S novim europskim povjerenikom za unutarnja pitanja i migracije Magnusom Brunnerom, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović u Bruxellesu je razgovarao o temama poput jačanja Frontexa, o učinkovitijem suzbijanju krijumčarskih aktivnosti i opremanju vanjske granice Hrvatske kako bi se smanjio broj protuzakonitih ulazaka. Oko pitanja eksternalizacije obrade zahtjeva za azilom sve se više stvara konsenzus u Europskoj uniji, rekao je u četvrtak hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, nakon razgovora s novim povjerenikom za unutarnje poslove i migracije Magnusom Brunnerom. “To postaje pitanje oko kojeg se rađa konsenzus”, naglasio je Božinović. EU traži inovativna rješenja za upravljanje migracijama i između ostaloga, postoji ideja da se tražitelji azila čiji je zahtjev odbijen šalju u prihvate centre izvan EU-a, odakle bi čekali na vraćanje u zemlje podrijetla, navodi MUP u priopćenju.
Božinović je novom povjereniku kazao kako je još prije pet godina njegovoj prethodnici, bivšoj povjerenici Ylvi Johansson, predložio rješenje u tom smjeru i da tada za to nije bilo sluha. “Moja je ideja bila da se administrativni postupci trebaju preseliti tamo odakle dolaze migranti jer je puno praktičnije i humanije da se nekome tko nema pravo na međunarodnu zaštitu u EU to kaže u njegovoj zemlji, nego kad već dođe u Europu, što onda stvara niz problema”, rekao je Božinović, dodavši: “Stoga sam siguran da će se to pitanje u konačnici shvatiti najozbiljnije moguće i Hrvatska će na tome inzistirati jer je to bolje, praktičnije i humanije”.
U razgovoru s Brunnerom bilo je i riječi o mogućem novom prijedlogu direktive o vraćanju nelegalnih migranata. “Vraćanje je jedno od važnijih pitanja i nešto se mora početi primjenjivati u praksi”, kaže Božinović dodajući da u tome veću ulogu treba imati Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex). Božinović je rekao da je „naše mišljenje da Frontex treba biti više na terenu i baviti se konkretnim rješavanjem onih aspekata migrantske krize koji najviše opterećuju Europu, a jedan od njih je sigurno i vraćanje nezakonitih migranata”.
Države članice još su 2019. postigle suglasnost o prijedlogu direktive o vraćanju nezakonitih migranata, dok Europski parlament još uvijek nije definirao svoje stajalište o tome. Međutim, većina zemalja članica danas smatra da je taj dogovor od prije pet godina zastario i da bi Europska komisija trebala izaći s novim prijedlogom. U listopadu su Austrija i Nizozemska sastavile non-paper, koji je podržalo još 15 zemalja članica šengenskog prostora uključujući Hrvatsku, kojim se traži od komisije novi zakonodavni prijedlog za učinkovitije vraćanje nezakonitih migranata, naglašava se u priopćenju MUP-a RH.
U izjavi za Hrvatsku televiziju Božinović je istaknuo da je povjereniku Brunneru jasno da je dobio jedan od najsloženijih, najkompleksnijih portfelja. “Znamo da je pitanje migracija zadnjih godina jedno od najvrućih pitanja ne samo u Bruxellesu već i u državama članicama. Njemu je vrlo poznata situacija i kao Austrijancu s čime se sve Hrvatska nosi”, rekao je Božinović. Naglasio je da je on prvi ministar unutarnjih poslova kojeg je Brunner primio. “Mislim da to govori dovoljno samo za sebe”, dodao je Božinović.
Na pitanje kako Europska komisija ocjenjuje zaštitu hrvatskih granica od protuzakonitih prelazaka, Božinović je odgovorio da je potpuno jasno da je Hrvatska jedna od najangažiranijih zemalja kad govorimo o zaštiti naših nacionalnih granica, ali i vanjskih granica Europske unije, da Hrvatska to radi u skladu s europskim i s nacionalnim zakonom. “Hrvatska je policija već osmu godinu za redom prisutna dan i noć na svim važnim punktovima na zelenoj granici, daje sve od sebe, ojačali smo, ne samo brojčano, već i u tehničkoj opremi. Povjereniku sam iznio planove u daljnja investiranja u jačanje zaštite hrvatske granice, prije svega kad govorimo o suvremenim sustavima, detekcije, kretanja u pograničnom području”, naglasio je Božinović za HRT.
O mogućem ulasku Rumunjske i Bugarske u Schengen ministar unutarnjih poslova je rekao: ” Prije svega, mi se nadamo i od početka smo podržavali Bugarsku i Rumunjsku da postanu članice Schengena. Mislim da dolazimo blizu te odluke. Sigurno da sve države članice Europske unije trebaju biti članice Schengena i Schengen je jedno od najvažnijih područja i najprepoznatljivijih uspjeha Europske unije. Tako da imati državu članicu koja nije članica istovremeno i Schengena, mislim da u perspektivi kad se eventualno bude širila Europska unija na druge nove članice, to bi trebao biti sastavni dio paketa ulaska. Dakle, ja mislim da je dobro da će Bugarska i Rumunjska postati članice Shengena iz niza razloga, naravno i zbog građana njihovih zemalja, ali i zbog jačanja sigurnosti i suradnje na razini Europske unije“.
Na pitanje kako će to utjecati na hrvatske granice i hoće li se broj migranata povećati ili ostati isti, Božinović je rekao da su Rumunjska i Bugarska ispunile sve uvjete i da su bile angažirane na zaštiti vanjskih granica. “Ima, naravno, migranata koji prolaze i kroz Bugarsku i kroz Rumunjsku, međutim, i oni jačaju svoje kapacitete, kao što to jača i Grčka. I to je put kojim će se nastaviti ići na razini Europske unije“, zaključio je za HRT ministar Božinović.