Bivši litavski predsjendik Vlade i sadašnji zastupnik u Europskom parlamentu (EP) Andrius Kubilius dobio je prošli tjedan odobrenje da postati prvi povjerenik EU-a za obranu i svemir nakon što su zastupnici Europskog parlamenta, nakon saslušanja, odobrili njegovu kandidaturu.

Iako je u našim medijima pažnja više bila usmjerena na saslušanje naše kandidatkinje za EU povjerenicu Dubravke Šuice, portal Politico posvetio je posebno izviješće rezultatima saslušanja Kubiliusa pred EP zastupnicima.

„Zaboravite na Donalda Trumpa“, poručio je Kubilius, kazavši kako „potreba Europe za jačanjem obrane ovisi o Vladimiru Putinu“. Bivši litavski premijer Andrius Kubilius je prošloga tjedna uvjerio Europski parlament da odobri njegovu kandidaturu za prvog povjerenika za obranu i svemir u EU inzistirajući da je vrijeme da se shvati prijetnja iz Moskve. „Rusi mogu proizvesti za šest mjeseci sve što Njemačka ima u svojim zalihama. To bi trebao biti signal upozorenja svima nama“, rekao je na početku trosatnog iapitivanja u Europskom parlamentu. Iako Kubilius inzistira da bi trebao biti poznat kao povjerenik za „mir“, s obzirom na to da će jačanje sposobnosti vojnog odvraćanja bloka EU biti ključno za njegov posao, u stvarnosti će novi povjerenik biti glavni pokretač obrambene industrije u sljedećih pet godina pomažući izvore novih ulaganja. „Europska unija mora trošiti puno više i daleko učinkovitije za svoju obranu“, rekao je, pozivajući se na korištenje stručnosit NATO-a za definiranje područja u kojima EU zaostaje i obvezujući se da će zemlje članice navesti da zajedno kupuju tenkove, streljivo i projektile. „Moramo trošiti više i to ne zato što je to zahtjev predsjednika Trumpa, već zbog Putina. Ne radi se samo o prebacivanju financiranja s drugog mjesta u proračunu EU-a za plaćanje dodatnog oružja“, rekao je Kubilius istaknuvši da se radi o bitnoj potrebi za značajnim dodatnim ulaganjima. Dugogodišnji zastupnik u Europskom parlamentu jasno je dao do znanja da očekuje „znatno veće financijske linije i za obranu i za svemir“ u proračunu EU.

Kad iduće godine počnu razgovori o nadolazećem sedmogodišnjem planu potrošnje, Andrius Kubilius je najavio da će biti spreman boriti se za uklanjanje značajnog jaza sa SAD-om u obrambenoj nabavi. Naravno, riječ je tu o golemom izazovu. Planovi za protuzračni obrambeni sustav vrijedan 500 milijardi eura koji pokriva cijelu EU morat će se raspraviti između glavnih gradova, koji moraju reći koliko su spremni posvetiti takvom pothvatu. Postoji i plan za kopnenu obrambenu mrežu preko Istočnog krila bloka koji će zahtijevati milijarde daljnjih ulaganja. Kubilius je procijenio kako će u sljedećem desetljeću biti potrebno oko 200 milijardi eura za infrastrukturne nadogradnje kako bi se omogućilo lako premještanje tenkova i trupa diljem EU-a cestama i željeznicom. To kontekstualizira relativno slabih 1,5 milijardi eura koji će uskoro biti u igri kao dio Europskog programa ulaganja u obranu. „Ako se želimo obraniti, moramo potrošiti najmanje 10 milijardi eura do 2028.“, rekao je Kubilius. Ta vrsta neusklađenosti izaziva teške razgovore o dugoročnim ambicijama. Samo ispunjavanje cilja NATO-a pomoglo bi do određene mjere, primijetio je Kubilius: „Kad bi svaka država EU-a potrošila 2 posto na obranu upravo sada, to bi značilo dodatnih 60 milijardi eura godišnje“. Bivši litavski premijer nije, međutim, spomenuo kontroverznu ideju o povećanju zajedničkog duga EU-a kako bi se potaknuli vojni proizvođači Unije.

EU može nešto naučiti od Ukrajine kada je u pitanju proizvodnja oružja, rekao je Kubilius zastupnicima u Europskom parlamentu. Tvrdeći da bi samohodne haubice, radni konji u ukrajinskom ratu, bile upola jeftinije da su se proizvodile u Ukrajini zbog nižih troškova proizvodnje, Kubilius je naglasio da EU može mnogo naučiti od svega, od visokotehnoloških dronova do topništva. „To su čuda koja izvodi ukrajinska industrija oružja u nastajanju. Danski model, u kojem zapadni saveznik plaća proizvodnju oružja unutar Ukrajine, a zatim donira proizvodnju Kijevu, učinkovit je način izgradnje proizvodnih kapaciteta i pomoći ratnim naporima protiv Rusije“, rekao je. „Imati industrijske kapacitete na našem tlu je neophodno, ključno je“.

Kubilius je siguran da neće biti nikakvih problema s novim glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom. Napetost je rasla posljednjih mjeseci jer se sve veća usredotočenost Europske komisije na obranu sukobila s ulogom NATO-a u vojnom planiranju u njegovom sjedištu na drugom kraju grada u Bruxellesu. Rizik od dupliciranja čak je potaknuo bivšeg glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga da ranije ove godine izda neuobičajeno hrabro upozorenje o preklapanju interesa. „Ne očekujte nikakvo natjecanje između mene i NATO-a. Ono u čemu EU može pomoći je u razvoju resursa za razvoj obrambenih planova. Mi možemo prikupiti novac, a to je ono što NATO ne može“, rekao je Kubilius. „S resursima koje sada imamo, u 10 dana koje bismo proveli čekajući da nam NATO dođe u pomoć, bili bismo okupirani“, dodao je.

Što se tiče svemira, budući europski povjerenik smatra da EU – ako želi biti dio svemirskog gospodarstva vrijednog trilijune eura – mora ponovno razmisliti o tome kako upravlja svojim svemirskim programima. Uz GPS-alternativni Galileo i mrežu za promatranje Zemlje Copernicus, Kubilius bi u prosincu trebao potpisati ugovore za sustav IRIS², kao europsku alternativu vojnoj satelitskoj konstelaciji Starlink Elona Muska. Uz to, objavit će zakon EU-a za promicanje globalnih standarda za tisuće satelita u orbiti; poticati upravljanje svemirskim podacima i ojačati obranu svemirskih sustava EU-a za „najekstremnije vojne nepredviđene situacije“. Zakon o svemiru bit će veliki dio njegove zakonodavne agende do 2025., najavio je Kubilius, i vjerojatno će postaviti standarde za suzbijanje svjetlosnog onečišćenja uzrokovanog konstelacijama mega satelita i ograničavanje emisija stakleničkih plinova i zagađenja uzrokovanog lansiranjem raketa. EU trenutno troši oko 2 milijarde eura godišnje na svemir, rekao je, ali samo održavanje usluga na postojećim programima kao što je Galileo zahtijevat će „mnogo značajnija sredstva“ iz proračuna – stoga očekujte više buke oko trošenja na svemir u narednim mjesecima. „Svemir je i dalje nedovoljno iskorišten u obrani“, ocijenio je Kubilius tijekom saslušanja pred Europskim prlamentom.