Nakon prošlotjednog summita NATO-a u Nizozemskoj, proglašenog „povijesnim“ zbog odluke da će države članice za obranu izdvajati 5 posto BDP-a, nisu svi čelnici država iskazali „oduševljenje“ tom odlukom. Među njima je, očekivano, hrvatski predsjednik Zoran Milanović, ali postepeno se počinju redati političari iz NATO članica koji nisu bez kritika na tu odluku.

Vrativši se iz Den Haaga, Milanović je po pitanju povećanja izdvajanja za obranu do pet posto BDP-a izrazio skepsu prema nominalnim ciljevima bez jasno definirane stvarne vrijednosti tih ulaganja:

“To vrlo malo znači, to su nominalni iznosi. Jedino što me zanima koliko mogu daleko jahat na svom dolaru. Kad idem u shopping, šta za to mogu kupiti?”,

zapitao se Milanović upozorivši da, ako cijene vojne opreme bujaju, onda “ne radimo dobar posao”. Posebno je naglasio da Hrvatska mora voditi računa o tome koliko će dobiti za svaki uloženi euro te da vojne nabave ne mogu biti prepuštene tržišnim zakonima:

“Mi smo se ovdje našli radi planiranja, radi zajedničkog napora. Ne možemo sad prepustit privatnim investitorima i investicijskim fondovima i dioničarima da nas reketare i da nam prodaju robu zato što ima malo ponuđača po cijenama koje će oni diktirati.”

Govoreći o novim sposobnostima i obavezama koje bi Hrvatska mogla preuzeti, predsjednik Milanović je rekao:

“Ništa o tome ovdje nije bilo riječi. Ta brigada bi trebala koštati šest do sedam milijardi eura. Shvaćate li koliko je to velik novac? To je do jučer bio nominalni BDP Crne Gore.”

Hrvatski ministar obrane Ivan Anušić, koji je također sudjelovao na nizozemskom summitu, smatra da su na summitu donesene važne odluke:

“(…) Jednoglasno je donesena ključna odluka o povećanju izdvajanja za obranu na ukupno 5 % bruto domaćeg proizvoda, odnosno 3,5 % plus dodatnih 1,5 % do 2035. godine. Ova odluka predstavlja značajan korak u jačanju sigurnosti i obrambene sposobnosti Europske unije i NATO saveza”.

Ministar Anušić je posebno naglasio važnost učinkovitog upravljanja sredstvima, upozorivši na ozbiljan problem rasta cijena vojne opreme i naoružanja. U tom kontekstu je, odgovarajući na pitanja novinara, istaknuo kako su moguća tri smjera djelovanja kako bi se osigurala učinkovitost ulaganja:

“Prvo – to je dogovor unutar NATO-a kako bi se utjecalo na obrambenu industriju. Drugo, svaka država treba razvijati vlastite sposobnosti, znanja i tehnologiju, kako bi mogla proizvoditi vlastito naoružanje i opremu. Tako će i Hrvatska proizvoditi dio vlastitog naoružanja i opreme. I treće, traženje povoljnijih opcija na drugim tržištima, izvan Europe, primjerice u Južnoj Koreji ili Indiji, gdje su cijene još uvijek konkurentne a isporuka brza.”

Također, ministar je kazao kako Hrvatska ostaje posvećena ciljevima NATO saveza te da će kao odgovorna članica Europske unije i NATO saveza ispuniti svoju obvezu ulaganja u sigurnost i obranu, istovremeno štiteći interese hrvatskih građana kroz transparentno i racionalno upravljanje sredstvima.

“Sigurnost Europe mora doći iznutra. Ne možemo očekivati da će nas uvijek netko braniti preko Atlantika. Vrijeme je da preuzmemo odgovornost”,

zaključio je ministar Anušić.

