Svaki novi posao domaćim je brodograditeljima itekako dobrodošao, pa su MORH-ov natječaj za izgradnju ukupno 5 obalnih ophodnih brodova čekali kao ozebli sunce. Dio njih vijest o raspisivanju natječaja zatekla je na vojnoj izložbi ASDA 2013, čime su potvrdili svoju spremnost za suradnju s Ministarstvom obrane i obrambenim sektorom.

Na prvi pogled, čini se da bi domaća industrija mogla biti zadovoljna ovogodišnjom ASDA-om.

Mislav Brlić, Brodarski institut

Na ASDA-i su se našli i predstavnici Brodarskog instituta, po čijem će se projektu graditi brodovi. Mislav Brlić, voditelj djelatnosti projektiranja i razvoja plovnih objekata na Institutu, ukratko nam je pojasnio postupak koji će uslijediti nakon okončanja natječaja. Točnije, zanimalo nas je hoće li Brodarski institut i dalje imati neke veze s postupkom pripreme za izgradnju i same izgradnje OOB-a.

„Postupak je tako napravljen, odnosno natječaj koji je sad izašao, na taj način da brodogradilište koje dobije natječaj ima slobodan izbor, sukladno svojoj odluci, pošto će brodogradilište odgovarati za cijeli projekt – da li će ono uzeti kao podizvođača Brodarski institut dalje da radi na projektu, ili će uzeti neku drugu projektnu organizaciju. Pojedina brodogradilišta na koncu imaju svoje projektne urede, pa će možda dalje to raditi brodogradilište samo. Mi sad, u toj fazi, možemo znači zajedno s brodogradilištem, a može brodogradilište i bez nas. Projekt je do te razine razvijen da brodogradilište može sad samo odlučiti kako će dalje.“

Dakle, projekt nije potpuno zatvoren i uvjetovan?

„On je zapravo dosta zatvoren, uvjetovan… To je pretprojekt. Pretprojekt zapravo uključuje jedno 70 dokumenata, bitnih nacrta i kompletnu specifikaciju opreme i uređaja na brodu tako da…. Može se činiti da je to dosta, međutim brodogradilište je dužno kompletno sad na temelju tog pretprojekta napraviti glavni projekt. U osnovi, brodogradilište će kroz tu svoju dokumentaciju glavnog projekta, radioničku, moći odlučiti hoće li biti ova ili ona pumpa, da li će možda biti nekakva kabina malo drugačije, na drugačiji način opremljena, ali ove osnovne sve stvari – od gabarita do broja kabina,  do ovih osnovnih karakteristika, to se ne bi trebalo mijenjati jer MORH želi imati takav brod. Brod je koncipiran i dosta detaljno razvijen, sukladno potrebama i željama Ministarstva obrane i njihovih djelatnih časnika koji su sudjelovali kroz te 2-3 godine u svim fazama razrade i izrade dokumentacije.“

(*cijeli intervju s ekipom iz Brodarskog instituta objavit ćemo u narednim danima)

Tko će graditi brod na kojem će vijoriti hrvatska zastava?

S Brodarskim ili bez njega, domaći brodograditelji spremni su nositi se s potencijalnom inozemnom konkurencijom za koju je natječaj za OOB-ove također otvoren. O nedavnom poslovnom uspjehu Montmontaže Greben iz Vela Luke već smo pisali, pa ne čudi da su Velolučani jedva dočekali MORH-ov natječaj. To nam je potvrdio i Leo Žanetić iz Grebenovog odjela prodaje:

 „Konačno je izašao natječaj za te ophodne brodove. To će biti sad zanimljivo, pogotovo na domaćem tržištu. Mi ćemo se probati izboriti da dobijemo taj natječaj, definitivno ćemo izaći na njega s kompletnom dokumentacijom. Hoće li to biti u suradnji s nekim drugim ili ne – to ćemo još vidjeti.“

Brodogradilište Montmontaža Greben ima vlastiti projektni biro s 15 visokostručnih crtača, pa s udovoljenjem zahtjevima iz natječaja neće biti problema, uvjeren je Žanetić. No hoće li u glavnom projektu surađivati s Brodarskim institutom – naknadno će odlučiti:

„To ćemo još vidjeti hoćemo li koristiti, odnosno hoćemo li surađivati s nekim po pitanju postojećeg projekta, kao što smo znali prije surađivat s Brodarskim institutom, ili će se to izmjenjivati, pa će se prilagođavati postojeći projekt ili crtat novi – to su još detalji koje moramo još promotriti točnije. (…) Mi smo spremni udovoljiti bilo kakvim zahtjevima.“

Romeo Cetina, Tehnomont, Pula

Slično razmišljaju i na sjevernom Jadranu, u brodogradilištu Tehnomont u Puli. Iako pozdravljaju samu objavu natječaja, zbog nekih uvjeta ostali su pomalo iznenađeni. No Romeo Cetina iz Tehnomontovog odjela prodaje kaže da ih takve stvari neće omesti u planovima:

„Mi smo čekali, kao i druga naša brodogradilišta, da taj natječaj izađe. Bili smo upoznati s nekim detaljima samog broda, no jučer smo tek saznali za, ajmo reći, generalne uvjete natječaja. Što se samog plovila tiče, to je u nekakvim očekivanim okvirima, jedino što nas je malo iznenadilo su neki uvjeti u natječaju – primjera radi – da firma koja se natječe mora imati vlastiti pogon za obradu limova, za rezanje i savijanje limova. Malo nam je to nelogično, jer mi već godinama gradimo brodove na način da tu uslugu kupujemo od dobavljača materijala. Ali ne vidimo tu neku prepreku, mislimo da ćemo taj uvjet moći zadovoljiti – nažalost, morat ćemo još nekog uključiti u konzorcij tako da se praktički zajedno pojavimo.“

Na izgradnji malih patrolnih brodova za Rumunjsku Tehnomont je surađivao upravo s ranije spomenutom Montmontažom Greben. Ne bi mu bila strana ni  suradnja s Brodarskim institutom, naročito nakon uspješnih zajedničkih projekata:

„Što se tiče samog projekta, mi smo otvoreni. Dakle, mi znamo da se cijela stvar toliko razvukla da je prvo bio financiran sam projekt, u prvoj fazi, a onda u drugoj fazi se ide na samu izgradnju. Ne bi bilo zapravo ni logično, kad su već potrošena određena sredstva za napraviti taj projekt, da se sad tu nešto mijenja. Ne znam da li je u fazi odabira projektanata bilo isto tako utakmica, tako da se moglo prijaviti više projektanata, to ne znam, ali u konačnici – to nama nije toliko važno. Mi ionako uvijek radimo s projektantima koji su na tržištu. S Brodarskim institutom imamo jako dobru suradnju – posljednji posao koji smo imali to je ovaj katamaran za Temzu koji je bio za Olimpijske igre – vrlo uspješna suradnja. Prema tome, ne vidimo tu nikakvu prepreku.“

Bez obzira na puno lijepih riječi, nipošto ne treba zanemariti činjenicu da je MORH-ov natječaj za izgradnju OOB-ova međunarodnog karaktera, te da domaća brodogradilišta nemaju prioritet.