Europski, a posebno njemački proizvođači oružja prodali su u 2024. znatno više oružja nego u prethodnoj godini. Stockholmski međunarodni institut za istraživanje mira (SIPRI) navodi da je glavni razlog rat u Ukrajini i u Gazi. Izviješće SIPRI-ja o 100 najvećih svjetskih proizvođača oružja pokazuje da vojna industrija nikad nije tako dobro prihodovala kao 2024. – njihovi prihodi od prodaje oružja i vojne opreme iznosili su prošle godine 679 milijardi američkih dolara. To je povećanje od 5,9 posto u odnosu na 2023., iako su već u toj godini eskalacija geopolitičkih napetosti, a prije svega rat u Ukrajini, doveli do povećane potražnje za oružjem. Taj se trend u 2024. samo dodatno ubrzao. Po prvi put od 2018. godine, svih pet najvećih tvrtki za proizvodnju oružja povećalo je svoje prihode od oružja. Nagli porast prihoda i novih narudžbi potaknuo je mnoge proizvođače na proširenje proizvodnih linija, povećanje pogona, osnivanje novih podružnica ili provođenje akvizicija. Je li, dakle, rat u Ukrajini dobar za biznis? „Za obrambeni sektor definitivno“, kaže za DW Nan Tian iz SIPRI-ja, jedan od autora izvješća, dodajući: „Proizvođači naoružanja i vojne opreme značajno su povećali svoje prihode u posljednje dvije godine.“ I ne samo to – razvijena je nova vojna oprema, zalihe su obnovljene, a uništena oprema zamijenjena.
Od sto kompanija navedenih u izvješću, 39 je sa sjedištem u SAD-u i po tome je ta zemlja uvjerljivo najvažnija lokacija za industriju oružja. Na njenih 39 kompanija otpada gotovo 50 posto prihoda od poslovanja s oružjem. Njihov rast od 3,8 posto je, međutim, i dalje relativno skroman. Naime, raširena kašnjenja u proizvodnji i isporuci, te prekoračenja proračuna i dalje opterećuju razvoj i proizvodnju u ključnim programima koje predvode SAD, kao što su borbeni zrakoplov F-35, podmornica klase Columbia i interkontinentalni balistički projektil (ICBM) Sentinel. Nekoliko najvećih američkih proizvođača oružja pogođeno je rastućim troškovima, što povećava neizvjesnost oko toga kada se mogu isporučiti i rasporediti veliki novi sustavi naoružanja i nadogradnje postojećih.
Što se tiče 26 europskih kompanija (bez Rusije), one su pojedinačno zabilježile različite rezultate, ali su zajedno imale povećanje prihoda od 13 posto, odnosno na 151 milijardu dolara. Kompanije iz Njemačke bile su posebno uspješne – povećale su svoje prihode za čak 36 posto. „To je gotovo u potpunosti povezano s ruskom invazijom na Ukrajinu“, kaže Nan Tian. „Bundeswehr je povećao potražnju, a kompanije kao što su Rheinmetall ili Diehl proizvodile su tenkove, oklopne transportere i streljivo kako bi njemačka vojska zamijenila ono što je slala Ukrajini kao vojnu pomoć, ali i da bi povećala vlastite zalihe.“ Rat u Ukrajini posebno je pogodovao češkoj vojnoj industriji. Češka tvrtka Czechoslovak Group zabilježila je najveći postotni porast prihoda od oružja od svih 100 najvećih tvrtki u 2024.: za 193 posto, odnosno na 3,6 milijardi dolara. Tvrtka većinu svojih prihoda pripisuje Ukrajini jer je, među ostalim, Czechoslovak Group imala koristi od Češke inicijative za streljivo, vladinog projekta za nabavu topničkih granata za Ukrajinu. Ukrajinska tvrtka JSC Ukrainian Defense Industry (Ukrboronprom) povećala je svoje prihode od oružja za 41 posto, odnosno na 3,0 milijarde dolara.