Ni naši susjedi Crnogorci, s nešto kraćim stažom u NATO- savezu u odnosu na Hrvatsku, nisu previše zadovoljni postignutim dogovorom o drastičnom povećanju izdvajanja za obranu.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i ministar obrane Dragan Kraapović uoči summita u Haagu

Tako su crnogorski mediji zaključili da ako Crna Gora 2035. godine bude izdvajala pet posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) za obranu, kako nalaže nova odluka NATO-a, ta suma bi te godine mogla premašiti 460 miliona eura. Prema podacima iz ovogodišnjeg proračuna Crne Gore, BDP je projektiran na 7,96 milijardi eura, dok se, po informacijama iz Prostornog plana do 2040. godine, očekuje da BDP 2040. iznosi 10 milijardi eura, navode crnogorske Vijesti. Koristeći model eksponencijalnog rasta, to bi značilo da bi BDP 2035. mogao biti 9,23 milijarde eura, a pet posto izdvajanja iznosilo bi 461,5 miliona eura. Ministarstvo obrane Crne Gore isplaniralo je vojni proračun za ovu godinu 161,42 miliona eura (odnosno 2,08% BDP-a), što bi značilo da bi on 2035. mogao biti uvećan za skoro tri puta, odnosno za preko 300 miliona eura.

Odluka sa summita NATO-a u Hagu da članice izdvajanja za obranu podignu na pet posto BDP-a ostvarit će se za deset godina,objašnjavao je proteklih dana ministar obrane Dragan Krapović: “To je do 2035. godine. Taj novac ne ide za Bruxelles, ne ide za Wahington. On ostaje u Crnoj Gori i ulaže se u kapacitete Crne Gore“.  Za Crnu Goru, u ovom trenutku, to je veliki novac, potvrdio je Krapović: “To bi bilo oko nekih 400 miliona eura godišnje“. No do toga će se doći postupno, povećavanjem proračuna za obranu, iz godine u godinu.

Sve se vrti oko Donalda Trumpa

“Što opet izlazi nekih oko 20 miliona, možda više, po godini. Ne bih rekao da je to sad nešto baš nedokučivo u proračunu koji je toliki koliki jeste. Mi jesmo mala država i to jesu ogromna izdvajanja. Ja u potpunosti razumijem što je na umu običnog građanina i da je u fokusu njegovog zanimanja prije svega socijala, školstvo, zdravstvo i to je potpuno opravdano. Ali ukoliko ne budemo imali elementarnu sigurnost i stabilnost, sve to drugo svakako neće funkcionirati, bez obzira koliki novac uložimo”,

kazao je crnogorski ministar obrane.

Novi NATO standard zahtijeva i fiskalne reforme u Crnoj Gori “koje će imati za osnovu povećanje poreza ili smanjenje izdataka u drugim sektorima”.

Geopolitički i sigurnosni konsultant Nikola Lunić smatra kako će se „politička elita u Podgorici u narednom razdoblju suočiti s “neophodnošću pažljive analize troškova, dugoročnog planiranja i visoke razine financijske odgovornosti”, jer u protivnom, upozorava, lako može doći do preopterećenja proračuna i smanjenja kvaliteta života građana. “Na NATO summitu u Haagu donesena je odluka o povećanju izdvajanja za obranu s preciznom podjelom: 3,5 posto za osnovne vojne potrebe i 1,5 posto za ‘šire sigurnosne izdatke’. U kontekstu Crne Gore, ovo predstavlja ozbiljan izazov s obzirom na trenutne ekonomske kapacitete i postojeću infrastrukturu”, rekao je Lunić za Vijesti.

Naši sjeverni susjedi Slovenci isto nisu baš spremni za 5 posto, a njihov predsjednik Vlade Robert Golob izjavio je prije par dana da je jedina obveza Slovenije povećanje obrambenih izdataka na tri posto BDP-a do 2030. “Jedina obveza koju je Slovenija preuzela jest povećanje obrambenih izdataka na dva posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) ove godine, a na tri posto do 2030.“, rekao je premijer Golob nakon summita NATO-a u Haagu, pritom dodavši:

Robert Golob – od NATO obveze do prijevremenih izbora?

“Jedina obveza koju je Slovenija preuzela jest da će ove godine izdvojiti dva posto za obrambene izdatke, postupno ih povećavajući za 0,2 posto godišnje do 2030., kada ćemo dosegnuti tri posto za obrambene svrhe”.

To je predviđeno nedavno izmijenjenom rezolucijom o programu razvoja i opremanja slovenskih oružanih snaga do 2040., podsjetio je Golob nakon summita. Povećana obramben izdvajanja dovela su do  trzavica u vladajućoj koaliciji, i to nakon što je Ljevica u proceduru stavila prijedlog o raspisivanju savjetodavnog reeferenduma o povećanju izdataka za obranu, budući da će oni značajno utjecaati na državni proračun. Iako se u početku činilo da će ta inicijativa propasti, neočekivana podrška došla je iz dijelova stranaka koje podupiru Golobovu Vladu, što je premijera posebno uznemirilo. Trzavice unutar vladajuće koalicije po ovom pitanju mogle bi u  konačnici dovesti i do prijevremenih parlamentarnih izbora, posebno ako referendum uspije, što bi Golob želio izbjeći po svku cijenu.

