Prije dva dana smo u tekstu o situaciji na Bliskom istoku naveli kako su srijeda i četvrtak ključni dani koji će pokazati hoće li se Sjedinjene Države uključiti direktno u sukob Izraela i Irana, a naveli smo i kako bi Reza Pahlavi junior bio za Izrael najbolja figura koja bi mogla privremeno zauzeti vlast ukoliko se šiitsko religijsko-političko uređenje uruši.
Reza Pahlavi u obraćanju Irancima
Kao da je pročitao, večer nakon objave teksta Reza Pahlavi se javio video-porukom i u načelu pozvao Irance na pobunu. Za sada se ne zna kakav je to učinak imalo na iranske stanovnike, jer u međuvremenu je povezanost te države s internetom gotovo pa u potpunosti ugašena. Strani mediji koji su na taj način imali izvore unutar države koja je pod raketnim napadom tako su ostali bez komentara iz prve ruke. Samo dan nakon video-poruke, Pahlavi se obratio i dvostranačkoj skupini zastupnika Zastupničkog doma Kongresa Sjedinjenih Američkih Država, govoreći o “padu režima koji je svoju moć izgradio na strahu, nasilju i mržnji” i “usponu nacije koja traži mir, dostojanstvo i suživot“. “Milijuni Iranaca, unutar i izvan zemlje, povjerili su mi da pomognem voditi ovu tranziciju: da je odvedem od kaosa prema nacionalnom jedinstvu, pravdi i miru“, istaknuo je Pahlavi pred američkim kongresmenima. Ne treba iznenaditi ako se promoviranje Pahlavija kao prve opcije za promjenu režima nastavi i sljedećih dana.
S druge strane, što se tiče potencijalnog uključivanja Sjedinjenih Država, takva je opcija sve izglednija. Kako donosi Wall Street Journal, Donald Trump je – prema njihovim informacijama – već odobrio plan operacije, samo čeka još neko vrijeme da vidi hoće li se Iran predati. Jer on očekuje baš predaju, bezuvjetnu. Doduše, ne trebaju posebni izvori WSJ – raspored borbenih postrojbi oko Irana sam po sebi potvrđuje da su se američke trupe rasporedile za napad te da ga mogu pokrenuti kad god to bude naloženo. Zabilježimo da su iz samih SAD jučer poslani i F-22 Raptori, njih najmanje 12, pojačat će ionako neupitnu američku zračnu nadmoć na Bliskom istoku. Uz sve to, i nosač USS Gerald R. Ford (CVN-78) je na putu preko Atlantika prema istočnom Mediteranu, dok je USS Nimitz (CVN-68), nakon što je prekjučer prošao Malaška vrata, sad već sa svojim avionima u radijusu mogućih operacija protiv Irana. USS Carl Vinson (CVN-70) već je duže vrijeme u vodama južno od te države.
Kroz medijsku ofenzivu jasno se ističe koja će točka biti potencijalni povod moguće američke akcije. Nuklearno postrojenje Fordo (ili Fordow, prema drugoj verziji prevođenja s perzijskog jezika), najutvrđenija takva lokacija u Iranu, kojoj Izraelci svojim borbenim sredstvima jednostavno ne mogu uništiti unutrašnjost. IDF može djelovati na okoliš, gađati trafostanice i pristupne nadzemne puteve, kao i nešto zgrada koje su na površini, ali same centrifuge, koje se prema izvješćima IAEA-e broje u tisućama, van su učinka svakog ne-nuklearnog oružja u posjedu Izraela.
Nadzemni objekti u postrojenju Fordo su oštećeni ili uništeni, no do podzemnih je puno teže doći
Fordo je ušao u središte priča jer se radi o najmodernijem i najzaštićenijem iranskom nuklearnom postrojenju, u kojem su došli do 83,7 posto obogaćenog uranija. To je podatak IAEA-e iz ožujka, tako da postoji sasvim realna opcija da je taj postotak i podignut u posljednja tri mjeseca. Podsjetimo, za izradu atomske bombe uranij mora biti 90 posto obogaćen. Također, uranijske bombe, za razliku od plutonijski, nije potrebno testirati prije nego postane operativna.
