Krajem prošloga tjedna, njemački KNDS i RITEK, norveška tvrtka za servis i održavanje vozila, otvorili su novi proizvodni pogon za proizvodnju tenkova LEOPARD 2 NO u Levangeru u Norveškoj. Početak proizvodnje planiran je za jesen 2026.
„Zajedno s našim partnerom RITEK-om izgradili smo bez kašnjenja proizvodnu liniju s koje će se sustavi LEOPARD 2 A8 NO isporučivati norveškoj vojsci. Time ne samo da ispunjavamo naš ugovor s ključnim kupcem, već nam je lokacija u Levangeru od velike važnosti i u pogledu skaliranja naših proizvodnih kapaciteta“,
rekao je tom prilikom Florian Hohenwarter, izvršni direktor KNDS Njemačka.
U Levangeru je za samo 18 mjeseci izgrađena najsuvremenije, integrirano postrojenje za proizvodnju i testiranje, što je dio ugovora iz 2023. vrijednog više od 2 milijarde dolara. Objekt uključuje specijalizirane testne staze, strme padine i bazena za ronjenje, a ima kapacitet proizvodnje do 36 tenkova godišnje. Održivost igra središnju ulogu: Energija se osigurava geotermalnim izvorima, čime se jamči održivi rad, priopćio je KNDS.
Novi Leopard 2 A8 NO (Foto: Synne Nilsson/Forsvaret)
Ukupno 37 od 54 glavna borbena tenka LEOPARD 2 A8 NO za norvešku vojsku proizvedit će se u novoj tvornici u Levangeru, što značajno povećava i nacionalne i europske obrambene sposobnosti. Samo dan kasnije, u četvrtak 30. travnja, prva dva tenka Leopard 2 A8 NO isporučena su norveškoj vojsci. Ukupno 17 od 54 sustava proizvodi KNDS u svojoj tvornici u Njemačkoj.
Vrlo sličan ugovor sklopila je i Litva – uz kupovinu 44 tenka Leopard 2 A8, u Kaunasu će se izgraditi nova tvornica za lokaliziranu proizvodnju ovih oklopnih vozila. Litavsko Ministarstvo obrane i KNDS Njemačka ovaj su ugovor potpisali u prosincu prošle godine, uz obvezu KNDS-a da u Njemačkoj proizvede 3 tenka, dok će preostalih 41 biti proizvedeno u novoj tvornici u Litvi. Rok isporuke tenkova Leopard 2 A8 litavslkoj vojsci je između 2028. i 2030. godine.
Iako je i Hrvatska dio zajedničke nabave tenkova Leopard 2 A8, Hrvatska je, nažalost, ponovno propustila priliku i umjesto da teži uspostavi lokalizirane proizvodnje, dogovorila je sudjelovanje u tzv. “kružnoj razmjeni” i korištenje zajma iz EU mehanizma SAFE za kupovinu ovih skupih njemačkih tenkova.
