Švedski ministar obrane Peter Hultqvist predstavio je prije 10-ak dana Vladin prijedlog novog obrambenog plana za Švedsku. Dokument nazvan “Totalna obrana 2021.-2025.” (Totalförsvaret 2021.–2025.) predviđa veliki porast proračunskih izdvajanja za obranu, te masivno novo opremanje Oružanih snaga, kao i snaga civilne obrane. U razdoblju od 2021.-2025. godišnji bi proračun trebao rasti za dodatnih 79 milijardi švedskih kruna, što će u usporedbi proračuna za 2014. i onog za 2025. dati porast od 85% na usporedbi godišnjih razina obrambenih financija. Kako je kazao ministar Hultqvist, “ovo je najveći porast obrambenih sposobnosti u postotku sve tamo od ranih 1950-ih. To će biti signal švedskom narodu, ali i signal našim partnerima i našem regionalnom okruženju“. U novim obrambenim dokumentima po prvi put su navedeni i tzv. “esencijalni sigurnosni interesi” (Väsentliga Säkerhetsintressen – VSI) u opremanju. Konkretno, radi se o dva osnovna vojna projekta modernizacije koji će sami za sebe do 2032. koštati ukupno oko 180 milijardi SEK. Riječ je o: (1) dovršetku novih podmornica projekta A26, te (2) uvođenju u službu novih borbenih aviona Gripen E/F. Ovi strateški projekti su po prvi put odvojeno prikazani u obrambenim proračunima i ukupno će na njih otići oko 15% sredstava namijenjenih obrani.
Ovaj Vladin prijedlog, koji je 15. listopada otposlan pred švedski parlament (Riksdag), rezultat je sporazuma vladajućih stranaka. No kad se uzme u obzir obrambeni proračun koji aktualne 2020. iznosi oko 60 milijardi SEK, a koji bi 2025. trebao biti 89 milijardi, već je sada jasno da novaca za sve planove u ovom računu nema dovoljno, te da će se nakon 2025. godine morati dogovarati dodatne financijske injekcije ne bi li švedska obrana bila ono što švedske politika i vojska žele.
Jačanje po pojedinim granama
Švedske OS i snage visoke spremnosti na Baltiku (Photo: Joel Thungren/Swedish Armed Forces)
Predložene promjene obuhvaćaju veliku dogradnju vojnog sektora koja će obuhvatiti i uspostavu novih postrojbi, jačanje kibernetičke i informacijske obrane, te udvostručavanje godišnje kvote ročnika. Obrambenih postav švedskih Oružanih snaga bit će ojačan, među ostalim, dodavanjem dviju brigade Kopnene vojske – jedne oklopne (ukupno 3. u Švedskoj), koja bi trebala biti stacionirana oko mjesta Lund, i jedne reducirane mehanizirane koja bi trebala biti raspoređena u obranu grada Stockholma. Pri tome treba imati na umu kako brigada OS Kraljevine Švedske broji između 4.000 i 5.000 vojnika. Uz to, misli se bitno ojačati topništvo (gotovo utrostručiti broj oružja), a od 2022. uspostavit će se i 5 lokalnih obrambenih bojni specifične namjene, s otprilike 800 ljudi svaka. One bi trebale svoju operativnu sposobnost dostići nakon 2025. godine. Jedna od tih bojni bit će dodana na strateški važni otok Gotland na Baltiku, i ona će biti ojačana te mehanizirana. Još po dvije bojne trebale bi biti nanovo uspostavljene na zapadu Švedske, u regijama Svealand i Norrland. Njihova će zadaća biti osiguravanje transportnih ruta prema Norveškoj, otkuda Švedska očekuje dolazak strane vojne pomoći u slučaju nužde.
Usporedba podmorničkih klasa švedske proizvodnje (Photo: SAAB)
Što se tiče Švedske ratne mornarice, od njenih aktualnih 7 korveta njih 2 se planira modificirati u periodu od 2021.-2025., a još će 2 biti zamijenjene u periodu 2026.-2030. Uz to, brodove se misli opremiti novim naprednijim mornaričkim raketnim sustavima, kao i novom protuzračnom obranom. Broj operativnih podmornica biti će povećan od sadašnjih 4 na 5. To će se provesti zadržavanjem u službi 3 podmornice klase Gotland, dok će preostala jedna podmornica klase Södermanland biti u službi zamijenjena s dvije nove podmornice klase Blekinge. Riječ je o modernim podmornicama programa A26 koje gradi tvrtka SAAB u specijaliziranom brodogradilištu Kockums. Taj strateški važan dio švedske brodograđevne infrastrukture je 2014. godine prešao iz ruku njemačkog koncerna ThyssenKrupp u ruke švedskog SAAB-a, gdje čini SAAB Bussinnes Area Kockums (SAAB Kockums). Pored svega toga, za obranu zapadne obale Švedske bit će uspostavljena jedna amfibijska bojna u Göteborgu. Ova je luka iznimno važna za švedsku sposobnost primanja međunarodne potpore, a to je ilustrirao i ministar Hultqvist riječima: “Göteborg ima najveću luku u nordijskoj regiji i vrlo je strateški važno područje.”
