Vlada je jučer na svojoj 193. sjednici donijela Plan upravljanja imovinom u vlasništvu RH za 2015. godinu. Radi se o planu koji je temeljem Strategije upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu RH za razdoblje od 2013. do 2017. izradio Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI), i o njemu proveo javnu raspravu. Zbog kašnjenja u izradi, rasprava ili kako se to voli reći – „savjetovanje sa zainteresiranom javnošću“, skraćeno je na samo 15 dana, no Vladu to nije smetalo da digne ruke „ZA“ usvajanje tog Plana.

Plan se sastoji od nekoliko dijelova – (1) bavi se korporativnim upravljanjem trgovačkim društvima od strateškog i posebnog interesa za RH, te donosi (2) plan vezan uz dovršetak privatizacije, restrukturiranja i upravljanja trgovačkim društvima iz djelokruga Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP), (3) godišnji plan CERP-a u odnosu na potraživanja, obveze, sudske i druge sporove te pitanja koja su predmet sukcesije, (4) godišnji plan upravljanja i raspolaganja stanovima i poslovnim prostorima u vlasništvu RH, (5) godišnji plan upravljanja i raspolaganja građevinskim zemljištem u vlasništvu RH, (6) godišnji plan rješavanja imovinskopravnih i drugih odnosa vezanih uz projekte obnovljivih izvora energije, te ostalih infrastrukturnih projekata, kao i eksploataciju mineralnih sirovina, (7) godišnji plan provođenja postupaka procjene imovine u vlasništvu RH, (8) godišnji plan vezan uz postupanje s trajno, odnosno privremeno oduzetom imovinom ostvarenom kaznenim djelom ili prekršajem, (9) godišnji plan rješavanja imovinskopravnih odnosa s jedinicama lokalne i područne samouprave, (10) godišnji plan rješavanja imovinskopravnih odnosa na bivšim vojnim nekretninama te godišnji plan njihova stavljanja u funkciju, (11) godišnji plan daljnje komercijalizacije dijela stanova i poslovnih prostora danih na upravljanje trgovačkom društvu „Državne nekretnine d.o.o.“, (12) godišnji plan upravljanja, odnosno tekućeg i investicijskog održavanja rezidencijalnih objekata u vlasništvu RH, (13) provedbe projekata javno-privatnog partnerstva, (14) godišnji plan vođenja Registra državne imovine, te (15) godišnji plan postupaka vezanih uz savjetovanje sa zainteresiranom javnošću i pravo na pristup informacijama koje se tiču upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu RH.

Iz ovog opširnog dokumenta za sada ćemo se pozabaviti dijelom koji se tiče vojnih, ili sada već bivših vojnih nekretnina. Pritom je zanimljivo da ovaj Plan, slučajno ili ne, izlazi na svjetlo dana netom nakon nalaza Državne revizije za poslovanje MORH-a u 2013., gdje revizori kao jedan od najvećih problema Ministarstva obrane vide upravo loše upravljanje nekretninama.

