Sabor je u četvrtak (11. listopada) poslije podne raspravio, a u petak (12. listopada) i prihvatio  Prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba ili popularnije – „ograničavanje beneficiranog radnog staža“, kao i pripadajuću Vladinu Uredbu. Ove dvije točke su, baš kao i one „afganistanske“ par sati ranije, prošle objedinjenu raspravu.

O čemu se tu točno radi, zastupnicima je objasnio ministar rada i mirovinskog sustava, Mirando Mrsić. Ponovio je da se njegovo Ministarstvo pri radu na izmjenama ovog Zakona rukovodilo iskustvom drugih europskih zemalja, koje ne poznaju pojam beneficiranog radnog staža.

„Naravno, beneficirani radni staž treba ostati za one djelatnosti za koje stvarno nije moguće da radnik cijeli život ostane raditi na tom radnom mjestu. Logično je da profesionalni vojnik, koji je profesionalac, neki od njih su sada u Afganistanu, ako nakon 40- godine života nema mogućnost napredovanja u hijerarhiji, ne može ostati u Oružanim snagama i da se treba na neki način zbrinuti. Također, logično je očekivati da policajac koji je svaki dan na cesti sa 60 godina života trči za lopovom koji je barem 40 godina mlađi od njega. To su neke stvari o kojima institut beneficiranog radnog staža vodi brigu“,

…kazao je Mrsić. Osim toga, pokazalo se da je Zakon kojim se regulira beneficirani radni staž prilično zastario, pa spominje radna mjesta koja više ne postoje (poput ložača parnih kotlova), ali i da je tehnologija toliko napredovala da neki poslovi koji su se obavljali u otežanim uvjetima danas to više nisu. U prvoj polovici sljedeće godine svjetlo dana bi trebao ugledati novi Zakon o beneficiranom radnom stažu, a do tada se ide, kaže Mrsić – „korak po korak“. Jedan od tih ranijih koraka je upravo i ovaj prijedlog Zakona, koji se trenutno odnosi prvenstveno na djelatne vojne osobe.

„Vidjeli smo da pojedina radna mjesta u tim službama očito ne zaslužuju da imaju beneficirani radni staž, jer nije za očekivati da netko tko sjedi u kancelariji cijeli svoj radni vijek ima beneficirani radni staž kao policajac koji je na ulici ili kao vojnik u Afganistanu.“

 

Logika koja je do sada izostala

Raspravu je u ime Kluba zastupnika SDP-a započela Gordana Sobol, citirajući do sada važeće tematske akte, te ponavljajući dijelove Mrsićevog izlaganja, kao i Kotromanovićevog na Vladi prije 3 tjedna. Sobol smatra da će se promjenom postojećeg Zakona i Uredbe sigurno, s jedne strane, racionalizirati troškovi, a s druge – omogućiti dulji radni vijek djelatnim vojnim osobama koji ne rade na zahtjevnim poslovima, koji su do sada odlazili u mirovinu u prosjeku s 52 godine života. Sobol je u izlaganju posebno istaknula stav Sindikata djelatnih vojnih osoba (na znanje i ravnanje zastupnice Sobol – takav sindikat ne postoji!, op.a.), koji je dao podršku u pripremama ove nove Uredbe, odnosno u izmjenama Zakona:

„Njihov stav ide ka tome da je beneficirani staž jedna kategorija koja je naslijeđena iz bivšeg sustava i da ga danas ne bi trebale imati sve djelatne vojne osobe. (…) Prema stavu Sindikata, podržavaju se i one osobe koje unutar Ministarstva obrane žele raditi duže i dali su već zahtjeve da im se omogući da duže rade, i da bi se o tome trebalo razgovarati, i da je stvarno vrijeme da se da podrška tome da ne mogu beneficirani radni staž imati oni koji eventualno recimo rade u kancelarijama ili oni koji predaju na nekim učilištima i slično.“ 

Tomislav Ivić - sad je logično i ono što do jučer nije bilo

 

HDZ se po ovom pitanju složio sa SDP-om, kao i sa SDP-ovim ministrom Mirandom Mrsićem i njegovim obrazloženjima, pa je u ime Kluba zastupnika HDZ-a njegov član Tomislav Ivić najavio kako će oni podržati ove točke dnevnoga reda. Logično je da se kroz Uredbu iščiste oni koji ni do sada nisu trebali imati beneficirani radni staž, odnosno da se propišu ona radna mjesta za koje će se takav staž obračunavati.

 

„Činjenica da je netko djelatna vojna osoba sama po sebi ne mora i ne treba značiti da ima pravo na beneficirani radni staž, nego to pravo da netko ima ili da ne može imati pravo na beneficirani radni staž treba proizlaziti, prije svega, iz uvjeta rada na pojedinom radnom mjestu. I to je zaista logično obrazloženje, i mislim da je dobro, ne samo zbog financijskih razloga jer ova vremena krize i recesije dovode nas u situaciju da preispitujemo mnoge odluke, pa i zakone koji su doneseni u nekim sasvim drugim vremenima, nego i zbog toga da zaista ta lista koja će kroz Uredbu Vlade biti izrađena i po kojoj će se računati beneficirani radni staž uistinu bude pravedna i da zaista bude takva kao što je to u prijedlogu ovog zakona“.

