Čelnici EU trebali su četvrtak, 19. ožujka, provesti planirajući kako potaknuti europsko gospodarstvo. Umjesto toga, bore se s dva rata, produbljivanjem transatlantskog raskola i zastojem oko Ukrajine. Cijeli show, prema izviješćima medijskih kuća, „ukrao „ je mađarski premijer Viktor Orban koji i dalje inzistira na ruskoj nafti i blokira Ukrajini vitalno važan zajam od 90 milijardi eura.

Orban protiv svih

Čelnici su se nadali da će deblokirati zajam EU od 90 milijardi eura koji se smatra ključnim za financijski opstanak Kijeva – ali Mađarska ga i dalje koči zbog naftnog spora, kao i 20. paket sankcija Rusiji. Predsjednik Europskog vijeća António Costa oštro je kritizirao ponašanje mađarskog premijera Orbána kao “neprihvatljivo” i kršenje uvjeta suradnje koji podupiru EU. Čelnici EU-a dogovorili su financiranje Ukrajine još u prosincu. Međutim,  mađarski premijer Viktor Orbán kasnije je povukao podršku i blokirao dogovor zbog spora s Ukrajinom oko oštećenog naftovoda Družba koji prenosi rusku naftu u srednju Europu.

Budimpešta sada optužuje Kijev da pokušava izazvati energetsku krizu u Mađarskoj prekidom isporuke ruske nafte te tvrdi da neće odobriti isplatu dok se opskrba ne obnovi. Ukrajini je taj novac prijeko potreban kako bi mogla financirati obranu od ruske agresije u ovoj i idućoj godini. Orbán je zauzeo prkosan stav u objavljenom videu: „Ako nema nafte, nema ni novca.”

Time ostaje izoliran od gotovo svih ostalih čelnika, osim slovačkog premijera Roberta Fica. „Ponašanje Mađarske je novo dno”, rekla je švedska ministrica za Europu Jessica Rosencrantz uoči sastanka. Stav Mađarske je vrlo jednostavan: pomoći ćemo Ukrajini kad budemo imali naftu, koju oni blokiraju, rekao je mađarski premijer Viktor Orban novinarima po dolasku na europski summit u Bruxellesu. “Dotad ne možemo podržati nijedan prijedlog u korist Ukrajine”. Visoka predstavnica za vanjsku politiku Kaja Kallas poručila je pak Orbánu kako se “ljudi u vrijeme izbora ne ponašaju racionalno”. Dodala je i kako je vrijeme za jaču potporu Ukrajini.  Čelnici 25 zemalja EU pak pozivaju na prvu isplatu predviđenih 90 milijardi već početkom travnja. Međutim, diplomatski izvori umanjuju očekivanja da bi uskoro moglo doći do kompromisa. Velika očekivanja su i od predstojećih parlamentarnih izbora u Mađarskoj. Kako Viktoru Orbanu prijeti mogući poraz na tim izborima, europski čelnici nadaju se i promjeni stava službene Budimpešte. Slovačka je naravno podržala Mađarsku u vetu EU i kako se ne bi Ukrajini isplatio prijeko potreban zajam. Navodno je i talijanska premijerka Giorgia Meloni odstupila od većine čelnika Unije govoreći sa simpatijama o mađarskom premijeru Viktoru Orbánu zbog njegovog stava o Ukrajini tijekom zatvorene sjednice europskog summita u četvrtak. Meloni je svojim kolegama rekla da razumije razloge zašto je mađarski čelnik razljutio Uniju time što je prekršio svoju riječ i odbio zajam od 90 milijardi eura Ukrajini nakon što ga je odobrio u prosincu, reklo je za POLITICO pet diplomata upoznatih s povjerljivim razgovorima – od kojih nijedan nije bio iz Italije.

Europskim čelnicima obratio se i ukrajinski predsjednik Zelenski

Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je da “to je ono što je Hrvatska tvrdila već nekoliko puta. MOL naručuje tankere koji dolaze u Omišalj, njih je 13 naručeno. Svi su s neruskom naftom, od toga ih je 4-5 već iskrcano putem Janafa i transportirano prema rafinerijama u San Sanalbati i Bratislavi“. “Ukupna količina nafte koja je u mjesec dana otišla iznosi otprilike milijun i pol tona. Ako to pomnožite s 12 puta, onda ćete vidjeti da Hrvatska putem Janafa može isporučiti svu potrebnu naftu“, kazao je Plenković.

Iran- druga vruća tema za Europu

Još jedno aktualna tema na dnevnom redu Europskog vijeća bili su američko-izraelski napadi na Iran i sve veće posljedice za Bliski istok i globalno gospodarstvo. „Svi bi se trebali smiriti, a borbe bi trebale prestati, barem na nekoliko dana, kako bi se pokušala dati prilika pregovorima“, rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron. Svoj stav da je ovaj sukob ilegalan ponovio je i španjolski premijer Pedro Sanchez.

Iako se 27 šefova država i vlada složilo da se plovidba kroz Hormuški tjesnac hitno obnovi, suzdržali su se od obveze osiguranja prolaza vojnim sredstvima kako je prethodno zatražio američki predsjednik Donald Trump. Rast cijena nafte i plina očito imaju jak utjecaj na ekonomije europskih zemalja tako da se traži rješenje za sadašnje stanje u Perzijskom zaljevu. Iako su se u početku opirale bilo kakvoj intervenciji u sukob Irana i SAD-a te Izraela, vodeće države Europe i Japan objavile su u četvrtak kako “najoštrije osuđujemo nedavne napade Irana na nenaoružane komercijalne brodove u Zaljevu, napade na civilnu infrastrukturu, uključujući naftna i plinska postrojenja, te de facto zatvaranje Hormuškog tjesnaca od strane iranskih snaga”, kaže se u u zajedničkoj izjavi Francuske, Velike Britanije, Njemačke, Italije, Nizozemske i Japana. Zemlje su ujedno pozvale i na “trenutni i opći moratorij na napade na civilnu infrastrukturu, posebno naftna i plinska postrojenja” i izjavile da su “spremne doprinijeti potrebnim naporima kako bismo jamčili siguran prolaz kroz tjesnac”.

Macron: “Mi nismo strana u konfliktu”

Naglasile su i da je sloboda plovidbe temeljno načelo međunarodnog prava, dodajući da će posljedice iranskih postupaka osjetiti ljudi u svim dijelovima svijeta, posebno najranjiviji. “Pomorska sigurnost i sloboda plovidbe koriste svim zemljama. Pozivamo sve države da poštuju međunarodno pravo i podupiru temeljna načela međunarodnog prosperiteta i sigurnosti”, stoji u zajedničkoj izjavi. Iranska gotovo potpuna paraliza Hormuškog tjesnaca, kroz koji inače prolazi petina svjetske proizvodnje nafte, kao i ukapljenog prirodnog plina, dovela je do naglog porasta cijena, s globalnim ekonomskim utjecajem.

U svojoj izjavi, šest zemalja potvrdilo je da će poduzeti “daljnje mjere za stabilizaciju energetskih tržišta, uključujući suradnju s određenim zemljama proizvođačima radi povećanja njihove proizvodnje”, bez navođenja drugih detalja. Posljednjih dana Iran je dopustio prolaz nekolicini brodova iz zemalja koje smatra saveznicima, dok je upozorio da će blokirati one iz zemalja koje smatra neprijateljskima. Ostaje nam pratiti što će se događati u predstojećim danima.