„Europske tvrtke za proizvodnju oružja ulažu u nove proizvodne kapacitete kako bi zadovoljile rastuću potražnju“, kaže Jade Guiberteau Ricard, istraživačica u SIPRI-jevom programu za vojne rashode i proizvodnju oružja, no dodaje kako tu postoje i problemi: „Nabava materijala mogla bi predstavljati sve veći izazov. Posebno će ovisnost o ključnim mineralima vjerojatno zakomplicirati europske planove ponovnog naoružavanja.“ Kao primjer rizika takve ovisnosti, transeuropska tvrtka Airbus i francuski Safran zadovoljili su polovicu svojih potreba za titanom prije 2022. ruskim uvozom i morali su pronaći nove dobavljače. Nadalje, s obzirom na kineska ograničenja izvoza ključnih minerala, tvrtke, uključujući francuski Thales i njemački Rheinmetall, upozorile su 2024. na potencijalno visoke troškove restrukturiranja svojih lanaca opskrbe.
Rusko ratno gospodarstvo prkosi sankcijama
“Kurganmashzavod” je ove godine ruskom Ministarstvu obrane isporučio 5 serija borbenih vozila pješaštva BMP-3
Rusija je na rang listi SIPRI-ja navedena zasebno. I nije iznenađenje da su ruski proizvođači oružja zabilježili značajan rast. Njihovi prihodi od izvoza jesu pali zbog sankcija, ali je zato naglo povećana domaća potražnja i više nego nadoknadila te gubitke. Dvije ruske tvrtke za proizvodnju oružja među 100 najvećih, Rostec i JSC United Shipbuilding Corporation (“Объединённая судостроительная корпорация” – ОСК), povećale su svoje zajedničke prihode od proizvodnje oružja za 23 posto, odnosno na 31,2 milijarde dolara, unatoč međunarodnim sankcijama koje su dovele do nestašice komponenti. Rusija je poseban slučaj, naglašava Nan Tian: „Zemlja je potpuno promijenila svoje prioritete. Tijekom protekle tri godine, njezino gospodarstvo i proizvodnja transformirale su se u ratnu ekonomiju.“ Svi resursi su, kaže ovaj stručnjak SIPRI-ja, usmjereni u ratne napore. Rusija je, na primjer, prema izvješću SIPRI-instituta, povećala proizvodnju topničkih granata kalibra 152 milimetra za 420 posto između 2022. i 2024., odnosno s 250.000 na 1,3 milijuna komada.
Ruskoj industriji naoružanja zbog sankcija nedostaju dijelovi iz inozemstva, posebno elektronika za avione. Međutim, vjerovanje da će se ruska ekonomija zbog toga urušiti pokazalo se kao pogrešno, smatra Tian: „Iako je ta zemlja u mnogo lošijem položaju nego što bi bila da nije izvršila invaziju na Ukrajinu, jer tada ne bi bilo sankcija, Rusija se pokazala kao prilično otporna u suočavanju sa sankcijama i ekonomskim problemima. (…) Transformacija ruske ekonomije toliko je dalekosežna da će joj, ako se u Ukrajini postigne trajni mir, biti vrlo teško vratiti se na ekonomiju bez rata“, zaključuje Nan Tijan. Suprotnoočekivanjima, ruska industrija oružja pokazala se otpornom tijekom rata u Ukrajini, međutim ruske tvrtke za proizvodnju oružja suočavaju se s nedostatkom kvalificirane radne snage: “To bi moglo usporiti proizvodnju i ograničiti inovacije.”
Smanjenje kineskih prihoda od oružja ne znači više mira
Azija je na trećem mjestu nakon SAD-a i Europe, s 23 kompanije za proizvodnju oružja na SIPRI-jevoj listi. Azija je ujedno i jedina regija svijeta koja je prošle godine zabilježila niže prihode nego 2023. Posebno su kompanije iz Kine zabilježile značajan pad – za deset posto. Niti jedna druga zemlja nije imala takav pad. Najistaknutiji je bio pad od 31 posto prihoda od oružja tvrtke NORINCO, glavnog kineskog proizvođača kopnenih sustava. „Ali to nema praktično nikakve veze s time što u regiji vlada mir“, kaže Nan Tian. „Ako pogledamo rat u Ukrajini, naravno da vidimo da više rata znači i veću potražnju za oružjem i samim tim vjerojatno i veće prihode. Ali u slučaju Kine radi se o tome da je bilo brojnih optužbi za korupciju protiv kineskih kompanija za proizvodnju oružja.“ To je ipak dovelo do otkazivanja ili odgađanja velikih ugovora o prodaji oružja u 2024. Nasuprot tome, prihodi od oružja nastavili su rasti među japanskim i južnokorejskim tvrtkama koje se nalaze među 100 najvećih, ponajprije zahvaljujući snažnoj europskoj i domaćoj potražnji. Pet japanskih tvrtki povećalo je svoje ukupne prihode od oružja za 40 posto na 13,3 milijarde dolara, dok su četiri južnokorejska proizvođača povećala svoje prihode od oružja za 31 posto na 14,1 milijardu dolara. Najveća južnokorejska tvrtka za proizvodnju oružja, Hanwha Group, zabilježila je porast prihoda od oružja od 42 posto u 2024. godini, pri čemu više od polovice dolazi od izvoza oružja.