Da ipak ne bi previše hvalio SDP-ovu Vladu koja u ovom slučaju povlači „logične poteze“ (za razliku od HDZ-ove, u kojoj je i  sam sudjelovao), Ivić je za svaki slučaj izrazio bojazan da bi ova  Vladina Uredba o zanimanjima, odnosno o radnim mjestima za koje je predviđen beneficirani radni staž, mogla biti rađena prema imenima i prezimenima.

 

Koji je sindikat podržao ograničenje beneficiranog staža?

Mladen Novak po prvi se puta izjasnio o nekoj obrambenoj temi u ime Kluba Hrvatskih laburista, ali je smatrao važnijim početak svoje rasprave posvetiti „svojoj prvoj ljubavi“ – stanju u Hrvatskim željeznicama i beneficiranim ložačima parnih lokomotiva. Vrativši se ipak na zadanu temu, ispravio je SDP-ovku Sobol i njenu tvrdnju o Sindikatu djelatnih vojnih osoba, upozorivši da se radi o sindikatu jedne potpuno drugačije grupacije ljudi u obrambenom sustavu.

 „S obzirom da djelatne vojne osobe stvarno nemaju svoj sindikat, ni mogućnost političkog angažiranja, nemaju mogućnost da kroz neke druge udruge progovore o svom statusu, odnosno o ovom problemu, da li je netko stvarno napravio analizu među tim ljudima koji su obuhvaćeni time da mogu ostati bez beneficiranog radnog staža?“

Saborske zastupnike ozbiljne teme baš i ne zanimaju

 

Novaka je zasmetalo i to što nigdje u obrazloženju prijedloga Zakona, odnosno Uredbe, ne piše kolika će zapravo biti ušteda, već se pouzdaje u medijske izjave ministra Kotromanovića o ovogodišnjoj uštedi od 20 milijuna kuna. Ako se prilikom nedavne rasprave o dječjem doplatku moglo čuti da je ušteda oko 2 milijuna kuna, a ovdje se radi o nimalo beznačajnom novcu, onda je to trebalo pisati i u obrazloženjima. Zanimalo ga je i hoće li Vlada poduzeti nešto protiv moguće „rastezljivosti“ radnih mjesta i dužnosti popisanih Uredbom, te da li je do sada bilo propusta i manipulacija u primjeni Uredbe, odnosno dodjeljivanja beneficiranog radnog staža?!

HNS-ovac Petar Baranović najavio je apsolutnu podršku svog Kluba, jer se ovim zakonskim prijedlogom i pripadajućom Uredbom „ispravlja jedna anomalija i sramota, apsolutni nedostatak kriterija“. Nadovezujući se na Ivića, Baranović je uvjeren da je Zakon donesen s dobrom namjerom, ali se onda prilagodio „imenima i prezimenima“, zbog čega se potkrala mogućnost da je netko koristio beneficije (koje apsolutno zaslužuju profesionalni vojnici i ljudi koje je ovo društvo izložilo otežanom obavljanju njihove zadaće) bez ikakvog osnova.

 „Kad se ovo iščita, onda se shvati da je svatko tko je bio zaposlen u sustavu Ministarstva obrane, pa i oni službenici koji su obavljali potpuno uobičajene uredske poslove, imali su pravo na beneficirani radni staž. Kakva je to poruka bila i kakva poruka jeste svim građanima RH, i svim ljudima koji su zaposleni u profesijama koje su u civilnom sektoru izložene teškim uvjetima rada a nemaju apsolutno nikakvu zaštitu i nikakve beneficije?! To je pljuska svakom radniku na građevini, to je pljuska svakom pomorcu, to je pljuska svakom profesionalnom ribaru, jer ni oni donedavno nisu imali radni staž“.

Prava tema ove točke dnevnog reda su ljudi koji su, zahvaljujući muljanju s beneficiranim radnim stažem, otišli ranije u mirovinu, rugajući se pritom onim kategorijama koje su teško zarađivale svoj kruh, a bez ikakvih beneficija, zaključio je Baranović, nadajući se da će i ubuduće biti još puno ovakvim zakonskih prijedloga koji ispravljaju anomalije i neke moralne nepravde.

 Stavove HDSSB-a ponovno je branio Dražen Đurović, predstavljajući se kao „jedan od ovdje rijetkih koji u ovome ne vidi tolike anomalije koje treba ispravljati“. I on je podučio Gordanu Sobol, napominjući da se tu radi o nerazumijevanju osnovnih pojmova. Pa je zato, pomalo iznervirano, pojasnio odnos između sindikata i DVO-a, tko su djelatne vojne osobe, tko nosi i ne nosi uniformu, koga zastupa spomenuti sindikat, i na koga se zapravo odnose Zakon i Uredba o kojima se vodi rasprava. Đurović je podsjetio i na pitanje koje je postavio na matičnom Odboru za obranu:

 

