojena segmenta: (1) prema planu je u potpunosti odrađena trećina planiranih aktivnosti (odnosno aktivnosti u siječnju i veljači, te djelomično u ožujku), (2) gotovo su u potpunosti otpale aktivnosti u idućem periodu od dva mjeseca, tijekom dosadašnjeg trajanja bolesti Covid-19, kada su se događanja pretežito svela na video-konferencije, te (3) preostala dva mjeseca predsjedavanja, u kojima bi još moglo doći do slabljenja nacionalnih mjera karantene, pa onda i do održavanja barem nekih s opsežne liste planiranih događanja. Imajući u vidu ovakav razvoj situacije, i ne čudi da je proračunskom preraspodjelom s početka travnja na načelnoj razini oduzeta jedna trećina planiranih novaca – budući je i trećina vremena prošla s minimalno aktivnosti. Time nije teško zaključiti da bi sudbina još trećine takvih namjenskih novaca lako mogla ovisiti o kretanju karantenskih mjera u EU, pa onda i u Hrvatskoj u trećem od navedenih perioda – gdje tek treba vidjeti hoće li se održati većina aktivnosti pomaknutih na sam kraj hrvatskog predsjedanja. Naime, ako se u narednom razdoblju do kraja hrvatskog predsjedanja stvari ne vrate bliže nekad normalnom i planiranom toku – izgledno je i da će ovakvih preraspodjela novaca biti još.
*Ovaj materijal nastao je uz financijsku podršku Europske unije u okviru projekta „Towards an open, fair and sustainable Europe in the world – EU Presidency Project 2019 – 2021“. Za sadržaj je isključivo odgovorna redakcija portala Obris.org i ne može se smatrati službenim stavom Europske unije.
