Obrana u EU nakon BREXIT-a

 

Počela se ocrtavati široka nova europska vojna strategija koja obuhvaća Veliku Britaniju nakon BREXIT-a, s Francuskom u centru, često uključujući pregovaranja daleko od svjetla bruxelleskih reflektora, a sada i kao na jednom EU sastanku visoke razine, bez britanskog ministra obrane.

Neformalni sastanak ministara obrane zemalja EU, 4. i 5. svibnja 2018. u Sofiji

Bez obzira na zastoj po pitanju načina započinjanja formalnih pregovora s Britanijom o novim obrambenim i sigurnosnim odnosima, Francuska nastoji pokrenuti postupak s dva usporedna kolosjeka – o kojem se razgovaralo i tijekom nedavnog sastanka obrambenih ministara EU, održanom 5. svibnja u Sofiji, glavnome gradu Bugarske – na kojem, doduše, britanski ministar Gavin Williamson nije sudjelovao. Francuska podupire veću ulogu Španjolske u EU vojnim misijama ne bi li se time popunila praznina koja će nastati odlaskom Velike Britanije, dok će se Londonu ponuditi mjesto u novim europskim “intervencijskim snagama” pod francuskim vodstvom ne bi li se Britaniju pak zadržalo u sustavu vojne suradnje. U međuvremenu, skupina britanskih bliskih EU saveznika, predvođena Nizozemskom i Belgijom, potpisala je u Sofiji dokument kojim se radi na što bržem uključivanju Velike Britanije u novi europski obrambeni sporazum, usuglašenom u prosincu. To bi britanskoj industriji dopustilo pristup do vrlo isplativih EU vojnih projekata, iako na selektivnoj osnovi.

Španjolska i Estonija su izjavile i da žele vidjeti Veliku Britaniju u okviru satelitskog programa Galileo, kojeg EU razvija kao odgovor na američki Globalni sustav pozicioniranja (GPS), usprkos pravila koja brane dijeljenje pojedinih vrijednih podataka s državama koje nisu EU-članice. “Moramo izbjeći lom (odnosa s Britanijom)“, kazala je za agenciju Reuters španjolska ministrica obrane Maria Dolores de Cospedal. Njezin kolega, Šveđanin Peter Hultqvist, imao je sličnu poruku: “Važno je da Britanija bude uključena u buduće sigurnosne suradnje u Europi“. Ovakva podrška odražava prepoznavanje činjenice da se EU ne može obraniti od ruskih i drugih oružanih prijetnji bez Velike Britanije, koja je s Francuskom najveća sigurnosna sila. Što se nje tiče, Britanija bi postala ranjivija bez kontinuiranog pristupa EU obavještajnim strukturama i bazama podataka.

Samo za članove

Formalni pregovori između EU i Velike Britanije o sigurnosnim odnosima nakon BREXIT-a još nisu započeli, usprkos pozivima britanske premijerke Therese May da se sporazum o obrani i sigurnosti zaključi do 2019. godine. Naime, Velika Britanija napušta EU 29. ožujka 2019. godine. Dok dužnosnici EU kažu kako Britanija mora izaći s detaljnim prijedlogom pred Michela Barniera, pregovarača Europske komisije za BREXIT, iz Londona tvrde kako su oni već predstavili dokument s načelnim stavovima, i zato žele preći na izradu sporazuma. “Budući sigurnosni sporazum zvuči logično, budući da nitko ne želi crnu rupu na prostoru Europe, koju bi mogli iskoristiti razni nasilnici“, izjavio je jedan viši dužnosnik EU. “No ta logika ne čini postizanje sporazuma iole jednostavnijim“.

Dio postojećih osjetljivosti potiče iz godina britanskog blokiranja EU obrambene suradnje, zasnovane na strahu od EU vojske, kao i na EU pravilima koja ograničavaju pristup za ne-EU države do pojedinih tijela Europske unije, kao što je to policijska agencija Europol. Dok BREXIT uklanja dio prepreka za takvu suradnju, EU se usuglasila oko novog obrambenog sporazuma i planira osnivanje fonda za naoružanje u vrijednosti od 5,5 milijardi eura (6,6 milijardi USD). Od 2021. godine po prvi put će se iz zajedničkog proračuna EU financirati obrambena istraživanja. Velika Britanija, bojeći se da bi mogla završiti isključena iz toga, tvrdi kako bi mogla uplaćivati u ovaj fond. Ona također želi i ulogu u Europskoj obrambenoj agenciji (European Defence Agency), koja vladama država EU pomaže razvijati naoružanje.

Europska komisija je naglašavala kako čitav ovaj blok ima status kluba otvorenog samo za članove, vidjevši tu Britaniju kao neku vanjsku treću stranku. EU metropole tu nastoje postići neko bolje suglasje. “Mnogo je ideja na stolu i sada je na EU vladama da pronađu rješenje“, kazao je za Reuters Juri Luik, ministar obrane Estonije, naglašavajući kako se “čvrsta obrana” uvijek temeljila na koordinaciji među državama. No, upravo će Komisija biti ona koja pregovara s Londonom.

Neka uđu Španjolska, Francuska

Pri tome, Francuska ne čeka. I Španjolska tu vidi šansu. Madrid ima podršku Pariza za preuzimanje dosadašnjeg britanskog zapovijedanja EU pomorskom misijom kod Roga Afrike, poznatom po nazivu Atalanta, ne bi li je vodili iz svoje pomorske baze Rota u južnoj Španjolskoj. Francuska pomorska baza u Brestu također bi tu bila uključena. “Naš je vrlo pažljivo razrađen prijedlog, s ugrađenim određenim bazičnim garancijama, budući je Španjolska jedina država s neprekinutom prisutnošću u Atalanti“, rekla je Cospedal, koja je na tu temu diskutirala i sa svojom francuskom kolegicom Florence Parly u Sofiji. I Italija također nastoji zadobiti zapovjedništvo nad Atalantom. Vlade EU o tome trebaju odlučiti u lipnju.

Španjolska se nada u Roti ugostiti i jedno od ukupno pet vojnih “operativnih zapovjedništava” Europske unije, zamjenjujući time britansku bazu Northwood kraj Londona. Francuska, Njemačka, Italija i Grčka ugošćuju preostala četiri takva zapovjedništva. Francuski predsjednik Emmanuel Macron se nada idućeg mjeseca postići sporazum oko formiranja koalicije 10 država, uključujući i Veliku Britaniju, koju se nazvalo Europskom intervencijskom inicijativom. Iz Pariza tvrde kako će ona predstavljati jednu bitno fleksibilniju, odlučniju snagu od dosad postojećih EU borbenih skupina, koje nikad nisu bile korištene. Predstavljajući Veliku Britaniju na razgovorima u Sofiji, zamjenik ministra obrane Frederick Curzon je izjavio kako bi uključivanje službenog Londona u takve snage pomoglo pri traženju “dubljeg i posebnog partnerstva” u obrani i sigurnosti.

 

*Ovaj tekst je autor Robin Emmott 7. svibnja 2018. godine objavio na portalu agencije Reuters (https://www.reuters.com/), pod originalnim naslovom „Analysis: EU defences post-Brexit starting to take shape“. Članak je u izvorniku dostupan na internetskoj adresi: https://www.reuters.com/article/us-britain-eu-defence/eu-defenses-post-brexit-starting-to-take-shape-idUSKBN1I8117

 

Content Protected Using Blog Protector By: PcDrome.