Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte pozvao je ponovno u ponedjeljak države članice NATO-a da troše za obranu više od sadašnjeg cilja od dva posto BDP-a, koliko je određeno prije deset godina, Rutte, ali i drugi visoki dužnosnici NATO-a , ocjenjuju da je to sada premalo zbog novih izazova poput rata u Ukrajini i sadašnje geopolitičke situacije. I Rutte i drugi vojni i civilni dužnosnici neumorno ovih dana upozoravaju da, Europa i NATO moraju više trošit na obranu, o čemu je portal Obris.org objavio više tekstova.
Rutte je to izjavio u Lisabonu nakon sastanka s portugalskim premijerom Luisom Montenegrom, koji je ponovio obećanje da će i njegova zemlja doseći cilj od dva posto BDP-a do 2029. Godine 2023. Portugal je za obveze u NATO-u potrošio 1,5 posto BDP-a. “Znamo da cilj od dva posto, određen prije deset godina, neće biti dovoljan da se odgovori na izazove sutrašnjice“, rekao je Rutte, dodavši: “To znači da sada moramo trošiti više za našu obranu.”
Osim s premijerom, Rutte se u Portugalu sastao i s predsjednikom Marcelom Rebelo de Sousom
Portugalski premijer je pak rekao da Portugal traži načine da pomakne datum za postizanje cilja od 2 posto, ali da će to ovisiti o tome hoće li zemlja pronaći način da poveća ulaganja u obranu bez ugrožavanja svog malog proračunskog suficita. Portugal će do 2029 godine sigurno izdvajati dva posto BDP-a za obranu, ponovo je Montenegro.
Čelnici država Sjevernoatlantskog saveza razgovarat će trebaju li povećati cilj od dva posto na summitu u Den Haagu ovoga ljeta. Pritisak je i američkog predsjednika Donalda Trumpa da se potrošnja za obranu poveća na pet posto BDP-a, što trenutačno ne ispunjava nijedna članica.
Rutte je ponovio i zapadne optužbe da Rusija nastoji destabilizirati države članice NATO-a postupcima koji se kreću od pokušaja ubojstava do kibernetičkih napada i sabotaža, vodeći u isto vrijeme brutalan agresorski rat protiv Ukrajine. Naravno, Moskva niječe da želi destabilizirati zapadne države i tvrdi da njezine vojne operacije u Ukrajini imaju za cilj jačanje njezine nacionalne sigurnosti. Međutim, mnogi europski mediji navode kako NATO pojačava svoju prisutnost na Baltiku, posebice nakon učestalog sabotiranja podvodnih kablova između baltičkih skandinavskih država. Za te sabotaže optužuju se ruski brodovi kao i podvodni dronovi. Zadnja takva sabotaža zabilježena je u nedjelju. Naime, NATO istražuje štetu otkrivenu u nedjelju 26. sijećnja, na još jednom podmorskom kabelu u Baltičkom moru, ovoga puta telekomunikacijskoj vezi između država članica NATO-a Švedske i Latvije, Švedska je započela istragu o sabotaži nakon što je komunikacijski kabel oštećen u Baltičkom moru i zaplijenila je sumnjivi brod, priopćilo je u nedjelju navečer švedsko tužiteljstvo.
*Photo: NATO
