Nastavlja se niz nesnalaženja NATO-snaga u uvjetima modernog ratovanja kakvo se vidi u Ukrajini već petu godinu. Tijekom prošlogodišnjih pomorskih vježbi u Portugalu, ukrajinske trupe “potopile” su NATO-ovu fregatu, a posada nije ni shvatila što se dogodilo. Kako se to dogodilo i zašto nisu mogli reagirati, postavili su si početkom ovog tjedna brojni vojni stručnjaci. Naime, prema izvješćima koja su nedavno izašla u javnost, tijekom vježbi REPMUS/Dynamic Messenger 2025. u Portugalu, ukrajinske snage simulirale su potapanje fregate iz neimenovane NATO zemlje koristeći bespilotna površinska plovila. U vježbama su, uz bespilotna sredstva, sudjelovali i razni brodovi i zrakoplovi.
Ukrajina je bila jedna od 24 zemlje koje su sudjelovale u vojnoj vježbi REPMUS 2025 koju je predvodio Portugal, od 1. do 26. rujna, a posvećena je testiranju stotina autonomnih sustava za pomorske primjene. Prema Planu vježbi, ove godine na njoj će sudjelovati i OS RH.
Borba Crvenih i Plavih
Tijekom vježbi, sudionici su bili podijeljeni u dvije suprotstavljene skupine: Plave i Crvene. Poznato je da je Crvena uključivala jedinice iz Sjedinjenih Američkih Država, Ujedinjene Kraljevine, Španjolske, Ukrajine i drugih neimenovanih zemalja. Štoviše, njome je zapovijedalo ukrajinsko vojno osoblje, izvijestio je Frankfurter Allgemeine Zeitung, pozivajući se na vlastiti izvor među ukrajinskim vojnim osobljem koje je sudjelovalo u vježbama. Preko 100 besposadnih platformi koordinirano je korištenjem ukrajinskog borbenog sustava DELTA – na moru, pod vodom, kopnu i u zraku. Kako je kasnije navelo ukrajinsko Ministarstvo obrane, potvrđena je i mogućnost integracije najnovijeg STANAG-a, što potvrđuje kompatibilnost sa Savezom i otvara put standardizaciji ukrajinskih rješenja. Slično tome, video streamovi sa svih dronova „Crvenog tima“ prenosili su se putem DELTA-e (modul Vezha). „REPMUS 2025 potvrdio je da ukrajinske tehnologije ne samo da zadovoljavaju NATO standarde, već i formiraju nove pristupe ratovanju. DELTA je potvrdila kompatibilnost s najnovijim standardima Saveza i u praksi osigurala koordinaciju stotina bespilotnih sustava različitih tipova. To je dokaz fleksibilnosti naših rješenja i sposobnosti brze prilagodbe bilo kakvim borbenim operacijama na moru, kopnu ili u zraku“, rekao je tadašnji ministar obrane Ukrajine Denis Šmihal.
Osim DELTE, ukrajinska mornarica na vježbu je donijela nekoliko bespilotnih površinskih plovila raznih verzija, među ostalim i Magura V7 opremljenih borbenim modulima i strojnicama. Za “uništenje” cilja bilo je dovoljno naciljati ga i snimiti foto ili video dokaze – nakon čega se smatrao uništenim. Na prvi pogled, Magura V7 opremljena bojevom glavom morala bi se približiti neprijateljskom plovilu na domet udara. Na primjer, ako je morski dron napao brod kako bi uništio njegov radar, smatrao se pobjednikom ako je ciljao radar prije nego što je sam otkriven. Isto funkcionira i obrnuto: usmjeravanje kamere prema meti i snimanje fotografije ili videa bilo je dovoljno da se smatra uništenom.
Tijekom jedne od vježbi, ukrajinsko vojno osoblje simuliralo je napad na fregatu Plave skupine. Kao rezultat napada, fregata je pretrpjela brojne simulirane pogotke koji bi u pravoj bitci uzrokovali njezino potapanje. Međutim, čak ni nakon završetka napada, posada broda nije shvatila da se dogodio. NATO-ove fregate su teško naoružane, posebno automatskim topovima i mitraljezima. Da su bespilotne letjelice otkrivene, vjerojatno se ne bi mogle dovoljno približiti da bi pokrenule napad, vjerojatnije je da bi sve bile uništene, tješe se NATO-izvori.
