Vlada neutralne Republike Austrije zaključila je potrebu da se u svijetlu novonastalih sigurnosnih okolnosti krene produžiti obvezni vojni rok u Austriji za tri mjeseca. Naime, austrijska Vlada se do posljednjeg trenutka borila s reformom vojne službe, ali u ponedjeljak 27. srpnja čelnici vladajuće koalicije predstavili su dogovor, usuglašen nakon ljetnog sastanka kabineta u vojarni Schwarzenberg zapadno od Salzburga, najvećem takvom objektu austrijskog Bundesheera. Usprkos očekivanja jedinstvene reforme svih oblika služenja vojne obveze u Austriji, do potpunog dogovora ipak nije došlo, te su mnoga pitanja ostala odgođena za budućnost. Prema važećem zakonodavstvu, obvezna vojna služba u Austriji traje šest mjeseci, a civilna služba devet mjeseci.
Kako izvještavaju austrijski mediji, ubuduće će se obvezna vojna služba produžiti za tri mjeseca, uz dodatak perioda obaveznih vojnih vježbi – što umjesto prvotno predlagane varijante „8+2“ sada predstavlja varijantu „6+3“ unutar stručno predlaganog modela „Österreich plus“ (služenje vojne obveze plus još i period obveznih vojnih vježbi). Prema izvješćima, dodavanje ta 3 mjeseca obveznih vojnih vježbi obveznom služenju vojne obveze trebalo bi voditi porastu troškova u iznosu planiranom oko 310 milijuna eura do 2037. godine. Vlada koju čini koalicija konzervativne Austrijske narodne stranke (ÖVP), Socijaldemokratske stranke (SPÖ) i liberalne stranke NEOS time u biti slijedi rad stručne komisije (Wehrdienstkommission) koji je obuhvatio ukupno 49 preporuka te još 41 poticaj za vladajuće.
Problematične izmjene civilnog služenja
Za civilnu službu, čija je reforma bila politički problematična, prvotno se predlagalo produljenje sa sadašnjih devet na ukupno 12 mjeseci. No, prema kompromisnom sporazumu, u početku će biti moguće njeno dragovoljno produljenje sa sadašnjih devet za još dva mjeseca (na ukupno jedanaest mjeseci). Međutim, ako se broj regruta nakon početka 2028. pokaže premalim, na snagu stupa takozvano „Jamstvo vojne službe“ (Wehrdienstgarantie). Po njemu, ako godišnji broj osoba na civilnom služenju od planiranih 15.000 padne za više od 7,5 posto (dakle, ispod 13.875), doći će od 2028. godine i do dodatnih promjena sustava civilnog služenja vojne obveze – uz njeno obvezno produljenje za spomenuta 2 mjeseca. Do tada (ako sve prođe parlamentarnu proceduru po planu), dodatna dva dragovoljna mjeseca (do ukupno 11 mjeseci) moći će se obavljati fleksibilno, u dogovoru s odgovarajućom institucijom.
Svemu tome su prethodile „vrlo duge i intenzivne rasprave“. Pri tome, „vodeće načelo“ bilo je „jačanje vojne službe i nacionalne obrane“. No, „ne može se odlučiti o jednoj stvari (produženju obvezne vojne službe) bez druge (produženju civilne službe)“, izjavio je kancelar Christian Stocker (ÖVP). On je izjavio da „stupnjeviti model“ slijedi preporuke Komisije za vojnu službu: „Ovim mjerama štitimo našu zemlju i ljude u našoj zemlji“. Stocker je zahvalio Komisiji za vojnu službu i partnerima na dogovoru. Na predstavljanju reforme bili su prisutni i vicekancelar Andreas Babler (SPÖ), ministrica vanjskih poslova Beate Meinl-Reisinger (NEOS) i Erwin Hameseder, predsjednik spomenute Komisije za vojnu službu. Trostranačka vladajuća koalicija u Austriji sada namjerava kontaktirati desničarsku FPÖ i Zelene u parlamentu, budući da je za usvajanje predstavljenih amandmana potrebna dvotrećinska većina u parlamentu s glasovima barem jedne od tih stranaka. Planirano je da promjene stupe na snagu 1. siječnja 2027. godine.
