Deset dana nakon što su Pantovčak i Banski dvori razmijenili novu salvu optužbi oko vođenja vanjske politike, danas je uslijedio obrat – Zoran Milanović i Andrej Plenković u telefonskom su razgovoru razmijenili stavove uoči sutrašnjeg izvanrednog summita EUu Bruxellesu. Šefovima europskih vlada šefica Europske komisije Ursula von der Leyen predstavit će plan “Rearm Europe” koji će, bude li usvojen, donijeti niz velikih promjena kako bi se europske države ubrzano počele naoružavati. Ta je tema, čini se, bila dovoljno važna da nakon par godina premijer Plenković podigne slušalicu i nazove na Pantovčak.
“Tijekom razgovora razmijenili su mišljenja o aktualnim političkim i diplomatskim inicijativama za postizanje mira u Ukrajini. Predsjednik Vlade Plenković informirao je predsjednika Republike o prijedlogu stajališta Vlade u vezi s nacrtom Zaključaka Europskog vijeća. Stav hrvatske Vlade jest da Ukrajina i Europska unija svakako trebaju biti sudionici mirovnih pregovora, uz blisku koordinaciju i suradnju sa Sjedinjenim Američkim Državama. K tome, stav je Vlade da mir ne može biti istinski pravedan i održiv ako ne jamči suverenost i teritorijalnu cjelovitost Ukrajine, jer su upravo ti elementi preduvjet stabilnosti i sigurnosti u Europi te poštivanja temeljnih načela međunarodnog prava. U sigurnosnom i ekonomskom interesu Hrvatske je postizanje pravednog mira. Predsjednik Vlade govorio je o stajalištima Vlade o jačanju europskih obrambenih sposobnosti, naglasivši da je Vlada povećanjem izdvajanja za obranu i ulaganjem u modernizaciju Oružanih snaga već učinila ključne iskorake te da će i u budućnosti nastaviti snažno podupirati Hrvatsku vojsku,”
priopćila je Vlada RH danas u večernjim satima. Priopćenjem se oglasio i Ured predsjednika:
“Predsjednik Milanović smatra kako je razgovor s predsjednikom Vlade tek početak ispunjavanja ustavne obveze o zajedničkom oblikovanju i provođenju vanjske politike Republike Hrvatske te je pozvao predsjednika Vlade na nastavak razgovora o stavovima Republike Hrvatske o vanjskopolitičkim temama. Isto tako, predsjednik Milanović podsjetio je predsjednika Vlade na potrebu žurnog sazivanja Vijeća za obranu te predložio i sazivanje Vijeća za nacionalnu sigurnost upravo na temu rata u Ukrajini i promijenjene sigurnosne i geopolitičke situacije u Europi i svijetu.”
Što se tiče stavova RH koje bi premijer Plenković trebao iznijeti na sutrašnjem sastanku Europskog vijeća, predsjednik Milanović je istaknuo nekoliko ključnih točaka
- Postizanje mira u Ukrajini je u interesu Republike Hrvatske i stoga treba prihvatiti svaku inicijativu koja tome pridonosi.
- Hrvatski vojnici neće sudjelovati ni u kakvim aktivnostima na teritoriju Ukrajine.
- Pomoć Ukrajini ne smije biti na štetu održavanja i razvoja sposobnosti Hrvatske vojske.
- Niti jedna financijska odluka ne smije štetiti standardu građana Republike Hrvatske, što se odnosi i na odluke o sankcijama.
- Kod bilo kakve rasprave o jačanju europske vojne industrije i povećanju vojnog proračuna treba se osigurati da u tome sudjeluje i hrvatska industrija.
U Vladinom priopćenju tome nema ni spomena, ali se napominje da je premijer od Predsjednika zatražio očitovanje o otvaranju novih diplomatskih misija:
“Predsjednik Vlade danas je uputio dopis predsjedniku Republike radi usuglašavanja oko prijedloga Ministarstva vanjskih i europskih poslova o osnivanju novih diplomatskih misija i konzularnih ureda, u skladu s člankom 17. Zakona o vanjskim poslovima. S obzirom na sve složeniju geopolitičku situaciju, nameće se potreba za otvaranjem novih diplomatskih predstavništava u državama u kojima Hrvatska nije zastupljena, kao i za jačanjem postojeće diplomatske mreže ondje gdje je broj predstavništava nedostatan. Usto, ustavna obveza zaštite prava i interesa Hrvata izvan domovine te skrb o njihovoj dobrobiti dodatni su razlozi za proširenje diplomatsko-konzularne mreže, posebice u susjednim državama.
Stoga je predsjednik Vlade pozvao predsjednika Republike da se očituje o prijedlogu otvaranja novih diplomatskih misija i konzularnih ureda kako bi se dodatno osnažila hrvatska diplomatska prisutnost i povećala njezina učinkovitost na međunarodnoj razini.”
Priopćenje iz Ureda predsjednika uopće se nije osvrnulo na ovaj zahtjev Banskih dvora, pa ostaje nejasno kako je zapravo protekao ovaj nesvakidašnji telefonski razgovor – s nastavkom optužbi i uvreda, ili protokolarno s naznakom konačno nekih pozitivnih pomaka u odnosima dvojice čelnih ljudi hrvatske države.