MKE na ovogodišnjem sajmu ASDA u Zagrebu
Za to vrijeme kompanije s Bliskog istoka zabilježile su priličan rast, i to čak 14 posto. Ta regija sa svojih devet kompanija nikada ranije nije imala toliko proizvođača oružja i opreme u godišnjoj statistici SIPRI-ja. Samo iz Izraela ih je tri i one su povećale svoje ukupne prihode od prodaje oružja za 16 posto, odnosno na 16,2 milijarde dolara, budući su dronovi i sustavi protuzračne obrane iz te zemlje posebno traženi. Iz te regije je i Turska, koja je ponovno ostvarila visoke prihode. Međutim, njezina kompanija Baykar, proizvođač borbenih i izviđačkih dronova Bayraktar, nije uspjela ponoviti svoje vrlo visoke rezultate izvoza u Ukrajinu iz prethoodne godine. No zato je turska tvrtka MKE – “Makine ve Kimya Endüstrisi” (potencijalno zainteresirana za izgradnju tvornice streljiva u Hrvatskoj) po prvi puta došla na listu 100 najvećih proizvođača naoružanja.
Najvažnije kompanije i dalje sa sjedištem u SAD-u
Pet najvažnijih kompanija za proizvodnju naoružanja u svijetu su, prema statistici SIPRI-ja, Lockheed Martin (borbeni zrakoplovi F-35), RTX (motori za zrakoplove i dronovi), Northrop Grumman (rakete dugog dometa), BAE Systems i General Dynamics (nuklearne podmornice i navođene rakete). S izuzetkom britanske kompanije BAE, sve ostale tvrtke su iz SAD-a. Ovo je prvi put od 2017. da se neka kompanija koja nema sjedište u SAD-u pojavila među pet najvećih izvođača radova u području obrane. Američka tvrtka SpaceX prvi se put pojavila među 100 najboljih na ljestvici SIPRI-ja, nakon što su se njezini prihodi od naoružanja više nego udvostručili u usporedbi s 2023. godinom, dosegnuvši 1,8 milijardi dolara.
IRIS-T se pokazao dobrim PZO sustavom
Usporedbe radi, vojni ogranak europskog konzorcija Airbus zauzima 13. mjesto među sto najvažnijih kompanija, dok je njemačka tvrtka Rheinmetall na 20. mjestu. U 2024. godini, četiri od tih sto kompanija imale su sjedište u Njemačkoj: Rheinmetall, Thyssenkrupp, Hensoldt i Diehl. Zajedno su ostvarile prihode od 14,9 milijardi dolara. Rat u Ukrajini rezultirao je značajnim narudžbama iz Njemačke, naročito PZO-sustava IRIS-T koje proizvodi kompanija Diehl. Ugovor o isporuci topničkih granata kalibra 155 milimetara za njemački Bundeswehr najveći je ugovor o streljivu u povijesti kompanije Rheinmetall. Ona je ujedno zabilježila i povećanje prihoda od tenkova, oklopnih vozila i streljiva za 47 posto. KNDS, francusko-njemački konzorcij proizvođača tenkova (Krauss-Maffei Wegmann i Nexter), zauzima 42. mjesto. I to zajedničko poduzeće zabilježilo je rast. Prihod je porastao za 14 posto, a broj narudžbi još i znatno više – čak 40 posto. I toj kompaniji su rat u Ukrajini i prijetnja iz Rusije osigurali pune knjige narudžbi.