„Ako se želi ići na promjenu tog sustava, ako kažu da beneficiranog radnog staža nema u EU, zašto se nije išlo na jedno sustavno rješenje koje bi uključilo sve kategorije onih koji imaju beneficirani radni staž? Nego se izvukla jedna skupina kao neki pokusni kunić ili kao jedna žrtva. Izvukla se vojska! Naravno, odgovor se nameće sam po sebi – upravo zato što ta jedina skupina nema svoj sindikat, od svih ovih – to je jedina skupina s kojom se nema što pregovarati. Dovoljno je donijeti Uredbu, dovoljno je donijeti Zakon, niti se ima šta pregovarati, niti se ima šta dogovarati, treba većina ruku za podić’ i riješili smo problem!“

Zasmetalo ga je i to što su neki njegovi kolege govorili o „našim dečkima i curama“:

„Nema tu ni dečkiju ni cura! Postoje vojnici i vojnikinje, dočasnici i dočasnice, časnice i časnici Oružanih snaga RH. Kakvi dečki i kakve cure!? Na neki način je to isto tako uvredljivo prema pripadnicima OS kao i kad bi o nama netko govorio kao o dečkima i curama koji u Hrvatskom Saboru govore ili iznose svoje mišljenje, ili zastupaju svoje građane.“

Đurović je spomenuo još par razloga zbog kojih bi predlagatelj trebao dodatno razmisliti o opravdanosti ovih prijedloga, i apelirao na kolege zastupnike da budu oprezniji pri donošenju konačnog zaključka.

 

Isprike i pojašnjenja

Đurovićevo strastveno izlaganje jedino je izazvalo reakcije u Sabornici inače slabo prisutnih zastupnika. Gordana Sobol osvrnula se na svoj „sindikalni“ lapsus, jer je „mislila na Sindikat djelatnika u vojsci i državnim službama“. Đuroviću je objasnila da je od nekadašnjih 16 tisuća ljudi s beneficiranim radnim stažem brojka spala na 10 tisuća, što bi značilo da je 6 tisuća ljudi imalo status djelatnih vojnih osoba bez da je radilo na takvim poslovima: „I ja osobno smatram, a čini mi se da i javnost podupire, pa i ti sindikati o kojima sam sad govorila ( ?!? op.a.), da se to uredi na taj način! I da se ipak, na neki način, ispravi i određena nepravda!“ Sobol je najavila da će isti stav zastupati i kada se bude govorilo o beneficiranom radnom stažu za policijske službenike, jer zaista ne smatra da tajnica u MUP-u ili kuharica u policijskoj kantini treba imati beneficije.

Petar Baranović samo je usputno upozorio Đurovića da bi možda i drugačije govorio kada bi mu detaljnije bio poznat sustav u Oružanim snagama, i ispričao se za svoje navođenju „dečkiju i cura“.

„Meni je to ostalo iz nekog vremena kada sam po dobivenoj zapovijedi od viših činova trebao izvršiti neki zadatak. Onda sam svojim ljudima rekao: ‘Ajmo dečki!’ I to je ostalo. Eto, moja isprika ako smatrate da sam time u Hrvatskom Saboru moje kolege – časnike i dočasnike, i profesionalne vojnike uvrijedio!“

Od pojedinačnih zastupnika, za riječ se javio Željko Mirković (SDP), tražeći da se ovaj Zakon donese po hitnom postupku, što je na kraju i učinjeno.

Raspravu je zaključio obrazlagatelj – ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić, kratko se osvrnuvši na uštede koje se postižu ograničavanjem beneficiranog radnog staža. Tako bi se, prema njemu, usvajanjem i primjenom ovog prijedloga Zakona postigla ušteda od „nekih 59 milijuna kuna“, no i sam priznaje da se ne radi o nekoj stvarnoj uštedu budući će se smanjiti i uplate u mirovinski sustav, „pa je na kraju onda to, što se tiče samog državnog proračuna, neutralno. Ali u budućnosti će opterećenje biti bitno manje, jer će biti manji broj ljudi koji će imati beneficirani radni staž“. Mrsić je usput najavio i drugi korak u kojem će, zajedno sa stručnjacima, evaluirati svako radno mjesto koje ima beneficirani radni staž i vidjeti da li on i dalje ostaje, ili je tehnologija i sigurnost radne okoline otišla tako daleko da više nema potrebe za beneficiranim radnim stažem. Što se policije tiče, u tijeku su pregovori sa sindikatima da se i tamošnje anomalije isprave.

 

Rezultati glasovanja

U petak, 12. listopada, saborski su zastupnici glasali o svim „obrambenim“ točkama koje su raspravljane prethodnoga dana.

Prijedlog Odluke o sudjelovanju pripadnika OS RH u mirovnoj operaciji u Afganistanu (ISAF) prošao je sa 108 glasova „za“, 1 „protiv“ i 9 „suzdržanih“.

Izvješće o sudjelovanju OS RH u mirovnoj operaciji u Afganistanu (ISAF) u razdoblju od 01. rujna 2010. do 31. ožujka 2012. godine prošao je jednoglasno, sa 120 glasova „za“.

Prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja DVO, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, baš kao i pripadajuća Uredba, prihvatljivi su za 117 zastupnika, dok su četvorica bila „suzdržana“.