Vela glava na Visu

Tijekom samo 6 mjeseci ove godine, od 06. veljače do 15. kolovoza, Odjel bivših vojnih nekretnina u DUUDI-u preuzeo je od Ministarstva obrane RH čak 86 neperspektivnih vojnih nekretnina. To su: (1) bazen u Bregani, (2) Dugo Selo, zemljište u Ulici braće Pavlić 31; (3) u Zagrebu: (1) zemljište „Dotršćina“, (2) zemljište „Prigornica“, (3) skladište Granešina, (4) streljana „Mikulići“; (4) u Jastrebarskom, pumpna stanica „Za Marofom“; (5) na Drveniku Velikom: (1) zemljište „Komorovica put“, (2) skladište „Širan“, (3) zemljište „Komorovica“ i (4) tvrđava „Starina“; (6) u Otočcu: (1) skladište „Stari krug“, (2) skladište „Konjušnica“ i (3) kompleks „13. lipnja“; (7) poligon „Dabrovica“ u Virovitici; (8) Otok Mrčara, vojarna „Mrčara“; (9) na Lastovu (1) skladište „Put“, (2) Dom HV i (3)hotel „Sirena“, (4) OUP „Kota 127“, (5) zemljište „Trg JNA“ i (6) zemljište „Blaževo brdo“; (10) Otok Sušac, OUP „Sušac“; (11) Otok Kopište, zemljište „Kopište“, (12) u Delnicama (1) skladište „V-3“ i (2) Dom HV; (13) na Visu: (1) zemljište „Radino brdo“, (2) zemljište „Pista“, (3) zemljište „Ljubišće – Šljunčara“, (4) kompleks „Stonca“, (5) „Podstražje“, (6) zemljište „Glavica“, (7) zemljište „Šepurine“, (8) kompleks „Barjaci“, (9) zemljište „Barjaška“, (10) zemljište „Krvavac“, (11) zemljište „Dobra luka“, (12) zemljište „Draškovac“, (13) vojarna „Nova pošta“, (14) zemljište „Velje polje“, (15) skladište „Korita“, (16) zemljište „Talež“, (17) zemljište „Rukavac“, (18) vojarna „Starine“, (19) zemljište „Za čelo“, (20) kompleks „Luka“, (21) vojarna „Vela Glava“, (22) vojarna „Stončica“, (23) zemljište „Donja Poljica“, (24) skladište „Smokovo polje“, (25) vojarna „Stupišće“ i (26) vojarna „Podhumlje“; (14) u Puli: (1) skladište „Valtura“, (2) kompleks „Valsaline“, (3) gospodarstvo „Kastion“, (4) poligon „Marlera“, (5) skladište „Turtijan“, (6) skladište goriva „Budava“, (7) OUP ,,Sv. Daniel“, (8) OUP „Veliki i Mali Majam“, (9) vojarna „Barbariga“, (10) skladište „Bradamonte“, (11) OUP „Vrh Mikoteto“, (12) skladište „Monvidal“ i (13) skladište „Valmarin“; (15) u Pazinu (1) poligon „Lindar“ i (2) strelište „Brestovica“; (16) ekonomija „Petrovija“ u Umagu; (17) Savudrija, zemljište „Savudrija“; (18) u Šibeniku (1) OUP „Kamenar“, (2) OUP „Dubrava“, (3) tvrđava ,,Sv. Ivan“, (4) zemljište „Ulica Đure Đakovića“, (5) skladište „Duboka“, (6) zemljište „Slizel“, (7) zemljište „Bilice“, (8) zemljište „Landovača“, (9) zemljište „Uvala Vrnaža“, (10) zemljište „Perišić“, (11) zemljište ,,Sv. Križ“ i (12) zemljište „Podkrižje“; (19) otok Logorun, kompleks „Logorun“; (20) otok Murter, OUP „Murter“; (21) otok Kakan, zemljište „Kakan“; (21) otok Žirje, vojarna „Sjeverno Žirje“; (22) otok Zlarin, vojarna „Zlarin“; te (23) otok Prvić, zemljište „Skarlobrin“. Dakle, od ukupno 23 lokacije, pretežito je tu riječ o primorju i otocima – a najviše je nekretnina smješteno na Visu (njih 26), te oko Pule (njih 13) i Šibenika (njih 12). Tu je posebno zanimljiva predaja vojarne “Vela glava” na Visu, za koju je MORH još prošle godine tvrdio da je “perspektivna” – što je nedvojbena glupost vidljiva svima koji su tijekom posljednjih 20-ak godina bili na Veloj glavi, kompleksu kojeg je još nedavno MORH kao perspektivnog krenuo razminiravati.

