“Europa mora više trošiti na obranu, a ako to ne učinite, odite na tečaj ruskog ili odite na Novi Zeland”, rekao je glavni tajnik NATO-a Mark Rutte u u ponedjeljak, 13. siječnja, tijekom rasprave na zajedničkom sastanku Odbora za vanjsku politiku Europskog parlamenta, Pododbora za obranu i sigurnost i Parlamentarnog izaslanstva za odnose s NATO-om. Rutte je istaknuo da Europa mora ulagati više u obrambene sposobnosti, jačati otpornost i nastaviti pomagati Ukrajini. “Mi znamo kako zaštiti naše građane i europski način života, sada to samo moramo i učiniti”, rekao je Rutte pred europarlamentarcima. Ovo Rutteovo izlaganje prenijeli su brojni svjetski mediji, no u našim medijima ta vijest nije dobila veliki medijski prostor, naročito u sjeni izbora za predsjednika Republike i ponovnog izbora Zorana Milanovića na tu dužnost, požara u Los Angelesu i drugih.
To je još jedan u nisu poziva Europljanima da više troše za obranu koje je uputio Glavni tajnik NATO-a u zadnje vrijeme, o čemu je pisao i portal Obris.org. Rutte je ocijenio kako sadašnji cilj izdvajanja dva posto za obranu nije ni izbliza dovoljno. “Da bi ostali sigurni, saveznici će morati trošiti znatno više na obranu”, rekao je Rutte, dodajući da bi to moralo biti iznad tri posto BDP-a, točnije oko 3,6 ili 3,7 posto. S druge strane, novoizabrani američki predsjednik Donald Trump smatra da bi zemlje NATO-a trebale trošiti i 5 posto BDP-a na obranu. Rutte pak upozorava kako budućnost Europe ovisi o ishodu rata u Ukrajini: “Želimo trajan mir. Ako Putin postigne svoje, mir neće potrajati. Mi smo trenutačno sigurni, ali možda nećemo biti za pet godina”.
Mark Rutte u Europskom parlamentu (Photo: NATO)
Upozorio je da je nerealno razmišljati o europskom NATO-u bez Sjedinjenih Američkih Država, kazavši da bi za to trebalo 10 do 15 godina i trošiti između 8 i 10 posto BDP-a na obranu. NATO je procijenio da su 23 od 32 članice ispunile trenutačni cilj potrošnje od dva posto BDP-a u 2024. godini. Odgovarajući na pitanje zastupnika, Rutte je rekao da NATO neće dopustiti sigurnosni vakuum u Bosni i Hercegovini i na području zapadnog Balkana, te da Savez treba tijesno surađivati s tim zemljama.
Inače, također u ponedjeljak dogovoreno je kako će Njemačka, Poljska, Velika Britanija, Francuska i Italija implementirat što je prije moguće nove ciljeve NATO-a vezane za naoružanje i broj pripadnika oružanih snaga, koji će biti dogovoreni ovoga ljeta, najavio je njemački ministar obrane Boris Pistorius. Govoreći nakon sastanka sa četvoricom svojih kolega u poljskom gradu Nowa Wies, Pistorius je pozdravio odluku NATO-a da se novi ciljevi Saveza dogovore u srpnju umjesto u listopadu kako je prvotno bilo planirano, dodavši da je potez potaknut zahtjevom Njemačke. “Ovo nam kupuje puno vremena te možemo puno ranije započeti implementaciju“, kazao je Pistorius novinarima.
Veća izdvajanja u Hladnom ratu
Ruttei Bauer s veteranima Drugog svjetskog rata (Photo: NATO)
Ministri obrane zemalja članica NATO-a pokušat će postići sporazum o novim ciljevima vezanima za vojne sposobnosti prije nego što se njihovi vođe sastanu u Haagu od 24. do 26. lipnja, rekao je čelnik Vojnog odbora saveza, nizozemski admiral Rob Bauer. “Tražit ćemo dogovor prije summita u Haagu“, kazao je Bauer, “kako bismo osigurali da ih, ako bude još nekih poteškoća i ako bude nužno, tada vođe mogu riješiti“. Na summitu u Haagu lideri će raspravljati o povećanju NATO-ovog cilja o izdvajanju dva posto BDP-a za obranu, pri čemu neki stručnjaci spominju tri posto kao potencijalni novi cilj. Bauer je odbio specificirati brojku, no rekao je kako je namjera ubrzavanja dogovora o ciljevima da se osigura da svatko razumije poveznicu s novcem jer su potrebe Saveza već razjašnjene novim obrambenim planovima. “Razlika se odnosi na ono što se treba kupiti, a to je ono na što će se odnositi novi ciljevi vezani za vojne sposobnosti“, rekao je admiral. “To će pomoći da ljudi shvate zašto nam treba više od dva posto”.
Tijekom Hladnog rata saveznici u NATO-u su u prosjeku izdvajali između tri i šest posto svog BDP-a za obranu. “Da smo nastavili trošiti, kao Savez, kao što smo trošili početkom 90-ih, a to je bilo na razini od tri posto, potrošili bismo 8.6 bilijuna dolara više nego što smo sada potrošili“, rekao je Bauer. “U osnovi je to mirovna dividenda koju sada moramo financirati“.
RH stremi prema 3% ?
Anušić u Našicama (Photo: MORH/J.Kopi)
Što se tiče Hrvatske, koja dugo vremena nije izdvajala predviđenih 2 posto BDP-a za obranu, promjenu u ovoj godini najavio je predsjednik Vlade Andrej Plenković nakon sastanaka s Markom Rutteom u prosincu 2024 godine. “U 2025. ostvarit ćemo cilj o izdvajanju dva posto BDP za obranu, uz brojna ulaganja u obrambene sposobnosti i modernizaciju Hrvatske vojske”, objavio je tada Plenković na društvenoj mreži X. Dodao je da Hrvatska ostaje “pouzdana i odgovorna saveznica koja pridonosi naporima usmjerenima prema globalnoj sigurnosti i miru“. Na današnjoj primopredaji prvih obnovljenih vozila Bradley Oružanim snagama RH, ministar obrane Ivan Anušić potvrdio je da jeHrvatska, kada se uzmu sva ulaganja u obranu – od Rafalea do HIMARS-a – dosegla cilj od 2% BDP.
“Od tih dva posto, obaveza je minimalno 20 posto ulaganja u modernizaciju OS, a Hrvatska je dosegnula 29 posto. Ključno je da ćemo nastaviti surađivati s NATO-om i našim saveznicima. Pred nama su velike stvari i velike nabave za Oružane snage RH, kako bi u skoroj budućnosti dosegnuli, nadam se, i tri posto BDP-a za opremanje i modernizaciju Oružanih snaga RH“,
zaključio je ministar Anušić.