Nick Buxton – da li je vojna industrija kriva za “pumpanje” obrambenih troškova?

U komentaru za portal Aljazeera Balkan Nick Buxton, stručnjak i konzultant za međunarodni azvoj i održivi okoliš ocijenio je  kako se čini da je NATO najviše zabrinut za sigurnost svojih tvrtki za proizvodnju oružja: “Mnogo prije nego što je Trump počeo vršiti pritisak, tvrtke za proizvodnju oružja lobirale su za veća europska vojna ulaganja putem lobističkih skupina poput Udruženja vojne, zrakoplovne i sigurnosne industrije (ASD). Uspješno su učinile vojnu sigurnost glavnim ciljem Europske unije, primajući sve veća javna sredstva za potporu istraživanju i industriji. Sada ubiru plodove u obliku povećanja prihoda i profita. Uoči summita NATO-a, BlackRock je objavio investicijsko izvješće u kojem je industriju oružja pohvalio kao „industriju dinamičnog rasta“ i „megasilu“ koja će pokretati investicijske trendove u nadolazećim godinama“, piše Buxton.

“NATO je prošle godine potrošio 1.500 milijardi dolara na vojsku – više od polovice globalnih vojnih troškova. Ako članice ispoštuju osnovni cilj od 3,5 posto do 2030. godine, to bi značilo ukupno 13.400 milijardi dolara u vojnim troškovima. To je brojka koju je gotovo nemoguće pojmiti, ali ako biste je pretvorili u novčanice od jednog dolara, mogli biste napraviti gotovo četiri hrpe koje dosežu Mjesec. Također bi mogao biti podijeljen kao jednokratni novčani bonus u iznosu od 1.674 dolara svakoj osobi na planeti. U stvarnosti, novac će biti preusmjeren – najviše iz socijalne i ekološke potrošnje – iako 30 posto Evropljana prijavljuje teškoće u sastavljanju kraja s krajem i klimatolozi upozoravaju da imamo još dvije godine da održimo porast temperature ispod međunarodnog cilja od 1,5 stupnja,”

ogorčeno piše Buxton, zaključujući kako “NATO-ova ideja o sigurnosti odvraća novac od društvenih potreba, pogoršava klimatsku krizu, nagrađuje tvrtke za proizvodnju oružja koje profitiraju od globalnih sukoba i bira rat umjesto diplomacije. Njegov ratoborni stav u Haagu ovog tjedna čini ga jednom od najvećih prijetnji globalnoj sigurnosti – čak i životu na ovom planetu. Na narodima zemalja NATO-a je da odbace ovaj smrtonosni put i obnove sigurnost temeljenu na suradnji, pravdi i miru“.

Španjolski premijer Pedro Sanchez, kako smo ranije pisali na portalu Obris.org, zatražio je i dobio izuzeće od obaveze povećanog ulaganja u obranu. “Da smo prihvatili pet posto, Španjolska bi do 2035. morala potrošiti dodatnih 300 milijardi eura na obranu. Odakle bi to moglo doći? Od rezova u zdravstvu i obrazovanju,“ objasnio je Sanchez, dok mu je Trump zaprijetio kako će natjerati Španjolsku da plati dvostruko više.  Izdvajanje od 2,1 posto za obranu je “dovoljno i kompatibilno s društvenim modelom” Španjolske, rekao je Sanchez na press-konferenciji u Den Haagu.  “To je jedina zemlja koja ne želi sve platiti. Ostaju pri 2 posto. To je grozno,” ljutito je odvratio Donald Trump, poručivši da španjolskom gospodarstvu ide dobro, ali bi se moglo raspasti “ako se nešto loše dogodi”. “Znate što ćemo napraviti? Pregovarat ćemo o trgovačkom sporazumu sa Španjolskom. Učinit ćemo da plati dvostruko“, rekao je Trump, uz napomenu da “neće dopustiti” da španjolsko izdvajanje ostane na 2,1 posto BDP-a “jer je to nepravedno”.