Latvijski ministar obrane Andris Sprūds (Stranka Progresivci) objavio je u nedjelju navečer, 10. svibnja na konferenciji za novinare, da podnosi ostavku nakon što su u četvrtak dva drona pala na teritorij Latvije te pogodila prazne spremnike u skladištu nafte u gradu Rezekneu. U ranim jutarnjim satima četvrtka, 07. svibnja, proglašena je zračna opasnost u okruzima Balva, Ludza i Rēzekne zbog dviju bespilotnih letjelica koje su narušile zračni prostor Latvije. Prema policiji, jedan od dronova, vjerojatno tip An-196 Liutyi, kasnije se srušio na teritorij skladišta nafte u Rezekneu, podružnice tvrtke East-West Transit LLC. Sprūds se našao na meti oštrih kritika zbog neuspjeha snaga protuzračne obrane u presretanju dronova koji su narušili zračni prostor Latvije. Riječ je o ukrajinskim dronovima koji su, prema riječima ukrajinskog ministra vanjskih poslova Andrija Sibihe, pali u Latviju zbog “ruskog elektroničkog ratovanja koje je namjerno preusmjerilo ukrajinske dronove s njihovih ciljeva u Rusiji“. I ranije je Sibiha izjavljivao da Rusi sredstvima elektroničkog ratovanja namjerno skreću ukrajinske dronove prema baltičkim državama.

Sada već bivši ministar obrane Latvije

„Danas sam donio odluku i želim javno objaviti da ću dati ostavku na mjesto ministra obrane kako bih zaštitio latvijsku vojsku od razdornih političkih kampanja“, rekao je jučer ministar obrane Sprūds. Inzistirao je na tome da je učinjeno mnogo na poboljšanju latvijske obrane, uključujući i zračnu obranu, te je rekao da su „latvijske Oružane snage i nacionalna obrambena sposobnost važniji od bilo koje ministarske pozicije i interesa bilo koje stranke“. „Ne mogu dopustiti da se politička kampanja protiv mene ili naše političke snage pretvori u kampanju protiv latvijskih oružanih snaga i obrambenih agencija“, rekao je Sprūds, sugerirajući da je protiv njegove političke stranke Progresivci pokrenuta „sustavna kampanja“ jer je odbila slijediti pravila i dovodila je u pitanje dugo utvrđene norme. Također je sugerirao da je premijerkina stranka “Novo jedinstvo” posustala pod pritiskom raznih drugih stranaka te da je zabrinuta zbog svog rejtinga uoči listopadskih izbora za Saeimu. „’Novo jedinstvo’ trebalo bi odvojiti malo vremena i preispitati sebe“, rekao je Sprūds, optužujući Novo jedinstvo da za probleme krivi sve osim sebe, unatoč činjenici da je dugo bila glavna stranka na vlasti.

Latvijska premijerka : „Sigurnost mora biti u rukama profesionalaca”

Objava Sprūdsove ostavke uslijedila je ubrzo nakon što je premijerka Evika Siliņa (Novo jedinstvo) objavila da je Sprūds izgubio njezino i povjerenje javnosti te da stoga zahtijeva ostavku ministra. „Donijela sam odluku – ministar obrane Andris Sprūds izgubio je moje i povjerenje javnosti, te sam zatražila njegovu ostavku. Danas sam o toj odluci obavijestila ministra i koalicijske partnere“, rekla je Siliņa. Premijerka je istaknula da je odluku donijela procjenjujući ne samo rješavanje nedavnih incidenata s upadom dronovima, već i širu situaciju u obrambenom sektoru koji nije ispunio obećanje o sigurnom nebu unatoč rekordnom financiranju od gotovo 5% BDP-a. Napomenula je da sustavi protiv dronova nisu dovoljno brzo raspoređeni, što je konačan razlog za Sprūdsov odlazak.

