Nakon sastanku u srijedu 14. siječnja u Washingtonu nema dogovora Danske, Grenlanda i SAD-a, a strane se nisu približile dogovoru o budućnosti danskog ledenog otoka. Sastanak ministara vanjskih poslova Danske i i Grenlanda održan je s američkim potpredsjednikom JD Vanceom i američkim ministrom vanjskih poslova Marcom Rubiom, nakon Trumpove izjave da je “sve manje od američke kontrole Grenlanda neprihvatljivo“. Također, sjenu je ostavila velika napetost u Iranu i velika vjerojatnost američke vojne intervencije u toj zemlji. Na današnjem sastanku u Washingtonu američku stranu predstavljali su: J.D. Vance – potpredsjednik SAD, Marco Rubio – državni tajnik, Andy Baker – savjetnik J.D. Vancea za nacionalnu sigurnost, Michael Needham – savjetnik Marca Rubia za vanjsku politiku, Ken Howery – veleposlanik SAD-a u Danskoj, te Michael Jensen, voditelj Ureda za Zapadnu hemisferu. Ispred Danske sastanku su prisustvovali Lars Løkke Rasmussen – ministar vanjskih poslova, Jeppe Tranholm-Mikkelsen – stalni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova, te Jesper Møller Sørensen, veleposlanik Danske u Sjedinjenim Državama, dok su ispred Grenlanda stigli Vivian Motzfeldt – ministrica vanjskih poslova Grenlanda, Mininnguaq Kleist – stalna tajnica za vanjske poslove, te Jacob Isbosethsen – predstavnik Grenlanda u Sjedinjenim Američkim Državama. Inače, portal Obris.org u tekstu „Političko-vojni rašomon oko Grenlanda“ pisao je prije točno godinu dana, naglasivši da prije nekoliko godina nitko u političkoj, ekonomskoj ili općoj javnosti nije mogao ni zamisliti da taj poluautonomni teritorij Danske može izazvati tolike prijepore između SAD-a i Europe.
Danska: Kršenje suvereniteta je neprihvatljivo
Američka strana slabo se oglasila nakon sastanka u srijedu,dok je dansko-grenlandska delegacija održala press-konferenciju ispred zgrade Veleposlanstva Kraljevine Danske u Washingtonu. Danski ministar vanjskih poslova Lars Lokke Rasmussen rekao je novinarima da i dalje postoji, kako je naveo, “temeljno neslaganje” s administracijom predsjednika SAD-a Donalda Trumpa. Ocjena je svjetskih medija da su Lars Løkke Rasmussen i njegova grenlandska kolegica Vivian Motzfeldt konačno imali priliku pokušati sniziti temperaturu u Bijeloj kući nakon više od godinu dana agresivnog internetskog trolanja, izjava i zahtjeva SAD-a. Njihov razgovor nije puno učinio da odvrati Trumpa i njegov tim od budućeg američkog utjecaja na Grenland, čak ni nakon što su objasnili Rubiju i Vanceu da na Grenlandu, primjerice, nema kineskog utjecaja, kao ni kineskog kapitala. SAD, Danska i Grenland su se na sastanku složili da će osnovati radne skupine na visokoj razini kako bi vidjeli mogu li pronaći put naprijed, ali Rasmussen je rekao da nije siguran hoće li to biti moguće. Zahtjevi koji bi prekršili suverenitet Danske i Grenlanda “potpuno su neprihvatljivi“, rekao je danski ministar vanjskih poslova.
Danska je u protekle dvije godine pridonijela 15 milijardi dolara sigurnosti Arktika i vršila je pritisak na SAD i druge zemlje NATO-a da učine više kroz Savez, dodao je Rasmussen. Danska je na sastanku podsjetila američke domaćine da je itekako podmetnula leđa u Afganistanu nakon napada Al-Kaide na SAD 2001. Tijekom danskog sudjelovanja u NATO operacijama podno Hindukuša poginula su 43 danska vojnika, no novoj američkoj administraciji to znači malo ili nimalo.
Službena objava Bijele kuće uoči sastanka
Danski i grenlandski dužnosnici su primijetili da je mnogo toga što Trump i njegov tim i dalje govore o Grenlandu neistinito, uključujući Trumpovu često ponavljanu tvrdnju da Grenland vrvi ruskim i kineskim ratnim brodovima. Rasmussen je rekao da u Arktiku nije bilo kineskog ratnog broda već desetljeće. “Te izjave i Trumpov prijeteći ton ne vode konstruktivnom dijalogu“, rekao je Rasmussen. „Nije lako inovativno razmišljati o rješenjima kada se svako jutro probudite s različitim prijetnjama. (…) Ideje koje ne bi poštovale teritorijalni integritet Kraljevine Danske i pravo grenlandskog naroda na samoodređenje potpuno su neprihvatljive“, poručio je danski ministar vanjskih poslova.
U srijedu ujutro, Trump je na svojoj društvenoj mreži objavio da SAD trebaju steći Grenland za svoj projekt raketne obrane Golden Dome, što je njegov najnoviji razlog za pripajanje tog danskog otoka.
Europa šalje dodatne snage
Ima tko će braniti Grenland
Danska je ranije u srijedu najavila da će pojačati svoju sigurnosnu prisutnost na Grenlandu, koji je pod danskom kontrolom gotovo 300 godina. Štoviše, medjijska izviješća govore da Danska i njezini saveznici jačaju vojnu prisutnost na Grenlandu zbog, kako navode, pogoršanih sigurnosnih okolnosti u Arktiku. Tako je Švedska na zahtjev Danske, uputila neodređeni broj vojnika na Grenland. Švedski premijer Ulf Kristersson objavio je da će švedski časnici biti dio šire skupine savezničkih snaga koje će sudjelovati u pripremama za nadolazeću vojnu vježbu Operation Arctic Endurance: “Neki časnici iz švedskih oružanih snaga danas stižu na Grenland. Dio su skupine iz nekoliko savezničkih zemalja. Zajedno će pripremiti nadolazeće faze u okviru danske vježbe ‘Operacija Arktička izdržljivost’. Na zahtjev Danske, Švedska šalje osoblje iz švedskih oružanih snaga.” I njemačko Ministarstvo obrane objavilo je da Njemačka u četvrtak šalje izvidnički tim od 13 pripadnika Bundeswehra u Nuuk. Riječ je o trodnevnoj misiji, od 15. do 17. siječnja, čiji je cilj procjena uvjeta za moguće buduće vojne doprinose sigurnosti regije, uključujući nadzor pomorskog prostora. Njemački vojnici dolaze na poziv Danske i u suradnji s drugim europskim državama.
S druge strane rezultat jedne od anketa u SAD-u jest da 17% ispitanih odobrava Donalda Trumpa da prisvoji Grenland, a velika većina demokrata i republikanaca protivi se upotrebi vojne sile za aneksiju tog otoka. Anketa Reutersa/Ipsosa provedena u dva dana, a završena u utorak, ukazuje na raširenu zabrinutost zbog Trumpovih prijetnji Danskoj, američkom savezniku u NATO-u, oko budućnosti Grenlanda, koji je stoljećima danski teritorij.
