Balkanske su se države susrele u Beču 24. veljače, ne bi li raspravile moguća rješenja izbjegličke krize u regiji Zapadnog Balkana, uključujući tu i moguće zatvaranje granica. Grčka nije bila pozvana. Sastanak na kojem su od austrijskih ministara vanjskih i unutarnjih poslova (oboje sklonih Europskoj pučkoj stranci), bile ugošćene Albanija, Bosna, Bugarska, Kosovo, Hrvatska, Makedonija, Crna Gora, Srbija i Slovenija, izazvao je burne reakcije iz službene Atene, koja je opozvala svog veleposlanika iz Beča.

Grčki ministar Ioannis Mouzalas

Grčki ministar vanjskih poslova ovaj je sastanak nazvao “jednostranim i uopće ne prijateljskim“, optuživši austrijsku Vladu za pokušaj potkopavanja napora za postizanje zajedničkog europskog rješenja ove krize. “Austrija će uskoro shvatiti da je njeno ponašanje tijekom izbjegličke krize bila jedna enormna greška“, izjavio je nedavno grčki ministar zadužen za imigracijsku politiku  Ioannis Mouzalas za EurActiv Grčka.

Tjedan dana kasnije (1. ožujka), sastali su se u Beogradu šefovi policija četiri balkanske države – Makedonije, Srbije, Hrvatske i Slovenije – zajedno s Austrijom, predstavnicima Nizozemske kao zemlje-predsjedateljice EU, i Mađarske. Vlasti iz Atene također su bile pozvane, ali su odbile sudjelovati.

Dokument

Makedonija je tom prilikom prema više država otposlala detaljno, 12 stranica dugo pismo u kojem je opisala svoje potrebe, ne bi li zadržala pod punom kontrolom svoje južne granice. Taj dokument, u kojeg je EurActiv dobio uvid, govori da će ta država trebati građevinske strojeve za gradnju fortifikacija na svojim južnim granicama, te materijal za konstruiranje 300 kilometara duge sigurnosne ograde i izgradnju kampa pogodnog za smještaj 400 osoba. Uz to, ona je također tražila i opremu pogodnu za uporabu pri kontroli masa ljudi, kao i novac za potpuno pokrivanje mjesečnih troškova osoblja, vozila, te tehničkih sposobnosti vojske.

Reakcije

Komentirajući ovaj dokument, izvori su izjavili za EurActiv da su neke države članice EU spremne opskrbiti Makedoniju sa zahtijevanom opremom, ujedno naglašavajući da tu “mogu važiti neka ograničenja“. Na primjer, u Austriji je opskrbljivanje drugih država vojnom opremom ograničeno zakonom i podvrgnuto potrebi parlamentarnog odobravanja.

U tom dokumentu Skopje također traži i slanje policijskih službenika u tu državu. Austrijsko Ministarstvo unutarnjih poslova već je otposlalo 7 policijskih službenika na granicu Grčke i Makedonije, ujedno obznanjujući na konferenciji u Beču da taj kontingent može biti povećan do ukupno 20 osoba, što je prilično skroman broj ako se u obzir uzme dužina predložene sigurnosne ograde.

Strah od zloporabe

Prema istim izvorima, pravni se stručnjaci pribojavaju da bi tako dana oprema mogla biti korištena i za represiju unutar Makedonije, pred bitne prijevremene izbore zakazane za mjesec lipanj. “Teško je zamisliti da će Hrvatska, Slovenija ili Austrija otposlati ikakvu opremu ako ne budu sigurne da ona neće biti korištena u svrhe unutarnje represije“, izvjestili su EurActiv. U aneksu broj 4. “Oprema za kontrolu masa”, Makedonija traži posebne granate (šok, s gumenim kuglicama), suzavac i raspršivače pogodne za djelovanje u kontroli nemira.

Politička situacija u toj balkanskoj državi je osjetljiva, uz velike napetosti između vlasti i oporbe. Izvanredni parlamentarni izbori, početno dogovoreni za 24. travnja, odgođeni su do 5. lipnja, nakon što je glavna oporbena stranka Socijalno Demokratska Unija Makedonije (SDSM) zaprijetila da će ih bojkotirati, tvrdeći da oni ne mogu biti slobodni i pošteni.

To glasovanje predstavlja dio sporazuma poduprtog od Europske unije, postignutog prošle godine između vlasti i oporbe – kojim su prekinuti višemjesečni politički nemiri u toj republici bivše Jugoslavije s oko 2,1 milijun stanovnika.

Stav Srbije

Prema NATO diplomatima i dodatnim dokumentima u koje je EurActiv imao uvida, službeni Beograd je još 17. prosinca prošle godine zatražio pomoć u izlaženju na kraj s ovom izbjegličkom krizom. Za razliku od makedonske politike “zatvorene granice”, Srbija je tražila humanitarnu pomoć kroz NATO Koordinacijski centar za odgovor na krize (NATO Disaster Response Coordination Centre).

Srbija je tranzitna zemlja na ruti kroz Zapadni Balkan, i primala je znatan broj izbjeglica iz Makedonije. Dokument opisuje mjere koje je poduzela Vlada Srbije, kao i pomoć pruženu od NATO saveza. Tu je značajno napomenuti da je Portugal putem EU mehanizma civilne zaštite (EU Civil Protection Mechanism) poslao 300 setova posteljine i 20 zimskih šatora pojedinačnog kapaciteta od 6 do 8 osoba. Nizozemska je dostavila 3.850 vreća za spavanje, a Ujedinjeno Kraljevstvo je ponudilo 276 šatora. I Sjedinjene Američke Države su ponudile pomoć sadržanu u dvije pošiljke humanitarne pomoći, dostavljene 26. siječnja i 1. veljače ove godine.

Ovaj je tekst autor Sarantis Michalopoulos objavio 4. ožujka 2016. godine na portalu EurActiv Grčka (https://www.euractiv.com/), pod naslovom “Leaked Skopje letter exposes ‘closed border’ coalition”. U svom originalnom obliku dostupan je na internet adresi: http://www.euractiv.com/section/global-europe/news/leaked-skopje-letter-exposes-closed-borders-coalition/