Visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas kazala je u ponedjeljak, 28. rujna, da se “Europa mora brže i učinkovitije ponovno naoružati kako bi ostvarila cilj za 2030. godinu” . Kallas je na konferenciji za novinare nakon sastanka ministara obrane država članica EU-a rekla da je Europska unija donijela plan za obrambenu pripravnost do 2030. koji predviđa ubrzavanje ulaganja u obranu u svim državama članicama i uklanjanje nedostataka u obrambenim kapacitetima. Plan uključuje četiri vodeće inicijative: Europsku inicijativu za obranu od bespilotnih letjelica; jačanje nadzora na istočnim granicama; europski nebeski štit i europski svemirski štit. “Europi je potrebna odlučna promjena u opsegu i tempu ulaganja u obranu, razvoju sposobnosti, inovacijama i industrijskim kapacitetima“, rekla je Kallas. Prvo godišnje izvješće o obrambenoj pripravnosti trebao bi biti tema i na sastanku Europskog vijeća 15. i 16. listopada ove godine.
Jedna od tema ministarskog sastanka bila je daljnja vojna pomoć Ukrajini. Kallas je pozvala države članice koje u svojim zalihama imaju sustave protuzračne i proturaketne obrane Patriot da ih dostave Ukrajini, kojoj su sada prijeko potrebni, a one bi svoje zalihe mogle kasnije popuniti. “Proizvodnja Patriota zahtijeva vrijeme, a Ukrajini su ti sustavi potrebni odmah. Jedna je od opcija da države članice i partneri isporuče projektile iz vlastitih zaliha Ukrajini u zamjenu za kasniju isporuku koja će se financirati iz zajma za potporu Ukrajini“, rekla je Kallas. Sudionicima sastanka putem video-veze obratio se i ukrajinski ministar obrane Jevgenij Hmara koji je iznio sigurnosnu situaciju u Ukrajini i situaciju na bojištu, kao i nove izazove i prijetnje od strane ruskog neprijatelja. Ukrajina traži jeftina i učinkovita rješenja za suzbijanje mlaznih bespilotnih letjelica tipa Shahed, istaknuo je Hmara, napominjući da se takve mete već obaraju, posebno raketama presretačima. Ukrajinski proizvođači također nude vlastita rješenja i ona daju pozitivne rezultate, ali potrebno je vrijeme za izgradnju učinkovitog sustava protumjera, pa je Hmara pozvao EU da se pridruži financiranju ovog područja kako bi presretači što prije mogli u dovoljnom broju stići do Obrambenih snaga Ukrajine. Ministar obrane je posebno naglasio EU-partnerima važnost transfera projektila zrak-zrak, MANPADS-a i streljiva za F-16 u Ukrajinu, dok po pitanju suzbijanja balističkih raketa zahtjev Ukrajine ostaje nepromijenjen: prijeko su potrebne rakete za sustav Patriot. Ministar obrane Hmara obratio se državama članicama EU sa zahtjevom da prebace dio raketa iz vlastitih rezervi – u zamjenu za one koje bi Ukrajina trebala dobiti kasnije prema sklopljenim ugovorima.
Države članice EU prošli su tjedan nakon više od tri godine odblokirale 6,6 milijardi eura iz Europskog instrumenta mirovne pomoći za Ukrajinu. Ta sredstva bila su blokirana zbog veta tadašnjeg, u Bruxellesu omraženog mađarskog premijera Viktora Orbana. Europski instrument mirovne pomoći u početku je korišten za nadoknadu državama članicama koje su dostavljale Ukrajini oružje iz svojih zaliha. Od 6,6 milijardi eura, 4,7 milijardi eura bit će iskorišteno u tu svrhu.Neke države članice već su najavile namjeru da svoj udio uplate Ukrajini. Od tih 6,6 milijardi, jedna milijarda je namijenjena za zajedničku nabavu oružja za Ukrajinu, a preostalih 900 milijuna za Misiju EU-a za obuku ukrajinske vojske, objavljeno je nakon sastanka EU ministara. Što se tiče vojne obuke, ministri su se dogovorili o prvom koraku strateške revizije misije EUMAM Ukrajina, čime se mandat misije produljuje za još dvije godine. Kako se ranije najavljivalo, misija EUMAM će također uspostaviti koordinacijsku jedinicu u Kijevu radi jačanja vojne izobrazbe i olakšavanja razmjene iskustava stečenih na bojištu.
Uoči sastanka Visoka predstavnica EU Kaja Kallas izjavila je da obavještajni podaci govore o ruskim pripremama za nove sabotaže i hibridne napade, usmjerene protiv demokracije. Cilj takvih djelovanja je, kaže Kallas, podijeliti društvo, zastrašiti Europljane i uvjeriti ih da prestanu pomagati Ukrajini. Međutim, nije navela gdje bi se napadi mogli dogoditi, ali je to najavila kao jednu od tema na današnjem sastanku ministara obrane EU. “Predložit ćemo i protokol za izvanredne situacije, odnosno za sve što je ispod praga oružane agresije te kako zajednički djelovati s Europskom komisijom, državama članicama i Europskom službom za vanjsko djelovanje i kojim se alatima možemo koristiti na različitim razinama“, najavila je Kallas.
Skupina uhićenika iz Fairforda
Ovaj sastanak održan je nakon što je britanska policija u nedjelju, 27. rujna, objavila “veliki incident” u blizini vojne baze RAF Fairford. Policija Gloucestershirea izjavila je da je u nedjelju u 00:45 BST primila poziv o “tri sumnjiva vozila” koja su se kretala prema RAF Fairfordu, bazi koju koriste i američki bombarderi za svoje napade na Iranske i druge ciljeve na Bliskom istoku. Kasnije su policajci uhitili petoricu muškaraca u blizini Whelforda, sela koje se nalazi istočno od baze, pod sumnjom na počinjenje bombaškog napada na bazu britanskog Kraljevskog zrakoplovstva. Američki predsjednik Donald Trump je brže-bolje objavio da je riječ o zajedničkoj američko-britanskoj antiterorističkoj operaciji: “Namjeravali su nanijeti veliku štetu našoj bazi. Surađivali smo s Britancima i posao je odrađen nevjerojatno. Dugo smo ih držali na oku i uhvatili smo ih“, rekao je Trump.Međutim, britanska policija u kasnijim objavama nije potvrdila Trumpove navode, a BBC je objavio da operacija nije bila vođena obavještajnim podacima. Petorica uhićenih su britanski državljani stari 23-25 godina, svi rođeni u Londonu, te su do kraja ponedjeljka na opće iznenađenje pušteni uz policijsku jamčevinu “pod strogim uvjetima kretanja i kontakta s drugima” dok su i dalje pod istragom. Prema britanskim političarima, priča o petorici terorista puna je rupa i traže od policije da izađe s potpunim informacijama.
