Estonski ministar obrane Hanno Pevkur je u ponedjeljak, 20. travnja, izjavio da je SAD pauzirao isporuke naoružanja Estoniji barem do kraja rata u Iranu. Ako sukob potraje duže vrijeme, Estonija bi mogla početi preispitivati ​​svoje prethodne odluke o kupnji oružja, dodao je Pevkur.

Estonska vojska isprobala je prvi puta gađanje iz HIMARS-a u srpnju 2025. (Photo: EDF)

Novinska agencija Reuters izvijestila je prošloga tjedna da su SAD pauzirale isporuke oružja nekim saveznicima. U nedjelju je ERR izjavio da je estonsko streljivo za HIMARS-e najviše pogođeno odlukom. U ponedjeljak, ministar Pevkur je razgovarao s američkim ministrom rata Peteom Hegsethom kako bi raspravljao o situaciji.

Na portalu Obris.org već smo, krajem ožujka, pisali kako je poljuljano povjerenje Europljana u američke isporuke oružja. Naime, u sjeni MAGA politike Donalda Trumpa prema Europi i pokretanja rata protiv Irana u kojem europski saveznici ne žele aktivno sudjelovati smatrajući ga protivnim postojećim pravnim okvirima – pojavljuju se sve veće sumnje europskih država da Amerikanci neće ispoštovati dogovore vezane za kupovinu oružja od SAD-a.

Pošiljke vrijednog streljiva na čekanju

“Već smo bili svjesni da su SAD stavile sve pošiljke streljiva na čekanje. Umjesto toga, naše pitanje i razgovor s Peteom Hegsethom odnosili su se na to kakvi bi mogli biti budući izgledi za nastavak isporuka streljiva i ako bi te isporuke ostale obustavljene jako dugo, koje bi onda alternativne mogućnosti mogle postojati za povećanje obrambenih sposobnosti proizvodnjom iz Sjedinjenih Država“, rekao je estonski ministar obrane Hanno Pevkur. Pevkur je naglasio da su glavna pitanja za Estoniju vezana uz streljivo za sustav HIMARS i Javeline. Rekao je da “nema problema” s protutenkovskim streljivom jer zemlja ima “dovoljne količine”.

“U slučaju HIMARS-a, to ovisi o tome koliko dugo će isporuke ostati na čekanju. To će također odrediti kakve će biti naše daljnje odluke“, rekao je ministar Pevkur. No nije želio reći koliko je novca Estonija potrošila na nabavu oružja niti kada je točno trebalo stići. Općenito je rekao da očekuje da će narudžbe iz SAD-a stići ove i sljedeće godine, te da se njihova vrijednost cijenu u “desecima milijuna eura”. “Imamo dugoročne ugovore i prema tim dugoročnim ugovorima, ove će se isporuke streljiva odvijati. Svaka vrsta streljiva ima drugačije vrijeme isporuke“. Američki ministar rata je rekao da više ne možemo očekivati ​​​​streljivo prema izvornom planu, nastavio je Pevkur: “Dobit ćemo ga kada završi rat u Iranu. Ali nitko ne zna kada će to biti. To znači da smo kupili vrlo skupu HIMARS opremu, vrijednu milijarde, ali s kojom u principu ne možemo puno učiniti.” No zato se Pevkur nada da će SAD ovakvo kašnjenje isporuke streljiva nadoknaditi dodatnom količinom, jednom kada streljivo za Estoniju bude spremno.