JAS 39 Gripen E
Švedsko Ratno zrakoplovstvo trebalo bi zadržati dosadašnjih 6 eskadrila borbenih aviona. Pritom njih 2 će i do 2030. te nadalje biti opremljene lovcima Gripen C/D, podignutima na konfiguraciju MS20, sa sposobnošću korištenja raketa zrak-zrak Meteor i vođenih bombi GBU-39 (Small Diameter Bomb). Ovi obrambeni planovi predviđaju nabavu novih senzorskih paketa za Gripen C/D, kojima bi se zamijenila već dotrajali izvidnički podvjesni kontejneri SPK-39, i nove rakete zrak-zrak. Uz to, ministar Hultqvist je ponovo najavio i planove opremanja Zrakoplovstva novim raketnim oružjem dalekog dometa, sposobnim gađati ciljeve na kopnu. Takvo bi naoružanje uvelike otežalo posao svima onima koji bi razmišljali o napadu na Švedsku, a pružilo bi i sposobnost izvođenja udara na ciljeve u Rusiji – no ministar se ipak suzdržao ikakvih detalja konkretnijeg korištenja takvog oružja. Uvođenje nove verzije Gripena, model E/F, očekuje se nakon 2025. i postupno će tim lovcima biti opremljene 4 švedske eskadrile. Tih do sada 60 naručenih lovaca Gripen E/F za švedsko Ratno zrakoplovstvo sačinjavat će dio borbene snage koju nadležni sada procjenjuju na ukupno do 100 Gripen lovaca. Obrambeni dokumenti koji dolaze pred Riksdag trebali bi ujedno objaviti i ponešto o budućoj tehnološkoj i operativnoj suradnji Švedske s Finskom ako ta država odabere novi Gripen na svom HX-programu izbora novih borbenih aviona.
Ukupno gledano, sve ove nabave nove tehnologije i uspostave novih vojnih postrojbi trebale bi dovesti do povećanja švedskih Oružanih snaga od sadašnjih ukupno oko 60.000 pripadnika (uključujući civilne zaposlenike i pričuvu) na ukupno oko 90.000 pripadnika oko 2030. godine. Da bi se pomoglo popuniti sva ta nova radna mjesta u obrani, planira se povećati i broj osoba na obveznom služenju vojnog roka s oko 4.000 koliko ih je služilo 2019. na oko 8.000 godišnje od 2025. godine nadalje.
Smisao promjena
Ministar obrane Kraljevine Švedske Peter Hultqvist
Te promjene u vojnim aspektima obrane, kao i paralelno predstavljene dogradnje sustava civilne obrane, koje je obrazlagao švedski ministar unutarnjih poslova Mikael Damberg, stavljaju fokus na osposobljavanje Švedske da izdrži sigurnosno-političku krizu u trajanju od 3 mjeseca. Naime, po švedskim pretpostavkama, toliko vremena treba da državi u pomoć priskoče saveznici. “Koliko dugo možete izdržati u krizi ili konfliktnoj situaciji ovisi kompletno o tipu situacije o kojoj govorimo. No, naša je ambicija biti mnogo bolji nego što smo danas. I zbog toga tu alociramo ova enormna sredstva. To će utjecati na Zrakoplovstvo, Mornaricu i Kopnenu vojsku, kao i na snage Totalne obrane sa svojim civilnim dijelom“, istaknuo je ministar obrane Hultqvist.
Švedski vojnici u ophodnji na Gotlandu (Photo: Antonia Sehlstedt/Försvarsmakten)
Početkom 21. stoljeća Švedska je bila posebno zapažen primjer rastakanja obrambenog sustava u obliku svojevrsne “mirovne dividende”, što se promijenilo odlukama Riksdaga (parlamenta) 2015. godine. Postupno se krenulo u velike promjene, počelo se povećavati obrambeni proračun, ponovno nabavljati vojnu tehniku, a nanovo je uvedeno i obvezno služenje vojne obveze. Daljnji koraci ovih promjena traže masivna novčana sredstva i bili su vrlo žestoko raspravljanom političkom temom tijekom prošle zime. Neslaganja na švedskoj političkoj sceni oko točnih okvira plana “Totalna obrana 2021.-2025.” bila bi i mnogo vidljivija da se nisu našla temeljito zasjenjena korona-krizom. Naime, prošle zime bilo je ustanovljeno da nedostatno planirano odvajanje novčanih sredstava dozvoljava provedbu tek oko pola planiranih programa naoružavanja. U svibnju ove godine to je preraslo u pravu krizu na razini velikih političkih stranaka i tek krajem ljeta – pred početak proračunskih rasprava – ovaj je problem politički riješen. Tada je postalo jasno da će sektor obrane dobiti u ovoj godini dodatnih 13 milijardi SEK i to je usuglašeno na razini vladajuće koalicije, koja se nada i široj potpori u parlamentu. Dok oporba načelno podržava ove obrambene reforme, još nisu sigurni da će i zaista glasati za njih u parlamentu. Razlog za oklijevanje nalaze u traženju dodatnih informacija o planiranom utrošku novca u periodu do 2030., te propitivanju balansa između operativnih postrojbi i sustava potpore, budući da se zalažu za dugotrajnu održivost Oružanih snaga. Posebno ih brine da bi naglasak na investiranje u borbene postrojbe mogao biti praćen izostankom razvoja odgovarajuće potpore, što je loša opcija na koju su do sada već upozoravale i same švedske Oružane snage.