Bivša vojarna Velopin ubuduće bi mogla biti marina

Daljnjih 16 vojnih nekretnina MORH je predao u razdoblju od 16. kolovoza do 19. rujna ove godine. To su: (1) bivša vojarna „Kula“ u Sinju, (2) izgrađeno građevinsko zemljište „Velopin“, Mali Lošinj, (3) izgrađeno građevinsko zemljište „Vela Straža“ na otoku Susku, (4) bivša vojna nekretnina „Čikat“, Mali Lošinj, (5) izgrađeno građevinsko zemljište „Rt Stijene“ na otoku Unijama, (6) izgrađeno građevinsko zemljište „Maračol – Zgarbina“ na otoku Unijama, (7) izgrađeno građevinsko zemljište „Vojarna Selo“ na otoku Unijama, (8) izgrađeno građevinsko zemljište „Vojarna Draga“ na otoku Iloviku, (9) izgrađeno građevinsko zemljište „Skladište Parkno“ na otoku Iloviku, (10) izgrađeno građevinsko zemljište „Selo“ na otoku Iloviku, (11) bivša vojna nekretnina „Vrh Gore“ na otoku Istu, (12) izgrađeno građevinsko zemljište „Imovina – Gospić“, (13) izgrađeno građevinsko zemljište „Luka“ na otoku Molatu, (14) izgrađeno građevinsko zemljište „Jaz“ na otoku Molatu, (15) izgrađeno građevinsko zemljište „Selo“ na otoku Molatu, te (16) bivša vojna nekretnina „Josipdol“ u Josipdolu.

Mladen Pejnović, predstojnik DUUDI-a

Tako se DUUDI hvali kako je u samo 8 mjeseci ove godine preuzeo ukupno 102 nekretnine, za razliku od svojih pravnih prethodnika (Hrvatskog fonda za privatizaciju, Središnjeg državnog ureda za upravljanje državnom imovinom i Agencije za upravljanje državnom imovinom – AUDIO) koji su ukupno u razdoblju od 15-ak godina navodno preuzeli samo 88 bivših vojnih nekretnina.

MORH je i za 2015. godinu najavio predaju većeg broja za njih neperspektivnih nekretnina. U koordinaciji s Ministarstvom obrane DUUDI dogovara način primopredaje bivših vojnih nekretnina, jer se ona do sada često odvijala bez predaje potrebne imovinskopravne dokumentacije i podataka o minski sumnjivim područjima, bez očevida na lokaciji te identifikacije katastarskih čestica, kao i bez evidencije stanja brojila električne energije, plina, vode i slično. To naravno zahtijeva i dodatna proračunska sredstva za izradu elaborata evidentiranja postojećih, a neevidentiranih objekata, te usklađenja katastarskog i zemljišnoknjižnog stanja, procjene tržišne vrijednosti nekretnina, kao i odvajanja poljoprivrednog od građevinskog zemljišta, te osiguranje dodatnih sredstava za troškove rušenja objekata za koje građevinska inspekcija i komunalni redari nalože rušenja.

Kriteriji za daljnje ustupanje bivših vojnih nekretnina bit će slični dosadašnjima – (1) razvojni projekti i (2) sukladnost prostornom uređenju. U DUUDI-ju tvrde da ukoliko zainteresirana strana predloži razvojni projekt i dostavi projektnu dokumentaciju, nema razloga da se njihov prijedlog brzo ne razmotri i odobri korištenje, pravo građenja ili prodaja. Time se nekretnine neće apriori ustupati isključivo jedinicama lokalne i područne samouprave, koje se do sada baš i nisu pokazale previše zainteresirane za daljnje stavljanje u funkciju tako dobivene bivše vojne imovine. U razdoblju od 2009. do 2011. Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom predao je jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave vojne nekretnine u vrijednosti od 560 milijuna kuna, no nažalost DUUDI ne navodi što se kasnije dogodilo s tom vrijednom imovinom, te jesu li lokalne vlasti dalje povećale tu vrijednost ili su nekretnine prepustile propadanju i uništenju.

Uvidom u riješene predmete utvrđeno je da je do sada pretežno primjenjivan model raspolaganja nekretninama u vlasništvu RH bilo darovanje – tako je u razdoblju od 2000. do 2011. godine darovano 120 nekretnina. Od ostalih modela raspolaganja, 47 bivših vojnih nekretnina stavljeno je u funkciju (1) dodjelom na korištenje (u pravilu bez naknade), (2) davanjem u zakup ili najam, (3) prodajom, te (4) zasnivanjem prava građenja. Tendencija u primjeni modela raspolaganja trebala bi biti na modelu raspolaganja zasnivanjem prava građenja, davanjem u zakup ili najam te dodjelom na korištenje. Ako se u određenom slučaju radi o strateškom projektu, primijenit će se davanje u koncesiju kao model raspolaganja, predlaže DUUDI. Dodjelu na korištenje potrebno je dodatno regulirati donošenjem Odluka o mjerilima i kriterijima za davanje suglasnosti za kratkotrajno korištenje bivših vojnih nekretnina (kao što su sportske, kulturne, turističke, folklorne, padobranske aktivnosti, moto-utrke i druge manifestacije kraćeg trajanja).