Pogođene i druge baltičke države

I mediji u susjednoj Litvi su u ponedjeljak, 20. travnja, objavili vijest o kašnjenju isporuka naoružanja. Washington je odgodio isporuke kupljenog američkog oružja europskim zemljama, uključujući baltičke države, izvijestio je Reuters, pozivajući se na pet neimenovanih izvora. Kašnjenja su posljedica rata protiv Irana, koji je počeo smanjivati ​​američke zalihe određenog ključnog oružja. Reuters nije otkrio točno koje su zemlje pogođene, ali njegovi izvori rekli su da se radi o nekim zemljama koje graniče s Rusijom. Pošiljke uključuju “razne vrste streljiva”, bez otkrivanja točne vrste, kupljene u okviru programa prodaje vojne opreme inozemstvu (FMS), u kojem države kupuju oružje i opremu proizvedenu u SAD uz odobrenje američke vlade. Washington je pozivao europske zemlje da kupe više američkog oružja, uključujući i u okviru programa FMS. Međutim, “takve isporuke oružja često kasne, što uzrokuje frustracije u europskim prijestolnicama, gdje neki dužnosnici sve više razmatraju sustave naoružanja proizvedene u Europi“, objavio je Reuters. “Litva je od strane dužnosnika Pentagona obaviještena o mogućim kašnjenjima u isporuci streljiva kupljenog od Sjedinjenih Država zbog sukoba na Bliskom istoku“, potvrdilo je litavsko Ministarstvo obrane za LRT.lt. Litvanska premijerka Inga Ruginienė izjavila je da, iako njezina vlada ne vidi „zasad veliki problem“ u vezi s planiranim isporukama američke vojne opreme Litvi, Vilnius je također obaviješten o promjenama u rasporedu isporuke. Latvijska premijerka Evika Siliņa komentirala je da njezin kabinet „još nije službeno obaviješten“ od strane SAD-a o bilo kakvim promjenama u rasporedu isporuke ugovorene opreme.

Nije poznato kada će početi isporuke za Estoniju 

Nije poznato kada će isporuke ponovno početi, ali estonski ministar Pevkur je rekao da će ova pauza “sigurno trajati dulje od tjedana, vjerojatnije mjeseci“. “Početno je shvaćanje da je ovo na čekanju sve dok traje rat u Iranu. Ali ako bi trajalo još dulje, onda bismo sigurno morali preispitati svoje odluke. Ali trenutno je shvaćanje da bi se, nakon što sukob u Iranu završi, isporuke streljiva također trebale nastaviti“, rekao je ministar obrane Estonije. Na pitanje novinara kakav je plan ako se sukob nastavi, Pevkur je rekao da ovisi o tome koliko dugo će rat u Iranu trajati. Rekao je da “nema većih dodatnih mjera” ako završi prije nego kasnije.

“Već gledamo po svijetu i radimo na mogućim alternativama. Danas smo [Pevkur i Hegseth] također razgovarali o raznim alternativnim opcijama za povećanje obrambenih sposobnosti u vezi s američkom opremom. Donijet ćemo te odluke kada se stekne manje-više jasna slika o tome što će se dogoditi sa sukobom u Iranu”,

rekao je Pevkur, napominjući da su njih dvojica također razgovarali o tome kako Estonija može podržati SAD u ratu protiv Irana. Na pitanje je li sigurno da će Estonija pomoći SAD-u na Bliskom istoku, ministar je rekao:

“Ne, ništa nije sigurno u tom pogledu i ništa konkretno nije odlučeno o tome možemo li i kako pružiti podršku, na primjer, u ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca.”

Smatra da je stvar “na vojnoj razini” i da se o njoj raspravlja bilateralno.

“Dogovorili smo se kako dalje postupati na vojnoj razini, a kada te odluke budu zrele ili kada ti prijedlozi odluka budu zreli, tada se o njima može dalje raspravljati. Ali trenutno nema ništa konkretnije o čemu bi se moglo raspravljati”,

rekao je Pevkur, zaključivši:

“Naravno, ako to zahtijeva širu raspravu ili ako zahtijeva odluku vlade ili parlamenta, tada će se te odluke također donijeti. Trenutno vam ne mogu reći vremenski okvir.”

I čelnik estonskog parlamentarnog Odbora za obranu Kalev Stoicescu najavio je da postoje alternative, ali da njihova kupovina zahtijeva i odobrenje od SAD-a. „Alternative svakako postoje, jer se višecijevni lansirni raketni sustavi – same platforme i sustavi – proizvode u nekoliko zemalja“, rekao je Stoicescu. „Jasno je da se ne može koristiti bilo koja municija s američkim HIMARS-om, ali kompatibilne alternative postoje.“ Rekao je da je problem i tehnički i politički.

„Jedno pitanje je tehničko. Drugo je bi li se Amerikanci složili da u slučaju nužde skladištimo i kupujemo municiju negdje drugdje. (…) Čuo sam da se takva municija proizvodi u zemljama poput Turske ili Izraela, ali prerano je za detalje.“

Dodao je i da pauza u opskrbi ne bi trebala oštetiti odnosima Estonije sa Sjedinjenim Američkim Državama: „Prilagodbe će se izvršiti bez obzira na sve – ne samo na temelju potreba ili lanaca opskrbe, već i na temelju drugih tekućih odluka“.