Jaz u globalnoj razvojnoj i humanitarnoj pomoći se povećava jer države i veliki donatori daju prednost većim vojnim izdacima, pokazuje novo istraživanje SIPRI-ja, uglednog Stockholmskog instituta za mirovna istraživanja. Naime, prema izvješću koje je 27. listopada objavio SIPRI, postoji sve veći jaz između službene razvojne pomoći (ODA) koju pružaju glavne zemlje donatori i stvarnih razvojnih i humanitarnih potreba, što bi moglo imati potencijalno ozbiljne posljedice za ljudsku sigurnost i političku stabilnost. Taj bi se jaz, tvrde, mogao premostiti uz samo mali dio sredstava namijenjenih novim vojnim izdacima.
Najveći padovi u područjima gospodarske infrastrukture i zdravstva
Podaci SIPRI-ja tako pokazuju da su globalni vojni izdaci prošle godine dosegnuli 2,9 bilijuna američkih dolara, tj. najvišu ikad zabilježenu razinu, što je ekvivalentno 2,5 posto globalnog BDP-a. Istovremeno, prema podacima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), službena razvojna pomoć (ODA) bilježi pad. Autori nadalje navode da je pružanje temeljne razvojne pomoći počelo stagnirati 2021. godine, no to je privremeno ostalo prikriveno znatnim porastom pomoći Ukrajini nakon ruske invazije punog opsega, kao i porastom „troškova zbrinjavanja izbjeglica u zemlji donatoru” (sredstva koja donator izdvaja za pokrivanje troškova prihvata izbjeglica). Najveći padovi u temeljnoj razvojnoj pomoći zabilježeni su u područjima gospodarske infrastrukture i zdravstva.
„Bogate države u Europi i šire znatno su povećale svoje vojne izdatke kao odgovor na rastuće vojne prijetnje. No, to se poklopilo s dubokim rezovima u drugim proračunskim stavkama, uključujući razvojnu i humanitarnu pomoć. Takva situacija može stvoriti veliku nesigurnost za ljude i države koje ovise o toj pomoći”, izjavio je Xiao Liang, istraživač u SIPRI-jevom programu za vojne izdatke i proizvodnju oružja, te dodaje: „Sve upućuje na to da će vojni izdaci nastaviti rasti još nekoliko godina, što će dodatno opteretiti razvojnu pomoć i druge proračunske prioritete.”
Smanjenje službene razvojne pomoći kao nužno za financiranje vojnih izdataka
Autori izvještaja procjenjuju da bi potrebe za financiranjem razvojne pomoći do 2028. godine mogle dosegnuti čak 326 milijardi dolara, ovisno o kretanjima niza čimbenika povezanih s oružanim sukobima, prirodnim katastrofama i drugim okolnostima. To bi stvorilo manjak u financiranju od 179 milijardi dolara. To je iznos koji je sam po sebi veći od ukupnih očekivanih obveza za razvojnu pomoć u 2028. godini, ocjenjuje SIPRI. „Naši nalazi otkrivaju da svjedočimo kontinuiranom smanjenju ključne humanitarne i razvojne pomoći u trenutku kada potrebe za njom rastu”, rekao je Nan Tian, direktor SIPRI-jevog programa za vojne izdatke i proizvodnju oružja. „Ipak, važno je naglasiti da taj manjak u financiranju čini tek djelić dodatnih sredstava koja se usmjeravaju u vojne izdatke. Podmirivanje budućih potreba za razvojnom pomoći financijski je ostvarivo,” kaže Tian.
Izvještaj sadrži studije slučaja o nedavnim politikama u pogledu razvojne pomoći i vojnih izdataka u dvjema europskim zemljama: Njemačkoj i Ujedinjenoj Kraljevini. Između ostalog, oni pokazuju da su vlade opravdale smanjenje službene razvojne pomoći (ODA) kao nužno za financiranje većih vojnih izdataka unatoč činjenici da oni daju samo marginalni doprinos planiranim povećanjima. „Slabljenjem međunarodne suradnje i rastućim geopolitičkim napetostima i militarizacijom, razumljivo je da države žele ulagati u svoju sigurnost. Ali sami vojni kapaciteti ne jamče sigurnost. Razvojna pomoć može se pozabaviti dugoročnim uzrocima nesigurnosti i stoga bi se trebala smatrati nadopunom vojnih izdataka, a ne konkurencijom s njima“, rekao je Xiao Liang.