Evika Silina u posjetu Ukrajini 2025. godine

Siliņa je rekla i da je pozvala pukovnika Raivisa Melnisa ​​da preuzme dužnost ministra obrane – što bi značilo da će pripadnik vojske preuzeti civilnu dužnost, čija je jedna od odgovornosti nadzor nad vojskom. To bi također ukinulo ministarski mandat Progresivnoj stranci bez dogovora – što će vjerojatno imati posljedice na postojeći koalicijski sporazum. „Sigurnost mora biti u rukama profesionalaca. Sigurnost naših ljudi je iznad stranaka, iznad političkih ambicija i predizborne retorike“, rekla je Siliņa. Melnis trenutno obnaša dužnost predstavnika Ministarstva obrane u Ukrajini, a od veljače djeluje i kao Siliņin savjetnik.

Tijekom današnjeg dana na društvenim se mrežama oglasio i šef Ureda ukrajinskog predsjednika Kirilo Budanov koji se zahvalio dosadašnjem ministru Andrisu Sprūdsu na produktivnoj suradnji i “jasnom razumijevanju onoga što je ovdje u našem dijelu Europe i u ovom ratu na kocki“. Budanov je istodobno pozdravio i izbor novog ministra obrane, pukovnika Melnisa: “Pukovnika dobro poznajemo iz njegovog rada u Ukrajini – iz prve ruke je vidio rat u Donjeckoj, Harkovskoj i Zaporiškoj regiji. Nadamo se daljnjem proširenju strateške suradnje između naših zemalja, posebno u razmjeni vojnih iskustava u obrambenoj industriji, razvoju dronova i sustava za elektroničko ratovanje.”

Ukrajina nudi pomoć

Ministar Sibiha i glavni tajnik NATO-a Rutte

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha izjavio je na društvenim mrežama da je razgovarao s latvijskom ministricom vanjskih poslova Baibom Braže i potvrdio da su nedavni dronovi koji su ušli u latvijski zračni prostor iz Rusije – i koji su neizravno doveli do ostavke Sprūdsa – doista ukrajinskog podrijetla. „Istrage su dokazale da je to rezultat ruskog elektroničkog ratovanja koje je namjerno preusmjeravalo ukrajinske dronove s njihovih ciljeva u Rusiji“, rekao je Sybiha, dodajući: „Ponovno sam potvrdio spremnost Ukrajine da surađuje s baltičkim zemljama i Finskom kako bi se spriječili takvi incidenti, uključujući i izravno sudjelovanje naših stručnjaka.“

Pad drona u Zagrebu – zaboravljen

Hrvatska javnost kao da je zaboravila da je na samom početku rata u Ukrajini na Zagreb pao jedan stari sovjetski dron. 10. ožujka 2022. godine u zagrebačkom naselju Jarun kod Studentskog doma Stjepan Radić grubo je sletio sovjetski Striž, srećom bez žrtava. Riječ je bila o letjelici Tu-141 sovjetske proizvodnje koja je preletjela Rumunjsku i Mađarsku, bez ikakvog odgovora tamošnje protuzračne obrane. Bespilotna letjelica bila je navodno naoružana aviobombom koja je eksplodirala pri udaru o tlo, no u njoj nije bilo vojnog eksploziva poput TNT-a, rečeno je nekoliko dana nakon incidenta na konferenciji za novinare Županijskog državnog odvjetništva.

U Hrvatskoj nema političke odgovornosti za ulet Striža

Sam zamjenik glavnog tajnika NATO-a, Boris Ruge, govoreći na sjednici Odbora za obranu Hrvatskog sabora 30. listopada 2024., kazao je da je situacija s padom drona pomno analizirana. “Koliko sam shvatio, dron nije bio napad na Hrvatsku, bila je to tehnička nezgoda, greška koja se dogodila. Zajedno smo analizirali tu situaciju, ali podaci su klasificirani i ne mogu ih podijeliti s vama. No, mogu reći da to nije bio napad Rusije na Hrvatsku“. Unatoč brojnim pitanjima, ni premijer Plenković ni ministri obrane nisu do danas otkrili čiji je bio dron koji je greškom završio na zagrebačkom Jarunu, iako je bilo dosta naznaka da je mogao biti ukrajinski. Bilo kako bilo, do danas se nije u javnosti pojavila službena informacija, a bilo kakva ostavka ministra obrane ili nekog iz sustava je, naravno – izostala.