Sve to je u medijima, koji se pozivaju na stručnjake, dovelo do toga da se GBU-57, “Bunker buster” od 13 i pol tona, navodi kao jedino oruđe koje bi moglo naškoditi nuklearnom programu u Fordou. Radi se o specijaliziranim bombama, najmoćnijem ne-nuklearnom oružju na svijetu, a namijenjene su baš za razaranje ukopanih objekata, a do cilja ih mogu dovesti samo strateški bombarderi, kao B-2. Amerika takvih nevidljivih bombardera ima ukupno 19, a ni broj samih bombi nije pozamašan, mjeri se u desecima. Svaki avion može nositi po dva komada, a potencijalni udar bi bio s više aviona, kako bi se smanjila mogućnost preživljavanja podzemnog kompleksa.
Prema pisanju New Yorka Timesa iz 2019. godine, USAF je testirajući ove bombe izgradio baš kopiju Fordoa, da i sami sebi dokažu da je GBU-57 iskoristiv za ovu misiju. Navodno je pokazao da jeste, ali ima tu jedan “ali”. Prema izvješćima IAEA-e, Iranci su u posljednjih pet godina radili na dodatnom osiguravanju samog lokaliteta, tako da u ovom trenutku nitko ne može znati koliko razorni “Bunker busteri” mogu biti u ovom kompleksu.
Amerika bi mogla imati i dodatni poriv za uključivanje na ovaj način. Naime, dio bliskoistočnih medija spekulira kako bi, ukoliko Fordo ne strada od američkih bombi, Izrael mogao izvesti kopnenu operaciju specijalnim snagama, kojoj bi cilj bio unštavanje ili bar ozbiljno oštećivanje ove lokacije. Vojne postrojbe Sayeret Matkal i Shayetet 13 nameću se kao logičan izbor takve operacije, uz asistenciju obavještajnih službi Mossad i Aman (pogotovo ove potonje čiji bi kibernetički odjel bio ključan za asistenciju operativcima). No, ta bi operacija, obzirom na položaj, geografiju i zaštićenost Fordoa, bila najkompleksnija specijalna akcija ikad izvedena, mnogo zahtjevnija i od “Operacije Entebbe”, do sada najsloženije u izraelskoj povijesti. A pored operativne kompleksnosti, takva bi operacija nosila i ogromnu političku implikaciju – jedna je stvar napucavanje raketama, druga je slati vojsku u kopnene akcije. Stoga je gotovo pa sigurno, ukoliko se Sjedinjene Države aktivno uključe u ofenzivne operacije (u defanzivnima već sudjeluju), Trumpu će objašnjenje i opravdanje biti baš Fordo.
Iron Dome pokazuje svoje prednosti i mane
A u takvom promišljanju veliku ulogu će imati i teret vremena, koji više nije toliko na strani Izraela. Naime, sa startom operacija vrijeme je bilo na njihovoj strani: što duže traje raketiranje i bombardiranje, veća je mogućnost pada režima Alija Hameneija. Ali sada se situacija, prema nekim medijima, komplicira: Izraelu pomalo ponestaje raketa Arrow 2 i 3, glavnih presretača za balističke projektile. Iron Dome, unatoč tome što je medijska zvijezda, ipak nije pretjerano učinkovit protiv takvih raketa. I američka pomoć u vidu SM-3 raketa s razarača te zemaljski THAAD nemaju beskonačnu zalihu. Još jednom se pokazuju, nakon rata u Ukrajini, da većina država zapravo više nije sposobna za dugotrajno ratovanje jer nemaju dovoljne zalihe ključnog oružja i oruđa. Ovaj izraelski nedostatak sredstava za zaustavljanje balističkih raketa lansiranih iz Irana svakako će diktirati i brzinu djelovanja po ključnim iranskim lokacijama.
Iranski pogodak u bolnicu Soroka u gradu Be’er Sheva
Da se zamijetiti protekla tri dana kako se povećava broj iranskih projektila koji prolaze kroz izraelsku zračnu obranu, što dodatno jača navode o manjku presretačkih oruđa. Službeni Tel Aviv je tako zbog posljednjeg pogotka u bolnicu u blizini Tel Aviva najavio intenziviranje svojih napada na Iran.
Dakle, u ovom trenutku na Bliskom istoku bliže smo eskalaciji, te povećanju i civilnih žrtava – mnogo je vjerojatnija ta opcija od smirivanja sukoba i pregovorima, čak i bez mogućeg uključivanja Sjedinjenih Država u rat. Čini se kako je i naftno tržište reagiralo, od prekjučer, kad su se počeli spominjati i američki napadi, trend je povećanja cijene crnoga zlata.
