Da niste špijun, što biste bili? Diplomat!
Ovako su posljednjih tjedana odgovarali obavještajci širom regije. Jednom se želja ostvarila, drugi visi o koncu, dok treći ipak nije uspio pobjeći od obavještajne službe.
Balkanski špijun: “Njega su za sve spremali, izuzev za mene!”
Slučaj prvi:
Krajem listopada Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Crne Gore (MVPEI) i Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) potpisali su sporazum prema kojem će se jedan službenik ANB-a uputiti u diplomatsku službu. Dotičnog sretnika čeka posao u crnogorskom diplomatskom predstavništvu pri NATO-u u Bruxellesu, otvorenom još 2007. godine. Postavljanjem obavještajca na diplomatsko mjesto, crnogorska Vlada navodno namjerava „intenzivirati suradnju s NATO-savezom na sigurnosnom planu“. Za sada još uvijek neimenovani ANB-ovac u Bruxellesu uživa od prvoga dana studenog.
Slučaj drugi:
Vidjevši kako to radi nekadašnje „drugo oko u glavi“, i Srbija je odlučila poći istim putem. Oni, doduše, imaju čovjeka s imenom i prezimenom – Radu Bulatovića, bivšeg direktora BIA-e („Bezbedonosno-informativna agencija“), koji je odnedavno zaposlen u Ministarstvu vanjskih poslova Srbije. Štoviše, Bulatović je ondje dobio mjesto šefa Odsjeka za Pokret nesvrstanih u Sektoru za multilateralnu suradnju. No to je samo privremeno, zapravo tek kako bi mogao postati veleposlanikom u nekoj od istočnoeuropskih zemalja, pretpostavlja se u nekoj od republika bivšeg SSSR-a, ali sigurno ne u Rusiji. Ne baš mlađahnome Bulatoviću diplomacija nije posve strana – do raspada SFRJ radio je u Saveznom sekretarijatu vanjskih poslova, i bio na privremenom radu u konzulatima u Istanbulu i Rimu.
“Orao pao, orao pao!” Mogu li SAD ovo oprostiti?
Bulatovićeve planove navodno ometaju Amerikanci, budući ga službeni Washington smatra jednom od osoba najodgovornijih za neometano paljenje američkog veleposlanstva u Beogradu u veljači 2008. Kao tadašnji šef BIA-e, Bulatović je, smatraju u SAD-u, imao informacije o pripremanju napada na veleposlanstvo, ali nije učinio ama baš ništa da to spriječi. Osim toga, SAD već godinama navodno sumnjaju da je Rade Bulatović sudjelovao u skrivanju jednog od najtraženijih haaških optuženika, ratnog zločinca Radovana Karadžića. U prilog takvim tvrdnjama ide i činjenica da je Karadžić (iliti doktor Dabić) uhićen odmah nakon Bulatovićevog odlaska s čelnog mjesta BIA-e. Amerima je to navodno više nego dovoljno da oštro prosvjeduju protiv namjere da se Bulatovića – em zaposli u MVP-u, em u diplomatskoj službi. Na potezu je sada Dačićeva Vlada, na kojoj je konačna odluka o Bulatovićevom (ne)imenovanju.
Slučaj treći:
“…E, pa ‘oće centrala da pogreši jednom, ali ne sto puta. Slušajte, druže, možda ste dobili pogrešan broj, al’ ste dobili onoga kog’ ste tražili…” Josipu Buljeviću jedan mandat više je nego dovoljan.
Jednom od rijetkih koji su odradili puni mandat u nekoj od hrvatskih obavještajnih službi, donedavnom šefu Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA) Josipu Buljeviću, navodno je obećana „utješna nagrada“ – mjesto u diplomaciji. Tvrdi se da su mu kao posebna preporuka trebali poslužiti njegovi navodno odlični odnosi s pojedinim obavještajnim čelnicima na Bliskom istoku, zbog čega je Buljevića i čekalo niže rangirano diplomatsko mjesto u nekoj od tamošnjih zemalja. No, zbog afere „Nadzor“ u kojoj on, doduše, nije ispao negativac, ali koja je podsjetila na sve propuste SOA-e u vrijeme njegovog mandata, Buljević je, izgleda, izvisio. I predsjednik države i premijer suglasili su se da je za Josipa Buljevića najbolje da ostane negdje u bespućima obavještajnog sustava u Hrvata.
