Ovih dana svjedočimo dramatičnoj prekretnici u sigurnosnoj i geopolitičkoj situaciji u Europi koja očito redefinira svoj odnos prema SAD-u, a potaknuta nedavnim potezima američkog predsjednika Trumpa. Tako je u utorak, 25. veljače britanski premijer Keir Starmer najavio da će se potrošnja za obranu povećati na 2,5% BDP-a do 2027. – brže nego što je vlada planirala. Poticaj će se financirati smanjenjem proračuna za inozemnu pomoć, rekao je u Donjem domu britanskog parlamenta premijer Ujedinjenog Kraljevstva objašnjavajući promjene u potrošnji za obranu te naglasio da je to najveće trajno povećanje potrošnje za obranu od Hladnog rata. “Putinova agresija ne prestaje u Ukrajini”, rekao je i dodao kako “ruski špijunski brodovi prijete našim vodama, ruski zrakoplovi ulaze u naš zračni prostor, ruski kibernetički napadi pogodili su naš NHS, a prije samo sedam godina dogodio se ruski napad kemijskim oružjem usred bijela dana na ulicama Salisburyja“.
Ocijenio je kako ova vremena zahtijevaju ujedinjenu Britaniju zbog čega se moraju upotrijebiti svi resursi za postizanje sigurnosti. Britanski mediji koji su prenijeli Starmerove riječi napominju kako „premijer upozorava da se ‘sve promijenilo’ nakon što je najavio povećanje potrošnje za obranu“. U neočekivanoj izjavi uoči razgovora s Donaldom Trumpom u Bijeloj kući Starmer je rekao: “Ispunit ćemo svoju obvezu da potrošimo 2,5% BDP-a na obranu, ali ćemo to unaprijediti kako bismo dosegli tu razinu 2027. I to ćemo zadržati do kraja ovog parlamenta”. Starmer objašnjava da to znači trošenje 13,4 milijarde funti više na obranu svake godine od 2027., što označava najveće povećanje od Hladnog rata. On dodaje i da će Ujedinjeno Kraljevstvo prepoznati doprinos obavještajnih službi, što znači da će “svi zajedno trošiti 2,6% na našu obranu od 2027. godine“. Ali, kaže Starmer, Zapad “mora ići dalje” najavivši i planove – ovisno o ekonomskim i fiskalnim uvjetima – za povećanje potrošnje za obranu od 3% BDP-a u sljedećem mandatu. Vlada je planirala zacrtati “put” za postizanje 2,5% (porast s oko 2,3%) putem strateškog obrambenog pregleda u proljeće, ali je bila pod pritiskom da to ubrza otkako je američki predsjednik započeo razgovore s Vladimirom Putinom o okončanju rata u Ukrajini. Taj razvoj događaja doveo je do toga da su europski čelnici bili prisiljeni početi oštro govoriti o obrani, uz upozorenje Trumpove administracije da se kontinent više ne može oslanjati na američku potporu.
Trump je pozvao saveznike u NATO-u da krenu prema trošenju 5% nacionalnog dohotka na obranu – više nego čak i SAD sada.
Uoči puta britanskog premijera u SAD, na razgovor s američkom predsjednikom Trumpom stigao je francuski predsjednik Emanuel Macron. U utorak je britanski The Telegraph objavio da je Francuska spremna upotrijebiti svoj nuklearni arsenal kako bi zaštitila Europu. Borbeni zrakoplovi naoružani nuklearnim oružjem mogli bi biti raspoređeni u Njemačku dok Sjedinjene Američke Države prijete povlačenjem svojih snaga s europskog kontinenta. Navodno je i Friedrich Merz, koji će postati novi njemački kancelar nakon pobjede na nedjeljnim izborima, pozvao Britaniju i Francusku da prošire svoj “nuklearni kišobran” nad Europom kako bi se osigurala veća neovisnost Europe od SAD pod vodstvom Donalda Trumpa. Jedan francuski dužnosnik izjavio je The Telegraphu kako bi slanje borbenih zrakoplova s nuklearnim naoružanjem poslalo jasnu poruku Vladimiru Putinu, dok su diplomati u Berlinu ocijenili da bi taj potez mogao izvršiti pritisak na Sir Keira Starmera da učini isto. “Raspoređivanje nekoliko francuskih nuklearnih borbenih zrakoplova u Njemačkoj ne bi trebalo biti teško i poslalo bi snažnu poruku“, rekao je izvor.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron razgovarao je s Merzom u nedjelju navečer, prije nego što je otputovao u Washington kako bi u Bijeloj kući Donaldu Trumpu predstavio svoj plan za europsku sigurnost i obranu Ukrajine. Povodom summita održanog na treću godišnjicu rata, američki predsjednik sugerirao je da SAD neće pružiti sigurnosna jamstva Ukrajini nakon potpisivanja mirovnog sporazuma. Govoreći zajedno s Trumpom na press-konferenciji, Macron je naglasio da mir “ne smije biti kapitulacija Ukrajine” te je pozvao Europljane da više pridonesu sigurnosti kontinenta. U međuvremenu, SAD se sukobio sa svojim europskim saveznicima oko rezolucije UN-a o ratu u Ukrajini. Washington je glasao zajedno s Rusijom protiv prijedloga koji je osudio Putinov rat i pozvao na povlačenje njegovih snaga. Britanski premijer podržava europske čelnike, a ne Trumpa u vezi s rješenjem rata u Ukrajini te želi potpisati sigurnosni i obrambeni pakt s Europskom unijom. “Ako Francuzi odluče postaviti nuklearni štit u Njemačkoj, to bi zaista moglo povećati pritisak na Britance da učine isto“, rekao je diplomat.
Izvor za ovaj britanski list navodi i kako bi zahtjev vjerojatno bio formalno postavljen tek ako bi Amerikanci povukli svoj nuklearni arsenal iz Njemačke. Vjeruje se da Francuska ima oko 300 nuklearnih projektila u sklopu svog programa “Force de dissuasion2, s mogućnošću lansiranja s mora i iz zraka. Britanski nuklearni program Trident uključuje četiri podmornice klase Vanguard, koje mogu nositi do 16 bojevih glava svaka.
Obraćajući se svjetskim čelnicima videovezom na summitu u Kijevu povodom treće godišnjice ruske invazije, Sir Keir Starmer izjavio je da “Moskva ne drži sve karte u ovom ratu“. Dodao je da je Britanija “spremna i voljna” podržati budući mirovni sporazum s “vojnicima na terenu“, za razliku od Sjedinjenih Američkih Država.
