Europska komisija predstavila je u srijedu, 19 studenoga, tzv. „vojni Schengen“, novi paket za vojnu mobilnost kojim želi ubrzati, pojednostavniti i osigurati kretanje postrojbi, opreme i vojnog materijala diljem Europe, uz istodobno jačanje obrambene industrije Planom preobrazbe obrambene industrije EU-a. Plan je puno ostvarenje “vojnog Schengena” do 2027., što bi omogućilo brža i učinkovitija premještanja snaga u uvjetima povećanih sigurnosnih izazova. Prema tom novom prijedlogu će države članice Europske unije imati samo tri dana u mirnodopsko vrijeme, odnosno šest sati u kriznim situacijama za odobravanje prolaska vojnih trupa i opreme preko svojih granica, sve s ciljem kako bi članice EU unaprijedile vojnu mobilnost. Plan tog sustava za vojnu mobilnost baziran je prema Mehanizmu civilne zaštite EU koji omogućuje pomoć u katastrofama.
Paket za vojnu mobilnost uvodi prva usklađena pravila na razini EU-a za prekogranična vojna kretanja, uključujući najdulji rok obrade zahtjeva od tri dana te pojednostavljene carinske postupke. Uspostavlja se i novi Europski sustav za pojačani odgovor na vojnu mobilnost (EMERS), koji će omogućiti ubrzane procedure i prioritetni pristup prometnoj infrastrukturi za snage EU-a ili NATO-a u hitnim situacijama. Komisija najavljuje i široka ulaganja u jačanje otpornosti strateške infrastrukture, uključujući kibernetičku sigurnost, energetsku sigurnost i standarde dvojne namjene na ključnim prometnim koridorima. Očito je da se EU, pritisnuta ratom u Ukrajini te novim sigurnosnim prijetnjama, odlučila za taj korak iako pravi Schengenski sustav u EU ima svoje uspone i padove.
Kalas : Sustav za hitne situacije za prekogranični transport vojske
“Obrambena spremnost u osnovi ovisi o tome možete li svoje tenkove i trupe dovesti tamo gdje su vam i kada su vam potrebni. Danas predlažemo sustav za hitne situacije za prekogranični transport vojske i inicijativu za udruživanje transportnih kapaciteta država članica kako bi se olakšalo kretanje trupa diljem Europe“, izjavila je visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas.
Paket predviđa i mehanizme za udruživanje i dijeljenje kapaciteta među državama članicama, kao i razvoj digitalnog informacijskog sustava za vojnu mobilnost. Novi okvir upravljanja uključuje osnivanje skupine za promet vojne mobilnosti te nacionalne koordinatore u svakoj državi članici.
Istodobno s ovim mjerama, Komisija je predstavila Plan preobrazbe obrambene industrije EU-a, usmjeren na poticanje disruptivnih inovacija i jačanje europske tehnološke autonomije. Plan se fokusira na četiri prioriteta: povećanje ulaganja u obrambena poduzeća, ubrzavanje razvoja naprednih tehnologija, širenje pristupa vojnim sposobnostima te razvoj stručnih vještina potrebnih za održavanje tehnološke prednosti Europe.
Za vojnu mobilnost- 100 milijardi Eura
U sljedećem sedmogodišnjem proračunu za razdoblje od 2028. do 2034. godine Komisija je predložila 17,65 milijardi eura za prometnu infrastrukturu dvojne namjene u okviru Instrument za povezivanje Europe (CEF). Povjerenik za promet Apostolos Tzitzikostas rekao je da će poboljšanje vojne mobilnosti u Europskoj uniji zahtijevati investicije od oko 100 milijardi eura. Tsikikostas je istaknuo da je Komisija zajedno s državama članicama i NATO-om identificirala više od 500 infrastrukturnih projekata koji bi omogućili lakše i brže kretanje vojne opreme i vojnika duž četiri prioritetna koridora diljem EU. Vijeće EU-a usvojilo je u ožujku ove godine odluku o četiri prioritetna multimodalna koridora za vojnu mobilnost, osmišljena za olakšavanje velikih vojnih kretanja u kratkom roku.
Tsikikostas nije želio otkriti detalje tih projekata jer je riječ o povjerljivim podacima. Dodao je da je u većini slučajeva riječ o nadogradnji postojeće infrastrukture za takozvanu dvojnu namjenu. “To znači proširenje tunela, jačanje mostova, jačanje željezničkih tračnica, kao i povećanje kapaciteta luka i zračnih luka. Ne možete braniti kontinent ako se ne možete kretati po njemu. Vrlo je jasno, stoga stvaramo ovaj vojni Schengen.”, ocijenio je europski povjerenik za promet.
Ukrajina kao pouka
Komisija ističe da je ruska agresija na Ukrajinu ubrzala razvoj vojnih tehnologija poput umjetne inteligencije, kvantnih sustava, bespilotnih letjelica i svemirskih platformi, a novi tržišni akteri – od start-upova do inovativnih malih i srednjih poduzeća – mijenjaju europski obrambeni ekosustav. EU stoga želi ubrzati modernizaciju i osigurati otpornost svojih obrambenih kapaciteta učenjem iz ukrajinskog iskustva.
Nova Uredba o vojnoj mobilnosti upućuje se Vijeću i Europskom parlamentu na razmatranje i donošenje u redovitom zakonodavnom postupku, dok Komisija najavljuje da odmah počinje provoditi mjere iz industrijskog plana. Oba dokumenta dio su šireg paketa predstavljenog u Bijeloj knjizi o europskoj obrani i planu ReArm Europe/Readiness 2030., kojima je cilj povećati ulaganja i spremnost europskih oružanih snaga u sljedećem desetljeću.
Ideje o olakšavanju vojne mobilnosti u zemljama NATO-a i EU nije nova – svakih nekoliko godina pojavi se u javnosti bez da se istko zapita kako to do sada već nije riješeno. Kao posebno važna vojna mobilnost navedena je u Zajedničkoj deklaraciji EU-NATO, potpisanoj u Varšavi 2016. godine, da bi 2 godine kasnije, u ožujku 2018., tadašnjaEurropska komisija i povjerenica za vanjsku politiku najavili “Akcijski plan za vojnu mobilnost”. Kao dio Plana razvijen je Program vojne mobilnosti, koji je Hrvatska potpisala u svibnju 2019. godine.
