Nakon uvjerljivog poraza Viktora Orbana na nedavnim parlamentarnim izborima u Mađarskoj, nakon koje su iz Mađarske prema Europskoj uniji počeli puhati novi vjetrovi, počele su se nazirati i promjene koje se odnose i na mađarske Oružane snage. Kako je objavio Euronews, Mađarima se, naime, smiješi otvaranje europskog programa SAFE ukoliko revidiraju dosadašnji plan antieuropskog premijera Viktora Orbana.

Tim pobjednika izbora, budućeg premijera Pétera Magyara, ponovno analizira mađarski obrambeni plan za SAFE vrijedan 16 milijardi eura koji je podnijela sada već debelo poražena Orbánova vlada, Kao glavni razlog nove procjene navodi se rizik od korupcije. Revizija ciljeva i opsega plana u skladu s prioritetima nove mađarske vlade je moguća, a Europska komisija pristala je na njihov zahtjev da ga se pregleda i procijeni prije poduzimanja daljnjih koraka.

U igri 16, 2 milijarde eura

Shema obrambenih zajmova s ​​niskim kamatama pokrenuta je prošle godine u Bruxellesu kako bi se ojačala obrambena industrija i vojna spremnost diljem EU kao odgovor na prijetnju koju predstavlja Rusija. SAFE će raspodijeliti 150 milijardi eura među 19 država članica. Mađarska je prošlog prosinca podnijela svoj plan, vrijedan 16,2 milijarde eura, u kojem se detaljno opisuju obrambeni projekti i projekti dvojne namjene. Budući da Komisija još nije odobrila taj prijedlog, stručnjaci iz nove mađarske vlade sada ga proučavaju i mogu predložiti promjene, napominje Euronews.

„Kritički ćemo pregledati popis koji je podnijela odlazeća vlada i donijeti odluke na temelju stvarnih potreba i procjene rizika od korupcije“, rekao je izvor iz stranke Tisza za Euronews pod uvjetom anonimnosti. Razumije se da se spomenuti rizici od korupcije odnose na mađarske industrijske interese povezane s odlazećom vladom Viktora Orbána. Nacionalni planovi podneseni Europskoj komisiji tretiraju se kao povjerljivi s obzirom na njihovu osjetljivu prirodu. „Komisija je, naravno, otvorena za suradnju s novom vladom po pitanju mađarskog plana za SAFE “, rekao je glasnogovornik Komisije Thomas Regnier za Euronews, dodajući da je procjena mađarskog obrambenog plana još uvijek u tijeku i da će biti odobrena kada bude spremna.

Mađarski plan posljednji u redu

U ožujku je Europska komisija odobrila češki i francuski nacionalni plan SAFE, ostavljajući mađarski podnesak kao posljednji neriješeni slučaj. Stav Komisije u to vrijeme odražavao je njezin trenutni stav: da plan još nije spreman za odobrenje. Mađarska je potom pisala EK tražeći ažuriranje o statusu podneska, a Komisija je odgovorila inzistirajući da su potrebne revizije. Mađarski iznos od 16,2 milijarde eura bio je među tri najveća zahtjeva, iza Poljske i Rumunjske, i premašio je francusku alokaciju – Pariz je tražio “samo” 15,1 milijardu eura. Mađarski diplomati upoznati s tim pitanjem tvrde da je odgoda bila politički motivirana i da je Budimpešta ispunila sve potrebne kriterije za pozitivnu ocjenu.

Dosadašnji ministar obrane Kristóf Szalay-Bobrovniczky podnio je Europskoj komisiji ambiciozan plan

“Gledajući vremenski okvir, Komisija je početkom veljače odlučila da neće odobriti mađarski plan prije izbora. Do tada je postupak slijedio isti obrazac kao i s drugim državama članicama“, rekao je visoki mađarski dužnosnik za Euronews pod uvjetom anonimnosti. „Nakon toga, Komisija je potpuno utihnula: bez povratnih informacija, bez pitanja, bez opravdanja – čak ni bez odgovora na službene upite. Ovo nije redoviti postupak; to je očita politička blokada“, dodao je dužnosnik. Komisija je ovog tjedna odbacila optužbe da je plan za SAFE Orbánove vlade zaustavljen iz političkih razloga. „Odlučno pobijam sugestiju da je blokiran iz političkih razloga. Nismo blokirali nijedan plan za SAFE“, rekao je glasnogovornik Regnier, napominjući da je od Mađarske zatražena revizija.