Magura besposadno plovilo – opasno oružje u modernim uvjetima
Magura V6 – još jedno ukrajinsko besposadno plovilo na vježbi REPMUS
Za otkrivanje ciljeva, fregate su opremljene sveobuhvatnim nizom senzora, uključujući razne radarske sustave, sonare, kamere i još mnogo toga. Međutim, izrađene od materijala prozirnih za radar, ukrajinske pomorske dronove izuzetno je teško otkriti. Osim toga, veličinom su mali i imaju plitak gaz, što ih čini vrlo teškim za otkrivanje pomoću sonara ili kamera. Mogu se jednostavno sakriti među valovima i ostati nezapaženi.
Stoga bi mogućnosti otkrivanja trebale biti jedan od glavnih alata za borbu protiv besposadnih plovila. To uključuje veći broj kamera opremljenih umjetnom inteligencijom za identifikaciju, bespilotne letjelice i specijalizirane radare posebno dizajnirane za otkrivanje takvih ciljeva.
Korištenje Magura mornaričkih dronova tijekom rata široko je dokumentirano. Godine 2023., na sajmu DSEI u Londonu, jedna ukrajinska tvrtka podijelila je bijelu knjigu u kojoj se navodi da je Magura V5 „prvi svjetski pomorski dron s javnom video potvrdom pogađanja legitimnih ciljeva, uključujući [ruske] ratne brodove“.
Morski dronovi – prioritet za Portugal
Portugalski nosač dronova D. João II_gradi se u Damenovom brodogradilištu u Galati, Rumunjska
Godine 2023. portugalska mornarica osnovala je svoju prvu jedinicu besposadnih sustava veličine eskadrile, za koju su časnici ovdje rekli da je izravno inspirirana situacijom na ukrajinskom bojištu. Nazvana X31, grupa spada pod nadležnost pomorskog zapovjedništva i prvenstveno je odgovorna za testiranje i upravljanje zračnim, površinskim i podmorskim besposadnim sustavima. Također doprinosi razvoju i koordinaciji doktrine ratovanja dronovima. Tako je Portugal započeo gradnju prvog europskog nosača dronova, ratnog broda namijenjenog isključivo upravljanju bespilotnim zračnim, površinskim i podvodnim sustavima, čime ulazi u novu fazu pomorskog djelovanja i sigurnosti te bi navodno mogao ugroziti dominaciju tradicionalnih nosača zrakoplova. Brod, nazvan D. João II, dug je 107,6 metara i trebao bi biti isporučen u drugoj polovici ove godine
NATO nije spreman?
Deseci jedinica sudjelovali su u pet scenarija vježbe REPMUS. Osim morskih dronova, s obje strane su bili raspoređeni i zrakoplovi i veći ratni brodovi. Na kraju četvrtog tjedna, prema izvorima u Kijevu, Crveni tim je izašao kao pobjednik. Vježba je jasno pokazala da besposadni sustavi, u kombinaciji s operativnim iskustvom i dokazanim planiranjem, predstavljaju “stvarnu prijetnju” pomorskim snagama NATO-a – posebno zato što NATO još nije adekvatno pripremljen za napade takvim oružjem.
Na primjer, tijekom simuliranog napada na konvoj, “Crveni” su jednom postigli toliko “pogodaka” na fregati da bi potonula u pravoj bitci. Pet minuta kasnije, “Plavi” su nevino pitali u zajedničkom razgovoru: “Dakle, hoćete li nas napasti ili ne?” Ukrajinski izvor kaže: “Problem nije bio u tome što nas nisu mogli zaustaviti – nisu čak ni vidjeli naše oružje.”
Prošle jeseni, NATO je imao priliku naučiti sličnu lekciju, doduše na kopnu. Tijekom vježbe „Jež“ u Estoniji, otprilike deset ukrajinskih operatera dronova uspjelo je onesposobiti dvije NATO bojne. O tome smo i pisali na portalu Obris.org kao u sudaru NATO-ve obučne rutine i ukrajinskog ratnog iskustva. U Bruxellesu su dužnosnici izjavili da su u to vrijeme bili “šokirani” koliko su loše savezničke trupe bile pripremljene za ratovanje dronovima poput onog koje se trenutno vodi u Ukrajini.