Primaran cilj Odjela za vojne nekretnine u DUUDI-u tijekom 2015. bit će (1) upis izgrađenih bivših vojnih nekretnina u katastar i zemljišne knjige, te (2) ishođenje potrebnih uporabnih dozvola i pripadajućih energetskih certifikata, sukladno nedavno donesenoj Uredbi o vojnom graditeljstvu. Tako se tek u rujnu 2015. planira preuzeti bivše vojne nekretnine na Malom Lošinju, Susku i Unijama, i to nakon što se do kraja riješe imovinskopravni odnosi, dok isto to u prosincu 2015. godine čeka i bivše vojne nekretnine u Sisku.

Tijekom 2015. godine planira se prikupiti imovinskopravna dokumentacija za sljedeće nekretnine, u cilju njihova stavljanja u funkciju: (1) izgrađeno građevinsko zemljište u k.o. Galižana, (2) skladište „Donja Bistra“ (u Mokrici), k.o. Bistra Donja, (3) neizgrađeno građevinsko zemljište u k.o. Gornji Stenjevec, (4) izgrađeno građevinsko zemljište u k.o. Bregana, (5) izgrađeno građevinsko zemljište u k.o. Podvornica, (6) izgrađeno građevinsko zemljište u k.o. Jastrebarsko, (7) izgrađeno građevinsko zemljište u k.o. Klinča Sela, (8) vojarna „Lađarska“, Sisak, (9) građevinsko zemljište, k.o. Kovačevac, (10) izgrađeno građevinsko zemljište, k.o. Pula, (11) izgrađeno građevinsko zemljište, k.o. Pula, (12) izgrađeno građevinsko zemljište, k.o. Donji Miholjac, (13) građevinsko zemljište, k.o. Zvečanje, (14) građevinsko zemljište, k.o. Donje Polje, (15) izgrađeno građevinsko zemljište, k.o. Otočac, (16) izgrađeno građevinsko zemljište, k.o. Otočac, (17) građevinsko zemljište u k.o. Vrbnik, (18) izgrađeno građevinsko zemljište u k.o. Šepurine, (19) građevinsko zemljište u k.o. Zadar, (20) građevinsko zemljište u k.o. Dugo Selo II, (21) izgrađeno građevinsko zemljište u k.o. Sveti Rok, (22) građevinsko zemljište k.o. Turjaci i k.o. Brnaze, (23) izgrađeno građevinsko zemljište k.o. Prečec, (24) izgrađeno građevinsko zemljište k.o. Šašinovac, (25) građevinsko zemljište k.o. Klana, i (26) „Dom hrvatske vojske“, Delnice.

Sukladno Strategiji razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2012. do 2015. godine Odjel za bivše vojne nekretnine preuzet će tijekom 2015. godine i komunikacijsku infrastrukturu koju Ministarstvo obrane ne koristi, te na koju dugoročno ne računa – što obuhvaća komunikacijsku infrastrukturu poznatu pod nazivom “Neptun”, “Granica” i “Central” – a sve u svrhu razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj.

