Njemačka vojska (Bundeswehr) ove godine ima na raspolaganju više od 108 milijardi eura što je veliki, dosad neviđeni iznos. To se financira iz tekućeg saveznog proračuna i iz posebnih fondova za koje se država zadužuje, objavio je Deutsche Welle (DW). Tim se novcem Bundeswehr, na kojem se desetljećima štedjelo, treba ponovno učiniti borbeno sposobnim, i to što je brže moguće jer se savezna vlada plaši da bi Rusija već 2029. mogla biti sposobna izvesti napad na područje članica NATO-a. Ova najava je i u skladu s ambicijama njemačkog kancelara Fridricha Merza koji je otvoreno izjavio da želi da Bundeswehr postane najveća konvencionalna vojska u Europi.

Prvi put borbene bespilotne letjelice za Bundeswehr

Novi izviđački dron MQ-9B za Bundeswehr

Dugo nije bilo političke većine za nabavu borbenih dronova. No rat u Ukrajini, u kojem su dronovi odlučujući čimbenik, doveo je u Njemačkoj do promjene razmišljanja. Prvi put u svojoj povijesti Bundeswehr ove godine naručuje nekoliko tisuća borbenih dronova. Kod narudžbe su prednost dobile mlade tehnološke tvrtke: start-upovi Stark Defence iz Berlina i Helsing iz Münchena trebali bi svaki dobiti narudžbu vrijednu do 300 milijuna eura. Prototipovi konkurenta Rheinmetalla nisu uvjerili nadležne u Bundeswehru. S druge strane, pitanje je i što će biti s Helsingom budući je nedavno ukrajinska vojska objavila da do daljnjeg neće naručivati Helsingove dronove koji su se na prvoj crti bojišta ponašali nepredvidivo – često nisu uspjeli poletjeti, a pokazali su i neotpornost na sredstva elektroničkog ometanja. Budućim kamikaza-dronovima trebala bi biti opremljena i brigada Bundeswehra u Litvi, koja se uspostavlja radi bolje zaštite istočnog krila NATO-a.

Protudronska obrana i lasersko oružje

Bundeswehr ima nedostatke i kod obrane od dronova, o čemu je bilo govora kada su se misteriozni dronovi prošle godine počeli pojavljivati iznad njemačkih i europski vojnih i civilnih aerodroma. To bi se trebalo riješiti kombiniranjem različitih obrambenih sredstava. Spektar se kreće od uređaja za elektroničko ometanje pa sve do protuzračnog sustava Skyranger 30, koji može suzbijati i rojeve dronova. No Skyranger, kojeg proizvodi koncern Rheinmetall, može biti isporučen tek 2028. godine. Skyranger će postati glavni oružani sustav novo formirane protuzračne postrojbe njemačke Kopnene vojske. Ta je postrojba 2012. bila raspuštena jer se smatralo da više nije potrebna, izvijestio je DW.

Za obranu od dronova predviđeno je i novo lasersko oružje. Ono je ponajprije važno za Mornaricu. Naime, brodovi imaju ograničene kapacitete za skladištenje streljiva, a lasersko oružje treba samo električnu energiju. Jedno takvo lasersko oružje za obranu od dronova, koje su razvile tvrtke Rheinmetall i MBDA, već je prošlo fazu testiranja u Mornarici. Sada se također nalazi na popisu nabave Bundeswehra.

Narudžbe i od američkih proizvođača

Iako Bundeswehr svoju novu opremu većinom kupuje od njemačkih i europskih proizvođača naoružanja, pojedini veliki ugovori sklapaju se i s američkim koncernima. Primjerice, onaj za nevidljivi borbeni zrakoplov F-35A, koji se smatra najmodernijim borbenim avionom na svijetu. Njemačka vlada naručila je 35 komada od američkog obrambenog diva Lockheed Martina. Trošak cijelog paketa, uključujući naoružanje i rezervne dijelove: gotovo deset milijardi eura, o čemu smo također pisali na ovom portalu. Jedan od razloga za izbor: F-35 u slučaju nužde može biti opremljen američkim nuklearnim bombama. Tu su ulogu dosad imali zrakoplovi Tornado iz sastava Bundeswehra, koji će zbog starosti uskoro biti povučeni iz uporabe. Njemačka flota F-35 time postaje dio nuklearnog kišobrana NATO-a nad Europom.

Osim toga, Bundeswehr kupuje i 60 teških transportnih helikoptera CH-47 Chinook od američkog koncerna Boeing. Cijena: 7,3 milijarde eura. Iz Boeinga dolazi i pomorski izviđački zrakoplov P-8A Poseidon, čiji je prvi primjerak u jesen prošle godine isporučen njemačkoj Mornarici. Prema ministru obrane Borisu Pistoriusu (SPD), taj bi zrakoplov mogao biti njemački doprinos boljem nadzoru voda oko Grenlanda u okviru NATO-misije.

Novost za Bundeswehr: projekt Uranos KI

Moderni oružani sustavi više se ne mogu zamisliti bez umjetne inteligencije (UI). Koliko njezina važnost raste pokazuje projekt Uranos KI, kojim će se opremiti opet njemačka brigada u Litvi. Ovaj bi sustav na istočnom krilu NATO-a trebao pomagati u analizi velikih količina podataka prikupljenih raznim senzorima što bi, primjerice, moglo olakšati otkrivanje neprijateljskih dronova. Pojedinosti projekta njemačko Ministarstvo obrane drži u tajnosti.

Fregata F126: od prestižnog projekta do problema

Slučaj fregate F126 pokazuje da svi skupi veliki projekti ne prolaze uvijek glatko. Nakon što je s oduševljenjem pozdravljen nacrt najvećeg borbenog broda Mornarice, pri gradnji je brzo nastupilo razočaranje. Glavni izvođač, nizozemsko brodogradilište Damen Naval, nije uspio provesti planove. Prema medijskim izvješćima, u F126 je već uloženo oko 1,8 milijardi eura. Projekt bi mogao postati „grob za milijarde“, strahuju oporbeni političari, a prenosi DW.

Sada bi njemačka tvrtka Naval Vessels Lürssen (NVL) trebala preuzeti projekt i spasiti što se još može. No budući da Mornarica zbog obveza u NATO-u hitno treba nove fregate, planira se prijelazno rješenje. Bundeswehr želi dodatno kupiti fregate tipa MEKO A-200 od TKMS-a, najvećeg njemačkog proizvođača ratnih brodova. Kako je taj model već građen za izvoz, planovi su gotovi. Bundestag je za to već prošle godine odobrio dodatnih 7,8 milijardi eura.

Nove odore za buduće vojnike

I za nove uniforme i osobnu opremu za čak 460.000 vojnikinja i vojnika Bundestag je krajem prošle godine odobrio visoki iznos. Kritičari su pitali nije li to pretjerano budući da Bundeswehr trenutačno ima samo oko 184.000 pripadnika. No broj vojnika bi trebao znatno porasti – uključujući pričuvu, na 460.000 muškaraca i žena. To može potrajati godinama, ali uniforme će tada u svakom slučaju biti dostupne u dovoljnom broju. Kada novi vojnici stupe u službu, „ne možemo ih oblačiti u trenirke“, objasnio je ministar obrane Boris Pistorius.