Münchenska sigurnosna konferencija – forum stvoren tijekom Hladnog rata za diskutiranje sigurnosnih prijetnji i izazova – nikad nije bila priredba za plašljive, pa ipak raspoloženje na ovogodišnjem skupu, 55. po redu, najbolje bi se opisalo kao pogrebno.
Dugo vremena izlog za prikazivanje solidarnosti post-ratnog zapadnog savezništva i američke trajne predanosti europskoj sigurnosti, ovogodišnja konferencija više je ličila na transatlantski reality-show. „Ljudi ne razgovaraju međusobno, niti jedni mimo drugih, već govore jedni kroz druge“, kazala je Ana Palacio, bivša španjolska ministrica vanjskih poslova koja na ovu konferenciju redovito dolazi već više od 20 godina.
Nije tajna da se Europljani i Amerikanci (dakle, Trumpova adminstracija) razilaze po pitanju mnogih tema s dugačke liste koja uključuje iranski nuklearni sporazum, politiku očuvanja klime, trgovinu i obveze prema NATO savezu. Pa ipak, interakcija ove dvije strane u Münchenu – koja je graničila s otrovnim, i javno i iza zavjesa – ostavila je neke sudionike da upozoravaju kako otuđenje prijeti ugroziti i čitav transatlantski sigurnosni savez u vrijeme rastuće nestabilnosti.
James Stavridis, umirovljeni američki admiral koji je obnašao i dužnost vrhovnog zapovjednika NATO snaga do 2013. kaže da je paraliza Saveza bila najočitija ondje gdje si je to najteže dozvoliti: hibridno ratovanje, to područje oko kojeg se svi slažu da nosi najopasnije prijetnje stabilnosti demokratskih sustava. (Hibridno ratovanje uključuje kibernetičke napade i dezinformiranje, taktike za koje zapadne prijestolnice optužuju Rusiju da ih je koristila tijekom američkih predsjedničkih izbora 2016. i pred britanski referendum o Brexitu.)
„Po pitanju kibernetičke sigurnosti možda je najveća neravnoteža između razine prijetnji i razine spremnosti“, rekao je Stavridis.
Merkel vs. Pence
Podsjetnik na to koliko se zapravo proširio transatlantski jaz dan je u subotu, na dan koji predstavlja tradicionalni vrhunac ove konferencije, kada su se jedno za drugim publici obratili njemačka kancelarka Angela Merkel i američki potpredsjednik Mike Pence.
Merkel, koja je tu govorila prva, iznijela je strastvenu obranu svog pristupa vanjskoj politici, posebice svoje predanosti multilateralizmu, na pravu zasnovanom redu i diplomaciji. Također se izjasnila kako ne dolazi u obzir da Europa napusti sporazum s Iranom, kako je Pence zahtijevao.
Ali ono što je bilo posebno primjetno u njenom govoru bila je činjenica da je kancelarka odustala od svoje uobičajene pažljivosti ne bi li u vrlo jasnim pojmovima progovorila o napetostima sa Sjedinjenim Američkim Državama.
„Ako smo ozbiljno po pitanju transatlantskog partnerstva, za mene kao njemačku kancelarku nije jednostavno pročitati … da američko Ministarstvo trgovine očigledno smatra njemačke i europske automobile prijetnjom nacionalnoj sigurnosti SAD-a“, kazala je Merkel.
I dok je Ivanka Trump gledala iz publike, njemačka kancelarka je nastavila: „Gledajte, mi smo ponosni na naše automobile i treba nam biti dozvoljeno da i budemo. A ti automobili se proizvode u SAD-u. Najveća BMW tvornica je u South Carolini, a ne u Bavarskoj“.
Merkel, koja je također iznijela i detaljnu obranu njemačkih doprinosa NATO savezu, zaradila je glasne ovacije na kraju svog obraćanja, koje je čitavo imalo ton oproštajnog govora.
Za pretežito europsku publiku, kojoj se sviđa ovakva politika Merkel, i duboko je skeptična prema agresivnom pristupu vanjskoj politici kakvog prakticira Donald Trump, riječi njemačke kancelarke djelovale su kao melem, kojeg su neki proglasili i najboljim govorom kojeg je ona ikad održala. No taj govornički sjaj nije dugo potrajao.
„Činjenica je da mnogi od naših NATO saveznika još imaju mnogo za napraviti“, rekao je okupljenima Pence u prolasku kroz listu američkih prigovora svojim partnerima, dok je istodobno i uzdizao Savez. „Mi nećemo mirno stajati dok NATO saveznice kupuju oružje od naših protivnika“, kazao je, u očiglednom osvrtu na plan Turske da kupi ruski sustav S-400 za proturaketnu obranu. „Mi ne možemo jamčiti obranu Zapada ako naši saveznici postanu ovisni o Istoku“.
Iran u fokusu
Pence je dotakao i mračnije tonove, govoreći kako iranska retorika o Izraelu sa sobom nosi odjeke iz holokausta te prepričavajući svoj posjet Auschwitzu u petak.
„Kad autoritarni režimi iznose gadnu antisemitsku mržnju i prijetnje nasiljem moramo takve njihove riječi uzeti za ozbiljno“, kazao je Pence, u svojoj vrlo prozirno prikrivenoj kritici Europe koja nastavlja poslovati s Iranom, usprkos sankcijama SAD-a. Penceov govor, koji je završio s „Bog blagoslovio Sjedinjene Američke Države“, loše je sjeo publici.
„On je zvučao više kao da govori na nekom od Trumpovih skupova, a ne pred transatlanticistima u Europi“, primijetila je Amanda Sloat, starija članica američkog think-tanka Brookings Institution.
Pred ovu konferenciju Europljani su se nadali da bi s dolaskom dosad najveće delegacije iz SAD-a ovo okupljanje moglo predstavljati nekakvu prijelomnu točku. Ali čak i velika Kongresna delegacija, koja je uključivala mnoge demokrate, nije mogla sakriti činjenicu da vanjska politika SAD-a ostaje čvrsto u rukama Donalda Trumpa.
Ako je ovogodišnja tema – „Velika slagalica: tko će sakupiti komadiće?“ – bila pokušaj organizatora da ohrabri jedinstvo namjera, to nije uspjelo. „Ideja da se tu radi o pozivu na akciju – a što da se točno radi?“, pitala se Palacio. „Mi ne znamo što nam je raditi“.
*Gosti autori su , koji su 16. veljače 2019. godine na novinskom portalu „Politico EU“ (https://www.politico.eu/) objavili tekst „Munich Insecurity Conference“. Original ovog članka dostupan je na: https://www.politico.eu/article/munich-security-conference-angela-merkel-mike-pence/