Pulski Muzil i utvrda Marija Louisa

Posebna su priča tzv. brownfield lokacije – zemljišta koja su prethodno bila korištena u industrijske ili neke druge komercijalne svrhe, i koja iz tog doba mogu biti kontaminirana niskim koncentracijama opasnog otpada ili drugih štetnih tvari, te koja mogu biti ponovo korištena nakon određenog postupka čišćenje i sanacije. Sukladno Strategiji razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine i popisu potencijalnih lokacija brownfield projekata na državnim nekretninama, Odjel za bivše vojne nekretnine uključen je u realizaciju sljedećih brownfield projekata (čiju je realizaciju pokrenulo Ministarstvo turizma Republike Hrvatske): (1) Otok Sveta Katarina – Monumenti, Pula, (2) Hidrobaza, Pula, (3) Uvala Saccorgiona, Pula, te (4) Jurjeva luka, Lastovo. Sukladno Strategiji zaštite, očuvanja i održivoga gospodarskog korištenja kulturne baštine Republike Hrvatske za razdoblje od 2011. do 2015. godine, Odjel za bivše vojne nekretnine tijekom 2015. godine sudjelovat će u pokrenutom postupku zaštite i očuvanja fortifikacija unutar sljedećih bivših vojnih nekretnina: (1) otok „Sveta Katarina“ – „Monumenti“, Pula, (2) „Hidrobaza“, Pula, (3) uvala Saccorgiona, Pula, te (4) fortifikacija „Muzil“ i „Marija Louisa“ u Puli, koje su predmet provođenja brownfield projekata pokrenutih na inicijativu Ministarstva turizma Republike Hrvatske.

Sukladno Strategiji za borbu protiv siromaštava i socijalne isključenosti, Odjel za bivše vojne nekretnine na zahtjev Ministarstva socijalne politike i mladih dodijelit će na korištenje nekretninu kojom upravlja DUUDI, a u cilju realizacije konkretnog projekta. Tijekom 2014. godine Odjel je Ministarstvu socijalne politike i mladih dodijelio na korištenje 4 bivše vojne nekretnine u sklopu Programa saniranja posljedica katastrofe na području Vukovarsko-srijemske županije, i to za potrebe skladištenja humanitarne pomoći i smještaja stradalnika s područja zahvaćenih katastrofalnom poplavom. Na zahtjev jedinice lokalne (regionalne) samouprave dodijeljena je na privremeno korištenje i jedna bivša vojna nekretnina za potrebe smještaja evakuiranih životinja s poplavljenih područja.

Odjel za bivše vojne nekretnine uključio se u Nacionalni program za mlade Ministarstva socijalne politike i mladih tako da je tijekom 2014. godine dodijelio na privremeno korištenje veći broj bivših vojnih nekretnina za potrebe održavanja koncerata i sportskih manifestacija civilnih organizacija mladih. To će se nastaviti i tijekom 2015., sukladno zahtjevima upućenih DUUDI-ju u konkretnom slučaju. Primijećen je i povećan broj zahtjeva za ustupanje nekretnina jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravnih i fizičkih osoba, po svim zakonom predviđenim modelima raspolaganja.

Bivša vojarna Aenona ili kompleks Šepurine – primjer krađe i devastacije

Uočen je i porast broja kaznenih djela koja se odnose na otuđenja i oštećenja imovine iz bivših vojnih nekretnina, zbog čega je Državno odvjetništvo RH pokrenulo kaznene postupke po službenoj dužnosti. Najstariji i ujedno najveći predmeti koje treba riješiti u cilju zaštite ovih nekretnina od devastacije jesu: (1) vojarna Aenona Zadar, tj. vojni kompleks Šepurine, gdje postoje zahtjevi za povrat, (2) vojarna Dračevac – nekretnina najveće vrijednosti koju je RH darovala nekoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave, a ugovor nikada nije realiziran zbog nedonošenja urbanističkog plana uređenja, te (3) poligon Jelas u Slavonskom Brodu – grad Slavonski Brod podnosio je više zahtjeva za darovanje, najprije za potrebe gradnje sveučilišnog kampusa, a tu namjenu odredila je i Radna skupina Vlade Republike Hrvatske za vojne nekretnine. Grad je naknadno više puta mijenjao zahtjev na način da je navodio da je nekretnina potrebna za druge namjene (pučka kuhinja, dječji vrtić, dom mjesnog odbora). Problem je u tome što do danas Grad Slavonski Brod nije donio izmjenu prostornog plana, već je ona još uvijek označena kao „N – građevina od interesa za obranu“ pa njome nije moguće raspolagati ni na koji način.

Ambiciozni su to planovi Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom za samo jednu, sljedeću godinu, posebno uzme li se u obzir da većina problema koji se spominju u ovom dokumentu datiraju još s početka ’90-ih, te da se u ovih gotovo 25 godina nisu ni pomaknuli s početka. Realno gledano, sve ovo navedeno za 2015. prije bi bio plan za narednu petoljetku ili čak desetljetku.