Vlada je kao razlog za sve te promjene navela potpuno promijenjenu sigurnosnu situaciju države zbog ruske agresije protiv Ukrajine, kao i učestale hibridne i kibernetičke prijetnje koje povećavaju pritisak na obrambeni sustav te kritičnu infrastrukturu Republike Austrije. Ujedno, austrijske Oružane snage redovito se raspoređuju u zemlji za operacije pomoći i ublažavanja katastrofa, na primjer u slučaju poplava, lavina ili na čuvanje granice. Austrijska neutralnost općenito zabranjuje sudjelovanje u ratovima ili operacijama vojnih saveza – usprkos dugogodišnjem sudjelovanju u mirovnim operacijama Ujedinjenih naroda.
Učiniti vojnu službu atraktivnijom
Alexander Van der Bellen, predsjednik Republike Austrije
Navedeno je da model vojne službe odgovara višeslojnom modelu Komisije za vojnu službu, u kojem će se obvezne vježbe trupa održavati odmah nakon osnovne vojne službe, a najkasnije se moraju završiti u roku od deset godina. Nadalje, vojna služba treba postati atraktivnija povećanjem mjesečne financijske naknade od sadašnjih 625 na 1.000 eura, te uvođenjem određenog broja dana godišnjeg odmora – što još treba specificirati provedbenim propisima, ovisno o raspoloživim financijskim sredstvima.
Do samog kraja, trajanje civilne službe smatralo se glavnom spornom točkom u pregovorima. NEOS se navodno protivio produljenju. Međutim, vjeruje se da je ÖVP inzistirao na duljem trajanju alternativne službe – u početku dragovoljne – bojeći se da bi civilna služba u suprotnom postala privlačnija od vojne službe. Također je kratko bilo riječi o tome da je u početku predstavljen samo sporazum o obveznoj vojnoj službi, dok je tema civilne službe prvotno bila izostavljena iz računice. „Pronalaženje ovog kompromisa između triju koalicijskih stranaka trajalo je dulje nego što se očekivalo, ali ponekad te stvari zahtijevaju svoje vrijeme“, komentirao je austrijski predsjednik Alexander Van der Bellen na platformi Bluesky. Ipak, postignut je kompromis koji uključuje prijedlog stručne komisije, naglasio je Vrhovni zapovjednik austrijskih Oružanih snaga. Van der Bellen sada se nada brzoj provedbi reforme.
Vođa FPÖ-a Herbert Kickl u priopćenju za javnost opisao je vladin plan kao „sljedeći truli kompromis ove gubitničke koalicije“, smatrajući da predstavljena reforma ne služi „ni Oružanim snagama, ni pripadnicima civilne službe, ni sigurnosti naše domovine“. Kickl je bio posebno ogorčen što javnost nije bila uključena u proces planiranja, te je ponovio poziv na nove izbore. Glasnogovornik Zelene stranke zadužen za obranu David Stögmüller smatra da je „igra brojki oko trajanja vojne službe sada završena“, ali budućnost civilne službe ostaje nejasna. U priopćenju za javnost kritizirao je da reforma mora biti više od pukog mijenjanja mjesečnih brojki, te se posebno požalio na nedostatak konkretnih prijedloga.
Crveni križ pozdravlja projekt
Predsjednik Austrijskog Crvenog križa, Gerald Schöpfer, pozdravio je odluku o produljenju civilne službe, u početku na dobrovoljnoj osnovi, a po potrebi i kao obveznu mjeru: „Odluka jača otpornost društva, a ujedno pruža i fleksibilnost potrebnu za odgovore na buduće razvoje događaja“. Savez austrijskih industrija (Industriellenvereinigung – IV) također je pozitivno ocijenio predstavljeni model, „iako to nije bila prva preporuka Komisije za vojnu službu“, naglašavajući da savezna vlada mora biti „znatno brža“ u donošenju tih odluka. „Geopolitička situacija neće čekati sukobe između pojedinih vladinih stranaka“, rekao je zamjenik glavnog tajnika IV Peter Koren.
