Na Đurđevdan, 06. svibnja održat će se parlamentarni, pokrajinski i lokalni izbori u Srbiji, objavili su 13. ožujka, svaki u skladu sa svojim ovlastima, predsjednik Srbije, Boris Tadić, i predsjednica Skupštine, Slavica Đukić Dejanović. Iako se nagađalo da bi istoga dana, zbog smanjivanja troškova, mogli biti održani i predsjednički izbori, budući da mandat aktualnom predsjedniku ističe krajem ove godine, Boris Tadić odupro se sugestijama da podnese ostavku kako bi se raspisali i izbori za predsjednika, i nije se izjašnjavao o mogućem datumu za izbor svog nasljednika ili svoj reizbor.
Izbori su raspisani i za Kosovo, barem za njegov sjeverni dio, zbog čega se već pobunio i UNMIK, a realno je za očekivati da će uslijediti i druge međunarodne reakcije. Izostavljanje (sjevernog) Kosova s izbornih popisa spominjalo se kao moguća kazna za lokalne političare Kosovske Mitrovice i još 3 općine sa sjevera Kosova, koji su, unatoč protivljenju vlasti u Beogradu, 14. i 15. veljače proveli referendum o nepriznavanju institucija nezavisne Republike Kosovo. Budući je, unatoč referendumu, Srbija dobila status zemlje-kandidatkinje za članstvo u EU, čini se da nema razloga za kažnjavanje samovolje kosovskih Srba.
No Kosovo će sigurno ostati vruća tema i u izbornim sučeljavanjima i temama. Prema aktualnim istraživanjima pulsa javnosti, izborna će utrka biti najneizvjesnija za Tadićevu Demokratsku stranku i Srpsku naprednu stranku Tomislava Nikolića. Njih su se dvojica okušala i na zadnjim predsjedničkim izborima, kada je vrlo usko pobijedio Boris Tadić. Na ovim parlamentarnim izborima, prevagu odnosi Nikolićeva stranka, no teško da će moći sama formirati vlast. S druge pak strane, Naprednjaci imaju bitno slabiji koalicijski potencijal od Tadićevih Demokrata, pa će izborna pobjeda, kako se sada čini, uvelike ovisiti o tome tko će s kime koalirati. Nikolić je, po raspisivanju izbora, rekao kako za sada samo razmatra i proučava programe ostalih stranaka, kao i to da će se koncentrirati na ulogu premijera, a ne predsjednika države.
