Konačno je završio ljetni odmor za saborske zastupnike
Gotovo četiri mjeseca od svog prošlog susreta, te nakon dobra dva mjeseca ljetnoga odmora, saborski se Odbor za obranu jučer okupio u jednom od svojih kompletnijih sastava. Pretresala su se obrambena pitanja dostavljena s druge strane Markovog trga tokom ljeta. Na dnevnom su redu bile dvije afganistanske točke, jedna o obrambenom sporazumu RH s BiH, i posljednja, koja je ujedno članovima bila i najzanimljivija – o rezanju beneficiranog radnog staža djelatnim vojnim osobama.
Sporazum o obrambenoj suradnji s BiH
Odbor za obranu jednoglasno se i bez rasprave složio s potvrđivanjem Sporazuma između Vlade RH i Vijeća ministara BiH o suradnji na području obrane, potpisanog u Sarajevu još prije 4 mjeseca, točnije 16. svibnja ove godine. Temeljem tog Sporazuma, suradnja će se uspostaviti i odvijati na područjima obrambene i sigurnosne politike, na području planiranja, vojne izobrazbe i obuke, logistike, aktivnosti u okviru Partnerstva za mir, programa Američko-jadranske povelje i u okviru europske sigurnosne obrambene politike, u operacijama potpore miru i humanitarnim operacijama, u procesima zajedničkog uništavanja viška naoružanja i streljiva, vojnom zdravstvu, vojnom zakonodavstvu, topografiji te obrambenoj industriji.
„Afganistanski paket“
S jednim suzdržanim glasom prošao je i Prijedlog Odluke o sudjelovanju pripadnika OS RH u mirovnoj operaciji u Afganistanu 2013. godine. Njome se određuje da će sljedeće godine u misiji ISAF od 01. siječnja do 30. travnja sudjelovati do 300 pripadnika OS, a od 01. svibnja do 30. prosinca 2013. godine do 250 pripadnika OS RH. Obrazlažući ovu Odluku, zamjenica ministra obrane Višnja Tafra naglasila je kako se ne radi samo o smanjenju broja ljudi, već i o znatnom smanjenju financijskih troškova:
„Svaki naš vojnik godišnje košta RH oko 700 tisuća kuna, pa već u odnosu na proračunska sredstva iduće godine – to će biti znatno smanjenje“.
Inače, Vlada je ovu Odluku usvojila još 26. srpnja, uz naznaku kako se radi o posljednjoj odluci o pojedinačnoj rotaciji u ISAF-u koju donosi Vlada, zbog čega je obvezala Ministarstvo obrane da je pismeno izvještava o tijeku i stanju misije u Afganistanu. Tafra je pak članovima saborskog Odbora za obranu obećala da će se Vlada ovom Odlukom obvezati da dva puta godišnje izvješćuje Hrvatski Sabor o tome kakva je situacija u Afganistanu, i što je s našim pripadnicima u toj mirovnoj operaciji.
Vojnici iz kampa Mike Spann, u kojem je smješten i dio pripadnika OS RH
Afganistana se ticala i sljedeća točka dnevnog reda – „Izvješće o sudjelovanju pripadnika OS RH u mirovnoj operaciji u Afganistanu u razdoblju od 01. rujna 2010. do 31. ožujka 2012.“ Godina i pol, ili djelovanje čak 3 hrvatska kontingenta ekspresno je sažeto kroz opis broja pripadnika, sastavnice kontingenata, zdravstveno stanje pripadnika i manje nezgode koje su ih zadesile. Najzanimljivija informacija izrečena je na kraju, prije jednoglasnog usvajanja Izvješća, a tiče se troškova mirovne operacije u gledanom razdoblju. Iz proračuna MORH-a za godinu i pol djelovanja u Afganistanu iscurilo je 380 milijuna kuna.
Beneficirani radni staž za DVO
Pomalo neočekivano, jedna naizgled vrlo birokratska točka dnevnog reda – „Izvješće o Uredbi koju je Vlada RH donijela na temelju zakonske ovlasti“ – izazvala je najviše rasprave. Radi se zapravo o nedavnim izmjenama Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba i pripadajućoj Uredbi kojom se propisuje koji su to poslovi i dužnosti za koje se obračunava beneficirani radni staž. Ovim aktima postiže se i pozitivan i negativan učinak – pozitivan, jer će se tako uštedjeti 59,465 milijuna kuna na godišnjoj razini, a negativan jer će država ubirati ponešto smanjene prihode od doprinosa za mirovinsko osiguranje. I drugi stup mirovinskog bit će ponešto siromašniji za svog krajnjeg korisnika.
