U 27 zemalja-članica EU prošle je godine registrirana 301 tisuća tražitelja azila, za razliku od 2010. godine kada ih je bilo 250 tisuća. Od 301 tisuće osoba, čak 90 posto novih je tražitelja, i tek 10 posto ponovnih tražitelja azila, kažu najnoviji podaci Eurostata.
Većina osoba koje se nadaju azilu dolazi iz Afganistana (čak 28 tisuća ili 9% od ukupnog broja aplikanata), potom slijede Rusija (18 200), Pakistan (15 700), Irak (15 200) i Srbija (13 900). Najpoželjnija nova domovina je Francuska (čak 56 300 molbi za azil), pa Njemačka, Italija, Belgija, Švedska, Velika Britanija, Nizozemska, Austrija, Grčka i Poljska.
U pojedinim državama EU velika je koncentracija tražitelja azila iz samo jedne zemlje. Najveću koncentraciju bilježi Poljska, gdje 63% svih zahtjeva za azil dolazi od ruskih građana, potom Latvija (52% iz Gruzije), Luksemburg (44% iz Srbije), Litva (43% iz Gruzije), Bugarska (39% iz Iraka) i Mađarska (38% iz Afganistana). Lihtenštajn je također prilično poželjan – tamo je azil zatražilo najviše osoba s Kosova, iz Rusije i iz Srbije, no zemlja snova za stanovnike republika bivše Jugoslavije ipak je Luksemburg. Uz građane Srbije, u toj bi se zemlji najradije skrasili i Kosovari i Makedonci. Neke druge EU zemlje bilježe pomalo čudnu najezdu iz Trećeg svijeta – Estonija, primjerice, ima najviše tražitelja azila iz Konga, Irska iz Nigerije, a Cipar iz Vijetnama.
Tijekom 2011. godine u svim zemljama EU doneseno je ukupno 237 400 prvostupanjskih odluka – od toga je čak 177 900 (odnosno 75% svih odluka) odbijenica. 29 tisuća tražitelja (12%) dobilo je status izbjeglica, 21 400 osoba (9%) subsidijarnu zaštitu, a 9 100 ljudi (4%) odobrenje za ostanak iz humanitarnih razloga. Pritom treba uzeti u obzir da se prvostupanjske odluke iz 2011. mogu odnositi i na zahtjeve podnesene prijašnjih godina. Najviše odbijenica podijelila je Francuska – čak 37 605, dok je tek 4 580 ljudi od francuske države dobilo pozitivno rješenje.