Istodobno, europska agencija za borbu protiv prevara OLAF u svom godišnjem izvješću apostrofira upravo sve veći broj dojava o „nepravilnostima u području obrane, posebno u istraživačkim projektima ili nabavi“. „Ako više ulažemo u obranu, vidjet ćete više prijevara ili više slučajeva u obrani“, rekao je Petr Klement, koji je u veljači preuzeo dužnost direktora OLAF-a. OLAF istražuje prevare i nepravilnosti povezane sa zajedničkim proračunom EU-a, koji države članice koriste za financiranje sve većeg broja obrambenih projekata, posebno od ruske invazije na Ukrajinu 2022. To uključuje program od 500 milijuna eura za financiranje streljiva, 150 milijardi eura obrambenih kredita SAFE i program obrambene industrije od 1,5 milijardi eura. „Budući da je ovo novac europskih građana i budući da je Olaf zadužen za zaštitu financijskih interesa, snažno smo predani i na oprezu smo“, rekao je Klement, dodajući da se to odnosi i na nadolazeći proračun EU-a od 2 bilijuna eura, o kojem se trenutno pregovara: „Magnet za prevarante, magnet za kriminalce… je sam novac“, zaključio je Klement.

Visoka delegacija EU posjetila već Budimpeštu

Tijekom vikenda, visoka delegacija Europske komisije otputovala je u Budimpeštu na početne neformalne razgovore s dužnosnicima iz nadolazećeg mađarskog tima. Šef kabineta Ursule von der Leyen, Björn Seibert, predvodio je delegaciju EU, u kojoj je bilo nekoliko glavnih direktora. Posjet je bio značajan s obzirom na to da su se razgovori vodili s dužnosnicima Stranke Tisza koji još nisu preuzeli formalnu  vlast. Iako glavni direktor za obrambenu industriju i svemir, Timo Pesonen, nije bio prisutan, mađarski plan SAFE bio je dio rasprava. Nakon sastanka, obje strane izrazile su spremnost da riješe pitanje zamrznutih mađarskih sredstava – u vrijednosti od 17 milijardi eura od ukupno 27 milijardi eura namijenjenih Mađarskoj u tekućem proračunskom razdoblju. Naime, donedavni mađarski euro-parlamentarac, a sadašnji mandatar Magyar i predsjednica Komisije von der Leyen prethodno su se dogovorili o uspostavljanju izravnog komunikacijskog kanala između svojih timova kako bi radili na deblokiranju tih sredstava.

Prema informacijama Euronewsa, Mađarska bi mogla izgubiti 10 milijardi eura sredstava za oporavak ako se dogovor ne postigne do kraja kolovoza. Oslobađanje zamrznutih sredstava EU – koje je Bruxelles blokirao tijekom Orbánove vlade zbog zabrinutosti oko vladavine prava i borbe protiv korupcije – bilo je središnje obećanje Magyarove izborne kampanje.

Budući premijer i budući ministar obrane Mađarske

U utorak 21. travnja Péter Magyar je objavio imena prvih 7 kandidata za ministre u svojoj budućoj vladi. Riječ je o ljudima koji su kao budući ministri vodili i izbornu kampanju – među njima i budući ministar obrane, general-pukovnik Romulusz Ruszin-Szendi. Radi se o bivšem načelniku Glavnog stožera mađarskih Oružanih snaga, najmlađem u povijesti mađarske vojske, koji je nakon samo 2 godine mandata smijenjen zbog sukoba s vladajućom strankom. Službeni razlog Orbanovog ministra obrane Kristófa Szalay-Bobrovniczkog bilo je tzv. “pomlađivanje vojske”, koje je pomelo nekoliko stotina visokih časnika. Iako su mu naknadno pokušavali prišiti određene afere, ništa se od toga nije “primilo”, niti sudski procesuiralo. Odmah nakon što ga je Magyar promovirao kao jednog od svojih budućih ministara, Ruszin-Szendi je javno poslao poruku Oružanim snagama:

“Moj prvi i najvažniji cilj je jasan: vratiti moral vojnika. Usredotočeni smo na vojnike i sve one koji su predani nacionalnoj obrani. Snaga vojske ne mjeri se samo njezinim sredstvima, već i njezinim vojnicima, njihovim stavom, njihovom vjerom i njihovim jedinstvom.”