Do sada je u MORH-u i OS RH bilo 16 tisuća djelatnih vojnih osoba obuhvaćenih beneficiranim radnim stažem, a nakon izmjena Zakona i donošenja Uredbe taj je broj smanjen na otprilike 10 tisuća. Od toga, 6 tisuća otpada na DVO u gardijskim brigadama, dok ostatak otpada na ronioce, padobrance, vojnu i specijalnu policiju, i dio obavještajnog sustava koji ovim rezovima nije zahvaćen. Kao dodatni razlog za djelomično ukidanje beneficiranog staža zamjenica ministra Tafra navela je veliki broj osoba koje su u posljednje vrijeme obuhvaćene planom izdvajanja na temelju godina radnog staža, a još uvijek ne žele ići u mirovinu jer se smatraju premladima. „Mi smo zatrpani zahtjevima za ostanak u službi“, kaže Tafra, tumačeći to sposobnošću i voljom tih osoba za rad, iako veliki utjecaj zasigurno ima i prilično niska mirovina u odnosu na trenutnu plaću.
Jake snage HDZ-a: Josip Đakić i Zvonko Milas
HDZ-ovog člana Odbora za obranu Josipa Đakića zanimalo je zašto se dužnosti za koje se određuje beneficirani radni staž definiraju Uredbom, a ne Zakonom o službi u Oružanim snagama i Zakonom o mirovinskom osiguranju djelatnih vojnih osoba. Pomoćnik ministra rada i mirovinskog sustava, Božidar Štubelj, podsjetio je da je ta problematika i do sada bila regulirana Uredbom iz 2003. godine, te da se Uredba odnosi na poslove, a ne na radna mjesta.
Najviše pomutnje unio je HDSSB-ovac Dražen Đurović pitanjem zašto se, od 20-ak kategorija koje u Republici Hrvatskoj uživaju u beneficiranom radnom stažu, on uskraćuje samo dijelu djelatnih vojnih osoba. Odmah je i sam odgovorio na vlastito pitanje – zato što jedino DVO nemaju svoj sindikat koji će ih braniti, zbog čega Đurović smatra da bi oni, kao saborski Odbor za obranu, trebali na neki način biti potpora djelatnim vojnim osobama i njihovim pravima i interesima. Zanimalo ga je i zašto Vlada na jednak način nije riješila pitanje i druge najveće skupine – policijskih službenika u MUP-u? Dok je Tafra pojasnila da će “Ministarstvo rada riješiti pitanje beneficiranog staža za sve skupine, dok se počelo s Ministarstvom obrane i Oružanim snagama kao najpripremljenijima za taj posao”, predstavnik Ministarstva rada, tj. pomoćnik ministra Božidar Štubelj potpuno je izgubio kompas.
„Ovdje se radi o izmjenama Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba. Znači, nije atak na OS, nije atak na vojsku, nego se jednostavno govori o svim službama koje imaju beneficirani staž, a financiraju se iz državnog proračuna“,
…rekao je Štubelj, potpuno u neskladu s dopisom iz Kabineta ministra Mrsića koji smo za potrebe teksta pod naslovom „Vlada RH: ograničenja beneficiranog radnog staža samo za MORH i OS RH“ dobili 23. kolovoza ove godine. U tom se dopisu potvrđuje kako se „odredba članka 2. stavka 1. Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, koji je izmijenjen navedenom Uredbom, odnosi isključivo na djelatne vojne osobe“, dok je „staž osiguranja s povećanim trajanjem za policijske službenike uređen člankom 17. Zakona o policiji, koji je u nadležnosti Ministarstva unutarnjih poslova“. Prema ovome, ili Štubelj ne poznaje vlastiti zakon, ili ga je samo malo prilagodio za potrebe zastupničkih pitanja!
Odgovor Ministarstva rada portalu Obris.org ne poklapa se baš sasvim s odgovorom pomoćnika ministra rada saborskim zastupnicima
Da bi umirila Đurovića, zamjenica Tafra dodala je da je i „MUP ovih dana također na pragu mijenjanja Zakona i Uredbe o poslovima na kojima se računa beneficirani staž“. No pogleda li se tijek višemjesečnih pregovora vrha MUP-a s policijskim sindikatima, ne čini se da će do ikakvog kompromisa doći baš „ovih dana“. Naime, Sindikat policije Hrvatske na svojim je web stranicama 12. rujna objavio priopćenje u kojem se jasno kaže da je Koordinacija MUP-ovih sindikata izričito odbila Prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o policiji, Prijedlog Uredbe o izmjenama Uredbe o radnim mjestima policijskih službenika kojima se staž osiguranja računa u povećanom trajanju, i Prijedlog Uredbe o izmjenama Uredbe o plaćama policijskih službenika.
„Ovdje se radi o temeljnim pravima policijskih službenika i doista su to prava za koja se svi zaposlenici moraju boriti sindikalno organiziranim akcijama na koje imamo puno zakonsko i moralno pravo“, poručuje svom poslodavcu MUP-u Sindikat policije Hrvatske. Bez sindikalne akcije, a i bez prave podrške Odbora za obranu (tek 3 glasa protiv), djelatne vojne osobe već su ostale bez tih “temeljnih prava“.
